Коле011 Ми је остао дужан један одговор. Наводно лазни цар Јустинијан наводно Дубровачки писац је фалификовао име управда па је тако фалсификат ушао у историју. Коле 011 је помињао у Прокопијевој тајној историји " Да Јустинијана његови сународници зову Управда а то на њиховом језику значи Правда".
Ако је ово истина што је написао из "Тајне историје Прокопија" то онда није фалсификат Дубровачког писца већ је Дубровачки писац поседовао ову историју оја дуг није уврштена у историјска дела. Остаје да ми Коле на ово одговори ако одовор ДА то много тога објашњава и превише
Nikola Alemani, upravnik vatikanske biblioteke pocetkom 17. veka, pronalazi u arhivi Prokopijevu
Tajnu Istoriju. Alemani objavljuje ovo delo, a u komentarima navodi da lokalno ime Justinijana glasi Upravda, da su mu se i sestra i majka zvale Viglenica, a otac Savatije. Dakle ovi komentari nisu bili integralni deo Tajne istorije vec delo Alemanija. Alemani nije naveo izvor.
Ovaj podatak bio opste prihvacen jer je Alemani uzivao veliki ugled i to je trajalo oko 250 godina, sve do pred kraj 19.veka. Tada Dzejms Brajs, irski istoricar i politicar, clan Britanskog parlamenta, zagovornik ujedinjene germanske nacije, zagovornik Teutonskog jedinstva Nemaca i Britanaca, izrazava sumnju u ove Alemanijeve komentare. Motivi su valjda ocigledni.
Brajs odlazi na put u Italiju, krece u istrazivanje i pronalazi spis
Justinijani Vita koji je priredio Ivan Marnavic. Marnavic je tvrdio da je pronasao spis izvesnog Bogumila, Justinijanovog ucitelja iz mladosti, pisan ilirskim slovima. On je taj spis preveo na latinski i u njemu su navedeni podaci koje je Alemani koristio.
Brajs je zakljucio da je Marnavic falsifikator iz nekoliko razloga:
- ilirska slova nisu postojala u vreme Justinijana
- Bogumil nije istorijski potvrdjen
- nema potvrde za imena Upravda i Viglenica
Brajsov zakljucak je bio da je Marnavic falsifikovao u sklopu poznate romanticarske misli u tadasnjem Dubrovniku i da je jednostavno zaveo i prevario naivnog upravnika vatikanske biblioteke Nikolu Alemanija. Tadasnja nauka je mahom prihvatila Brajsov zakljucak ali su postojala i izdvojena misljenja.
Generalno, drvlje i kamenjenje se baca na Dubrovcane. Tvrdi se da su oni razvili romanticarsku slovensku ideju u vreme turskih osvajanja. Tvrdi se da su mahom falsifikatori. Medjutim zaboravljaju moderni istoricari da Dubrovcani nisu bili prvi romanticari, daleko od toga. Pre njih zagovornici slovenskog autohtonizma na Balkanu su bili i Grci i Srbi, Poljaci i Rusi, Arapi i Sirijci, pa cak i rimske Pape. Medjutim, samo su Dubrovcani prokazani kao zli romanticari.......