„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Spomenula si Orbinija. Prema Orbiniju, Nemanjin je otac Desa

U ovom ruskom prevodu Deša ili Dešča, deda Uroš (možda vezan sa tvrdnjom vladike Vasilija)- župan Trnova, pradeda Ljubomir- župan Trnova, čukundeda pop Stefan.
Dom Nemanjinih predaka je selo Hl'msko...Kralj Đurađ ih dovodi u Rašku (nema ni pola sata jahanja))

Trnovo (veliko) je mesto u današnjoj Bugarskoj, udaljeno od malog Trnova, u kojem su se razni "carevi" pojavljivali.
Bitnije od samog imena je teritorija .
Ko je, od naših istoričara, citirao Orbinija, makar kao tezu za poreklo Nemanjića?U ovom smislu, da im je zavičaj H'lmski?
Ko je istražio kralja Djurdja ? Ko je uopšte smeo da razmišlja i piše o Tribalima istočno od turske granice posle 1878? Ćorović, Ferjančić, Ćirković, Tibor??

Koliko je meni poznato, ti ne znaš latinski jezik. Kako li si došla onda do tog zaključka? Gdje si našla tačno te godine, na osnovu kojih zaključuješ da "nema Bugara do kraja XVII v."

Kao što sam ti napisala uz link, na stranama 154-157, gde se opisuju teritorije zvane Srbija i Bugarska, i gde se ne pominju Bugari- popisani su gradovi Mizije inferior=Bugorja, u kojima žive Tribali.
Zašto do kraja 17.veka? Zato što je tada štampana ova knjiga. Inače, drago mi je da si je otvorio.

I, također, šta dođe ovo?
Oblast, čim ima "-rum" dodatak.... ograničena okolnim oblastima...to nije kneževina Bugarska iz 1878.

Ti izgleda ne znaš da "bugar" i "bugariti" i slično postoje u srpskom jeziku i korišćeni su za opisivanje svakojakih manje-više srodnih pojmova?
Čini mi se i da ima srednjevokovnih rukopisa gde će se naći Ugorje (Ugarska) i Bugorje.
Različito je od etnonima Bl'gar koji vodi poreklo iz azijskih jezika.
 
Poslednja izmena:

Pa da, vidio sam to. I..?

U ovom ruskom prevodu Deša ili Dešča, deda Uroš (možda vezan sa tvrdnjom vladike Vasilija)- župan Trnova, pradeda Ljubomir- župan Trnova, čukundeda pop Stefan.
Dom Nemanjinih predaka je selo Hl'msko...Kralj Đurađ ih dovodi u Rašku (nema ni pola sata jahanja))

Trnovo (veliko) je mesto u današnjoj Bugarskoj, udaljeno od malog Trnova, u kojem su se razni "carevi" pojavljivali.
Bitnije od samog imena je teritorija .

Srebrena, hajdemo redom. Za početak, malo je pogrešno reći da je prevod grofa Save Vladislavljevića ruski. To je ipak određena rusko-srpska mješavina, no u čijem je središtu, naravno, crkvenoslovenski jezik. Lično ti ne bih preporučio da Orbinija doznaješ iz tog djela, iz dva razloga:
1) Prevod Vladislavljeviča nije baš najsjajnije rješenje. On sadrži brojne greške i, što je možda najbitnije, nastao je svojevremenim skraćivanjem i prepričavanjem. Grofu Savi se žurilo sa objavom, tako da se skoncentrisao da objavi u prvom redu ono što je sam ustanovio za najbitnije (prvenstveno po pitanju srpske istorije, naravno) i tako je, tom prilikom, dolazilo i do sažimanja djela: Dakle to nije najbolje rješenje za upoznavanje sa tim, originalno italijanskim djelom, zato što postoji velika mogućnost da će dojam biti pogrešan. Do toga svakako dolazi ukoliko koristiš prosto taj prevod, odnosno da se ne osvrnemo uopšte na original. Dalje, postoji moderni srpski (odnosno srpsko-hrvatski) prevod Orbinijevog djela, tj. ovog dijela o kojem je konkretno riječ. koji je ujedno i daleko bolji, tako da je u tom smislu stvarno krajnje izlišno osvrtati se na taj prevod.
2) Ako me sjećanje dobro služi, ti ne poznaješ ruski jezik, a svakako ne razumiješ jezik kojim je Sava Vladislavljevič preveo 'Kraljevstvo Slovena'. Ako jezik uopšte ne poznaješ, koji je smisao onda uopšte vraćati se na taj prevod, ukoliko ono što pročitaš uopšte ne mora biti stvarno ono što je napisano, već samo neka tvoja pretpostavka zasnovana na poznavanju jezika kojim sada komuniciramo i eventualno nekih fragmenata opšte kulture?

