„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Ta emisija jedna obicna budalastina. Voditelj ne zna nista. A ova dvojica dosli da se nalupaju budalastina.
Voditelju nije dužnost da priča, već da pita. Dakle, voditelj mora posedovati određeno predznanje, da bi znao šta da pita i kako da postavi pravilno pitanje. Ne vidim po čemu se to zaključuje da voditelj ne zna ništa, a tek da Mitić i dr Jovanović lupaju budalaštine. Doduše, Antić stvarno i nema argumente, ali to je očekivano - nije ih imao ni do sada.
 
Voditelju nije dužnost da priča, već da pita. Dakle, voditelj mora posedovati određeno predznanje, da bi znao šta da pita i kako da postavi pravilno pitanje. Ne vidim po čemu se to zaključuje da voditelj ne zna ništa, a tek da Mitić i dr Jovanović lupaju budalaštine. Doduše, Antić stvarno i nema argumente, ali to je očekivano - nije ih imao ni do sada.

Pusta ih da lupaju. Ni jedan ni drugi nista nisu rekli, ama bas nista. Ovde se radi o periodu navodnog doseljavanja. Dakle vrijeme je pad rimske provincije Dalmacije, gotski period, i stvaranje Srbije.
Nista nisu rekli. Samo lupaju okolokole. Nista ne znaju ni jedan ni drugi ni voditelj. I to je problem srpske istoriografije. Ustasluk.
 
Pusta ih da lupaju. Ni jedan ni drugi nista nisu rekli, ama bas nista. Ovde se radi o periodu navodnog doseljavanja. Dakle vrijeme je pad rimske provincije Dalmacije, gotski period, i stvaranje Srbije.
Nista nisu rekli. Samo lupaju okolokole. Nista ne znaju ni jedan ni drugi ni voditelj. I to je problem srpske istoriografije. Ustasluk.

Zašto je to problem srpske istoriografije, ako je 0/3 predstavlja tu?
 
Lepo si napisao toliko toga, a opet ništa smisleno nisi rekao.

Budalastine Zivkovica poput ove dvojice majmuna na toj emisiji:
" . . . prednemanjicki period do sredine dvanaestog veka za koji su izvori veoma tanki sto bi se reklo. Ima ih jako malo. I onda je pitanje, i to sto ima koliko metodoloski moze da se obradi na pravi nacin da se dobiju . . . "

Maric, pazi sad: "Da skratimo! Postoje samo dva izvora! To su Letopis Popa Dukljanina i Porfirogenitova Istorija, ili ucenje o narodima."

Dakle, poenta je, ne serite vise, nego vidite sta pise tamo! I ne lazite. A posto lazete kako zinete i niko vam ne moze vjerovati na rijec, onda fino pokazite stranicu iz knige da svi vide sta pise!!!!!!!

 
Dakle, poenta je, ne serite vise, nego vidite sta pise tamo! I ne lazite. A posto lazete kako zinete i niko vam ne moze vjerovati na rijec, onda fino pokazite stranicu iz knige da svi vide sta pise!!!!!!!
Pa ti si samo običan klinac, a ja mislio zrela i odrasla osoba. Zaboravi da sam ti se obratio. :)
 
Rad ruskog akademika Alekseja Ščeveljova (Алексей Сергеевич Щавелёв), višeg naučnog saradnika Instituta za svetsku istoriju Ruske akademije nauka, pod nazivom „Treatise "De Administrando Imperio" by Emperor Constantine VII Porphyrogenitus: Date of the Paris. gr. 2009 Copy, Years of Compiling of the Original Codex, and a Hypothesis about the Number of Authors“, iz 2019. godine.

