NickFreakyrgios
Elita
- Poruka
- 24.262
Mostar – Ako ne iskopaju piramide u Visokom, u Gabeli ćemo početi tražiti Troju, često se našale Hercegovci koji ne žele ni braniti, ali ni opovrgavati tezu Meksikanca Roberta Salinasa Prajsa da je drevna Troja u Hercegovini, a ne u Maloj Aziji. Priča o hercegovačkoj Troji ponovo je aktuelizovana nakon više od dvadeset godina, a pokrenuo ju je upravo Prajs koji je 1985. došao u malo hercegovačko mesto sa senzacionalnim otkrićem da se Trojanski rat, koga je u Ilijadi opisao grčki pesnik Homer, zapravo odigrao na jugu Hercegovine a ne u Maloj Aziji, kako tvrdi zvanična arheologija. Stručnjaci su još osamdesetih godina 20. veka odlučno demantovali navode Meksikanca Prajsa, a priča o Troji je sve do pre dve godine bila gotovo zaboravljena.
Prošle su godine, a Gabela, mletačka i turska tvrđava, ostala je na margini privrednih, političkih, turističkih i naučnih interesa. Trava, korov i drača prekrili su urušene zidove, meštani zaboravili na Troju, a istraživač Prajs, meksički preduzetnik i hotelijer stvarao je nova dela.
„Drugi ljudi imaju drugačija mišljenja, no oni ne mogu odgovoriti na pitanja koje postavlja Ilijada”, kazao je Salinas Prajs koji je nakon dvadesetogodišnje pauze pre dve godine ponovo počeo posećivati Hercegovinu. Sa sobom je prošle godine doneo svoju najnoviju knjigu „Homerovi šaptači”, koja je nastavak njegovih knjiga iz 1985. „Homerova slepa publika” i iz 1992. „Homerov geografski atlas” i koja, kako tvrdi, dokazuje da nema sumnje da je Troja u Gabeli.
Na pitanje o kojim se konkretnim dokazima radi, kazao je kako su stari narodni plesovi, koji se i danas izvode u ovom mestu, identični onima koji su bili karakteristični za narod Troje što govori o povezanosti Troje i Hercegovine.
„Osim toga u svojoj knjizi dokazujem da je jedino iz Gabele moguće videti istu astronomsku platformu kakvu opisuje Homer u Ilijadi i Odiseji. Iz Male Azije se ta platforma ne vidi, a ona je iz Gabele jasna kao dan”, tvrdi Prajs koji je poručio meštanima Gabele da pokrenu arheološka istraživanja na lokaciji Starog grada. Tako se trojanska priča u meksičkoj režiji ponovo zahuktala u Hercegovini. Ne toliko kao pre dvadeset godina, ali dotle da u turističkoj zajednici ovog mesta razmišljaju da postave table Gabela-Troja.
U međuvremenu su u Hutovom blatu nedaleko od Gabele počela arheološka iskopavanja koja su donela senzacionalna otkrića. U jezeru na lokalitetu Desilo pronađena su, kako se pretpostavlja dva ilirska broda kao i veliki broj amfora i drugih predmeta. Predsednik Udruženja „Troja Gabela” Dragana Bradvica, kaže da ova otkrića potvrđuju Prajsovu teoriju. „Kad je Prajs doznao da je među nizom predmeta u Desilu pronađena i sekira karakteristična za trojanski period, uzviknuo je: 'Otvarajte šampanjac'!”, naglašava Bradvica. Voditelj arheoloških istraživanja u Hutovom Blatu profesorka Snježana Vasilj kaže kako pronalaske iz Desila ne može dovesti u kontekst Troje. „Nalazi govore da je reč o pronalascima iz 3. i 4. veka pre Hrista i da je prostor Desila i cele Hercegovine, arheološki jako zanimljiv”, prokomentarisala je Snježana Vasilj. Ljudi od struke na priču o Troji samo odmahuju rukom, jednako kao i na priče o bosanskim piramidama iznad Visokog.
Prošle su godine, a Gabela, mletačka i turska tvrđava, ostala je na margini privrednih, političkih, turističkih i naučnih interesa. Trava, korov i drača prekrili su urušene zidove, meštani zaboravili na Troju, a istraživač Prajs, meksički preduzetnik i hotelijer stvarao je nova dela.
„Drugi ljudi imaju drugačija mišljenja, no oni ne mogu odgovoriti na pitanja koje postavlja Ilijada”, kazao je Salinas Prajs koji je nakon dvadesetogodišnje pauze pre dve godine ponovo počeo posećivati Hercegovinu. Sa sobom je prošle godine doneo svoju najnoviju knjigu „Homerovi šaptači”, koja je nastavak njegovih knjiga iz 1985. „Homerova slepa publika” i iz 1992. „Homerov geografski atlas” i koja, kako tvrdi, dokazuje da nema sumnje da je Troja u Gabeli.
Na pitanje o kojim se konkretnim dokazima radi, kazao je kako su stari narodni plesovi, koji se i danas izvode u ovom mestu, identični onima koji su bili karakteristični za narod Troje što govori o povezanosti Troje i Hercegovine.
„Osim toga u svojoj knjizi dokazujem da je jedino iz Gabele moguće videti istu astronomsku platformu kakvu opisuje Homer u Ilijadi i Odiseji. Iz Male Azije se ta platforma ne vidi, a ona je iz Gabele jasna kao dan”, tvrdi Prajs koji je poručio meštanima Gabele da pokrenu arheološka istraživanja na lokaciji Starog grada. Tako se trojanska priča u meksičkoj režiji ponovo zahuktala u Hercegovini. Ne toliko kao pre dvadeset godina, ali dotle da u turističkoj zajednici ovog mesta razmišljaju da postave table Gabela-Troja.
U međuvremenu su u Hutovom blatu nedaleko od Gabele počela arheološka iskopavanja koja su donela senzacionalna otkrića. U jezeru na lokalitetu Desilo pronađena su, kako se pretpostavlja dva ilirska broda kao i veliki broj amfora i drugih predmeta. Predsednik Udruženja „Troja Gabela” Dragana Bradvica, kaže da ova otkrića potvrđuju Prajsovu teoriju. „Kad je Prajs doznao da je među nizom predmeta u Desilu pronađena i sekira karakteristična za trojanski period, uzviknuo je: 'Otvarajte šampanjac'!”, naglašava Bradvica. Voditelj arheoloških istraživanja u Hutovom Blatu profesorka Snježana Vasilj kaže kako pronalaske iz Desila ne može dovesti u kontekst Troje. „Nalazi govore da je reč o pronalascima iz 3. i 4. veka pre Hrista i da je prostor Desila i cele Hercegovine, arheološki jako zanimljiv”, prokomentarisala je Snježana Vasilj. Ljudi od struke na priču o Troji samo odmahuju rukom, jednako kao i na priče o bosanskim piramidama iznad Visokog.