Ovo sam ti savjetovao zbog toga što je zaista i došlo do, nažalost, pogrešne interpretacije teksta na tvojoj strani, usljed upravo razloga br. 2. To ću ti pojasni u dvije stavke:
1. Riječ je o Humu. Nije riječ o selu zvanom Hum, već o humskoj zemlji. Okreni na bilo koju stranicu koja pominje Hum - recimo onu u kojoj prepričava od Popa Dukljanina staru povijest ili dio o "Kraljevstvu Bošnjačkome".
2. Župa Trnava 'danas' se zove Ljubomir: Zaboravila si u potpunosti da pročitaš nastavak rečenice.

Orbini (prevod S. Vladislavića):
которая от его имене по том прозвана Любомир

To znači da se Trnava od tada pa do Orbinovog vremena ne zove više Trnavom, već Ljubomirom. Odgovor na pitanje koje je to mjesto uopšte nije teško dati, pogotovo ako komplementarno koristimo podatak da se ta župa nalazila u Humu. Riječ je nekadašnjem selu, lokalitetu Ljubomir, lociranom u Ljubomirskom Polju, sjeverozapadno od Trebinja.

http://bih.postcodelist.com/postcode/89209-Ljubomir-Trebinje-Republika-Srpska_ju.html

Nekoliko osnovnih informacija o Ljubomiru: http://users.teol.net/~drusan_t/Ljubomir.html

Dakle, Orbini je tu posve jasan. Ne može biti ni govora da je riječ o bugarskom Trnovu, jer:
A) Selo koje tražimo nalazi se u Humu, što je jedan sasvim drugi kraj Balkanskog poluostrva u odnosu na donašnju Bugarsku, koja nijednim svojim dijelom ne potpada pod istorijski Hum
B) Trnovo je nastavilo da se zove tako i dalje i nikada nije ponijelo ime Ljubomir

Mislim da smo to sada razjasnili. Kako bih dalje pojasnio stvari, postaviću ovdje kompletni prevod relevantnog dijela Orbinijeve knjige:

Mavro Orbini:
Zato što mi u ovom delu ĉešće valja pominjati Nemanju, biće dobro da najpre izloţim njegovo poreklo i rodoslovlje, da se vidi kako bog mnogo puta, iz njemu poznatih razloga, uzdiže ljude niskog roda do najviših položaja i ĉasti. Treba znati, dakle, da jednom življaše u Humskoj oblasti, u predelu Luke, neki pop grĉkog obreda, nareĉeni Stefan, koji se oženi po obiĉaju tamošnjih popova jednom ženom iz toga kraja s kojom je imao, između ostalih, sina po imenu Ljubimir. Kad je Ljubimir tokom vremena, usled svoje mudrosti i junaštva, izišao na glas kao dobar ratnik, njega je gospodar Huma imenovao županom jednog predela, zvanog Trnovo, koji se danas po njegovom imenu naziva Ljubomir. Pošto je dobro upravljao tim krajem, on uskoro umre ostavivši iza sebe jednog sina po imenu Uroš. Kako je on nastavio oĉevim stopama, i u rukovanju oružjem i razboritim postupkom u svim poduhvatima, kralj Đurađ ga potvrdi na upravi i vlasti u reĉenoj oblasti. Kad je kasnije Uroš bio zarobljen u jednom okršaju koji je kralj Đurađ imao s kraljem Draginjom, bio je odveden u Rašku, gde je ostao sve dok kralj Đurađ nije ponovo (kako je reĉeno) zauzeo Rašku. Od Uroša se rodi Desa o kojem je ranije bilo reĉi, a od Dese gore pomenuti Miroslav, Konstantin i Nemanja, po kojem kuća Nemanjića dobi ime.

Što se tiče vladike Vasilija Petrovića, Orbinijeva genalogija nema nikakve veze sa njim. Vladika Vasilije je inače hiperkritičan prema Orbiniju, odnosno odbacuje ga u potpunosti i za Nemanjino porijeklo koristi neke sasvim drugačije izvore. Citiram:

Василије Петровић:
Послије тога Мавроурбин рагузински архимандрит, написа историју о Словенима, у којој слави Рагузу изнад осталих и казује да наводно славни Немањин род, царева српских, потиче из лоше породице попа Стефана од Пљеваља из Херцеговине.

Iako je crnogorski episkop u tom smislu možda i najekstremniji, jer on odbacuje u potpunosti Orbinija, treba naglasiti da su prema Orbiniju i drugi Srbi njegove ere bili prema Orbiniju vrlo rezervisani. Pogledaj recimo Rajićev stav o Orbinijevoj priči, za nešto blažu kritiku. Njegov rodoslov Nemanjinog roda, koji na neki način mu pridaje seljačko porijeklo, bio je uopšteno mnogo antipatičniji od priče o porijeklu od cara Likinija.