Nekoliko autorovih zaključaka:
- Konačna verzija „Spisa o narodima“ je završena između 952. i 959. godine. U njenom tekstu nema nikakvih pomena ma kog događaja koji se odigrao posle smrti cara Konstantina VII Porfirogenita.
- Prepis koji je sačinjen za kesara Jovana Duku, a koji se danas čuva u Parizu, je neposredan prepis danas izgubljenog originala, i nastao je između 1059. i 1073. godine. Pisar koji je prepisao knjigu je verno preneo tekst originala, uključujući i tri sholije koje je neko od čitalaca zapisao na marginama, a za jednu od njih se može utvrditi da je nastala posle 24. marta 979. godine. Ove sholije nisu interpolirane u tekst, nego su i prepisane kao marginalije, baš kako su bile napisane na listovima originala.
- Autor iznosi hipotezu da su na „Spisu o narodima“ radila dvojica ljudi, Konstantin Porfirogenit lično i njegov obrazovani, anonimni saradnik. Poglavlje 32, „O Srbima i zemlji u kojoj sada obitavaju“, najvećim delom je napisao anonimni saradnik, a Konstantin Porfirogenit ga je dopunio dvema napomenama na kraju: da je arhont Srbije od Iraklijevog vremena potčinjen vizantijskom caru i nikada nije bio potčinjen arhontu Bugarske, i o gradovima u krštenoj Srbiji.

https://www.academia.edu/42639324/T..._and_a_Hypothesis_about_the_Number_of_Authors
https://www.researchgate.net/public..._and_a_Hypothesis_about_the_Number_of_Authors
 
Rad ruskog akademika Alekseja Ščeveljova (Алексей Сергеевич Щавелёв), višeg naučnog saradnika Instituta za svetsku istoriju Ruske akademije nauka, pod nazivom „Treatise "De Administrando Imperio" by Emperor Constantine VII Porphyrogenitus: Date of the Paris. gr. 2009 Copy, Years of Compiling of the Original Codex, and a Hypothesis about the Number of Authors“, iz 2019. godine.

Nekoliko autorovih zaključaka:
- Konačna verzija „Spisa o narodima“ je završena između 952. i 959. godine. U njenom tekstu nema nikakvih pomena ma kog događaja koji se odigrao posle smrti cara Konstantina VII Porfirogenita.
- Prepis koji je sačinjen za kesara Jovana Duku, a koji se danas čuva u Parizu, je neposredan prepis danas izgubljenog originala, i nastao je između 1059. i 1073. godine. Pisar koji je prepisao knjigu je verno preneo tekst originala, uključujući i tri sholije koje je neko od čitalaca zapisao na marginama, a za jednu od njih se može utvrditi da je nastala posle 24. marta 979. godine. Ove sholije nisu interpolirane u tekst, nego su i prepisane kao marginalije, baš kako su bile napisane na listovima originala.
- Autor iznosi hipotezu da su na „Spisu o narodima“ radila dvojica ljudi, Konstantin Porfirogenit lično i njegov obrazovani, anonimni saradnik. Poglavlje 32, „O Srbima i zemlji u kojoj sada obitavaju“, najvećim delom je napisao anonimni saradnik, a Konstantin Porfirogenit ga je dopunio dvema napomenama na kraju: da je arhont Srbije od Iraklijevog vremena potčinjen vizantijskom caru i nikada nije bio potčinjen arhontu Bugarske, i o gradovima u krštenoj Srbiji.

https://www.academia.edu/42639324/T..._and_a_Hypothesis_about_the_Number_of_Authors
https://www.researchgate.net/public..._and_a_Hypothesis_about_the_Number_of_Authors

Taj koautor je verovatno Simeon Logotet ili Josif Genesije.
 
Moravčik zapravo kaže sledeće na str. 19:
Прво похвале на озбиљном приступу, квалитетним прилозима и тежњи бољем сагледавању теме што би морала бити водиља "нормалним" форумашима, без обзира што то детаљније сагледавање теме не мора ићи ка потврди мишљења које афирмишемо.
Е сад, када прилажеш цитат
In the ms. we note several words erased, amended, completed or corrected. A detailed study of the original may identify traces of at least six different hands in the text and, besides, of five other hands which have added marginal notes. There is no doubt that the copyist himself made some erasures and corrections; but from the styles of the handwriting and from other evidence it can be established that many alterations have been made by hands in the XIV and later centuries. In one place a marginal gloss bears a date which proves it to have been written in 1361/2 (168).
није лоше приложити и линк одакле је цитат да би други форумаши могли погледати садржај прије и послије издвојеног цитата, шири контекст написаног и ту често имамо још неке важне наводе за тему као у овом случају.
Елем, ако погледамо шири текст иза цитата који си приложио (дјело је овде, како си и написао стр. 19)
DAI 019.jpg

И ту приређивач (Моравчик) како си и приложио у цитату, примјећује трагове најмање шест различитих руку у тексту, као и пет других руку које имају додане маргиналне бељешке, те да су неке измјене учињене руком у нека брисања и исправке; али из стилова рукописа и из других доказа може се утврдити да су многе измене учињене руком у XIV и каснијим вијековима.
Но у каснијем критичном осврту Моравчик по основу чињенице да често налазимо прави текст какав је био прије исправке, што доказује (по њему) да су барем те измјене урађене руком. послије датума када је и копиран, односно послије 1509. године.
Такође у наставку примјећује да барем једна од оригиналних бељешки није савремена са самим рукописом, што несумњиво доказује референца на игумана Јована Томикеса као носиоца службе Синкела, службе која му је додељена 979,године,односно ова бељешка је, написана око три деценије (што примећује и овај јебивјетар Шћевељев чије наводе си из расправе издвојио) након што је трактат састављен.

Када је други приложени цитат (на стр.34-35) у питању
In correcting the text of P, we have to take into account the fact that D. A. I. is compiled from various sources of which the language is not uniform. In some chapters we find vulgarisms whose removal would distort the genuine form of the work. But since, as we saw above, the orthography of P is extremely faulty, there are many places where it is not easy to determine which linguistic peculiarities are native to Constantine's text and which are to be put down to the copyist.
по мени важан је Моравчиков ссврт, или боље рећи ограђивање, испред на стр 34
DAI 034.jpg

када пише да чак и ако се текст византијске верзије који нам је сачуван буде очишћен од каснијих измјена и враћен, колико је могуће у првобитно стање, остаје питање да ли се препис тако обновљен, може сматрати вјерном репликом оригиналног Константиновог рукописа. Пошто његово ново издање почива на само једном препису. који се не може провјерити поређењем са било којим другим рукописом, тако покренути проблем може се ријешити само позивањем на интерне доказе, односно на стање текста сачуваног у препису и на језичке особености рукописа.
 
Poslednja izmena:
И ту приређивач (Моравчик) како си и приложио у цитату, примјећује трагове најмање шест различитих руку у тексту
Samo mala ispravka: Moravčik konstatuje da bi detaljno proučavanje originalnog prepisa moglo da identifikuje tragove barem šest osoba, ali to ne tvrdi decidno.

Suština ovih navoda je da je Mitićeva (ili ma čija) banalna tvrdnja da "po stilu pisanja, po jeziku nije jezik 10. veka" - netačna.
Moravčik bi, kao vrsni profesor grčke filologije, to svakako morao da uvidi, kao što bi, cenim, uspeo to i Ščeveljov.
 
Hoćeš da kažeš šta, da je Moravčik namerno bio neprecizan, ma šta to značilo? I da, na osnovu toga, Mitić s pravom tvrdi da je Moravčik utvrdio da u samom spisu "postoje šest različitih ruku, da su spis pisali šest različitih autora, po stilu pisanja, po jeziku koji nije jezik 10. veka"? Pa onda tvrdi da je spis pisalo ukupno jedanaest autora.

Moravčik zapravo kaže sledeće na str. 19:

In the ms. we note several words erased, amended, completed or corrected. A detailed study of the original may identify traces of at least six different hands in the text and, besides, of five other hands which have added marginal notes. There is no doubt that the copyist himself made some erasures and corrections; but from the styles of the handwriting and from other evidence it can be established that many alterations have been made by hands in the XIV and later centuries. In one place a marginal gloss bears a date which proves it to have been written in 1361/2 (168).
Ovde si sam odgovorio na pitanje koje postavljaš - ovim si dokazao da Mitić nije pogrešno navodio Moravčika.
 
Ovde si sam odgovorio na pitanje koje postavljaš - ovim si dokazao da Mitić nije pogrešno navodio Moravčika.
Nije pogrešno navodio, ali je pogrešno tumačio.
Samo mala ispravka: Moravčik konstatuje da bi detaljno proučavanje originalnog prepisa moglo da identifikuje tragove barem šest osoba, ali to ne tvrdi decidno.

Suština ovih navoda je da je Mitićeva (ili ma čija) banalna tvrdnja da "po stilu pisanja, po jeziku nije jezik 10. veka" - netačna.
Moravčik bi, kao vrsni profesor grčke filologije, to svakako morao da uvidi, kao što bi, cenim, uspeo to i Ščeveljov.
 
- Prepis koji je sačinjen za kesara Jovana Duku, a koji se danas čuva u Parizu, je neposredan prepis danas izgubljenog originala, i nastao je između 1059. i 1073. godine.
Samo da pitam one koji su upućeni - da li zvanična istorija prepis zvan "Kodeks parizijanus" datira po tome što je negde na njemu napisano da je sačinjen za Jovana Duku?
 
Rad ruskog akademika Alekseja Ščeveljova (Алексей Сергеевич Щавелёв), višeg naučnog saradnika Instituta za svetsku istoriju Ruske akademije nauka, pod nazivom „Treatise "De Administrando Imperio" by Emperor Constantine VII Porphyrogenitus: Date of the Paris. gr. 2009 Copy, Years of Compiling of the Original Codex, and a Hypothesis about the Number of Authors“, iz 2019. godine.

Nekoliko autorovih zaključaka:
- Konačna verzija „Spisa o narodima“ je završena između 952. i 959. godine. U njenom tekstu nema nikakvih pomena ma kog događaja koji se odigrao posle smrti cara Konstantina VII Porfirogenita.
- Prepis koji je sačinjen za kesara Jovana Duku, a koji se danas čuva u Parizu, je neposredan prepis danas izgubljenog originala, i nastao je između 1059. i 1073. godine. Pisar koji je prepisao knjigu je verno preneo tekst originala, uključujući i tri sholije koje je neko od čitalaca zapisao na marginama, a za jednu od njih se može utvrditi da je nastala posle 24. marta 979. godine. Ove sholije nisu interpolirane u tekst, nego su i prepisane kao marginalije, baš kako su bile napisane na listovima originala.
- Autor iznosi hipotezu da su na „Spisu o narodima“ radila dvojica ljudi, Konstantin Porfirogenit lično i njegov obrazovani, anonimni saradnik. Poglavlje 32, „O Srbima i zemlji u kojoj sada obitavaju“, najvećim delom je napisao anonimni saradnik, a Konstantin Porfirogenit ga je dopunio dvema napomenama na kraju: da je arhont Srbije od Iraklijevog vremena potčinjen vizantijskom caru i nikada nije bio potčinjen arhontu Bugarske, i o gradovima u krštenoj Srbiji.

https://www.academia.edu/42639324/T..._and_a_Hypothesis_about_the_Number_of_Authors
https://www.researchgate.net/public..._and_a_Hypothesis_about_the_Number_of_Authors
Da li imaš informaciju kako Šćaveljev komentariše činjenicu da se navodi DAI u vezi Srba i Hrvata ne poklapaju ama baš ni sa jednom informacijom kod ostalih savremenika ili pisaca koji su pisali nakon Porfirogenita, što je nedavno potvrdio tim međunarodnih naučnika okupljen oko Frančeska Borija?

Da li imaš informaciju kakve su mere preduzete u smislu tajnosti, odnosno sakrivanja informacija iznetih u DAI, obzirom da niko živi nije znao da se desila migracija Srba, uključujući i same Srbe, sve dok ovaj tajni spis nije odštampan 1611 godine?
 
Da li imaš informaciju kako Šćaveljev komentariše činjenicu da se navodi DAI u vezi Srba i Hrvata ne poklapaju ama baš ni sa jednom informacijom kod ostalih savremenika ili pisaca koji su pisali nakon Porfirogenita, što je nedavno potvrdio tim međunarodnih naučnika okupljen oko Frančeska Borija?
Ne.
Da li imaš informaciju kakve su mere preduzete u smislu tajnosti, odnosno sakrivanja informacija iznetih u DAI, obzirom da niko živi nije znao da se desila migracija Srba, uključujući i same Srbe, sve dok ovaj tajni spis nije odštampan 1611 godine?
Ne.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top