Dakle kod Vasilija nalazi se jedna potpuno drugačija priča. Primjerice, za razliku od Orbinija, kod Vasilija Nemanjin brat nije Miroslav, već David.

Ko je, od naših istoričara, citirao Orbinija, makar kao tezu za poreklo Nemanjića?U ovom smislu, da im je zavičaj H'lmski?

Orbinija su citirali svi prilikom istraživanja identiteta Nemanjinog oca, od Ljubomira Kovačevića 1889. godine pa na dalje. Dosta detaljno upravo u tom smjeru u kojem si ti napisala, pisao je Dragutin Anastasijević 1914. godine u raspravi Otac Nemanjin.

Ko je istražio kralja Djurdja ?

O dioklićanskom kralju Đorđu, sinu Konstantina Bodina, podosta su stručnjaci pisali. U najnovije vrijeme to je kod srpskih istoričara činio između ostalih i Tibor Živković (osvrni se na njegove komentare u kritičkom izdanju Gesta regum Sclavorum, primjerice). Ne vidim za potrebno da previše širimo sad raspravu u tom smjeru, ali ukoliko si zainteresovana, bio bih u mogućnosti da ti preporučim (preciznije, još) neku literaturu za iščitavanje o kralju Đorđu iz Vojislavove dinastije.

Ko je uopšte smeo da razmišlja i piše o Tribalima istočno od turske granice posle 1878? Ćorović, Ferjančić, Ćirković, Tibor??

Ovo tek ne razumijem kakve veze ima...dosta autora je razmišljalo o granicama zemlje Tribala; između ostalih i Fanula Papazoglu, Prije nje je to, recimo, činio Nikola Vulić.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Za kraj da rezimiram - uopšte ne vidim kakve veze ima tvoja replika sa onim o čemu diskutujemo? Rasprava se ponijela prvobitno oko toga da li je prije 1878. godine bilo poznato ko je otac Nemanje, da bi potom bilo zaboravljeno. Ja sam ukazao da to nije tako, odnosno da među srpskim istoriografima koji su pisali i razmišljali prije održavanja Berlinskog kongresa nema jasnog koncenzusa oko toga ko su bili Nemanjini preci - već, naprotiv, vlada jedna totalna zbrka.
 
Poslednja izmena:
Kao što sam ti napisala uz link, na stranama 154-157, gde se opisuju teritorije zvane Srbija i Bugarska, i gde se ne pominju Bugari- popisani su gradovi Mizije inferior=Bugorja, u kojima žive Tribali.
Zašto do kraja 17.veka? Zato što je tada štampana ova knjiga. Inače, drago mi je da si je otvorio.

Oblast, čim ima "-rum" dodatak.... ograničena okolnim oblastima...to nije kneževina Bugarska iz 1878.

Ti izgleda ne znaš da "bugar" i "bugariti" i slično postoje u srpskom jeziku i korišćeni su za opisivanje svakojakih manje-više srodnih pojmova?
Čini mi se i da ima srednjevokovnih rukopisa gde će se naći Ugorje (Ugarska) i Bugorje.
Različito je od etnonima Bl'gar koji vodi poreklo iz azijskih jezika.

Kakve ima veze što je ta knjiga iz XVII stoljeća? Da li se u njoj nalazi nekakav prikaz dotadašnje povijesti, da bi se odjednom tada Bugari pojavljivali? Da li možemo, analogijom, postaviti pitanje postoje li i Srbi prije XVII stoljeća?

I nadalje, možeš li mi pojasniti šta ti tačno znači Oblast, čim ima "-rum" dodatak?
Bulgarorum je genitiv množine riječi Bulgarus (m. rod), što znači Bugarin. U pitanju je druga (o-) deklinacija. Evo ti taberalno dekliniran taj oblik:

sg. Nominativ - Bulgarus
Genitiv - Bulgari
Dativ - Bulgaro
Akuzativ Bulgarum
Vokativ - Bulgare
Ablativ - Bulgaro

pl. n - Bulgari
g - Bulgarorum
d - Bulgaris
acc - Bulgaros
v - Bulgari
abl - Bulgaris

Dakle nije riječ o oblast, a posebno ne "zato što ima -rum" dodatak. Već sam te upozorio da bez znanja latinskog jezika ne bi trebalo da ni pretpostavljaš šta tu piše, jer zaključci najčešće vodeći se takvom metodologijom ispadaju pogrešni. Ovdje dolazimo do slične greške kao one u slučaju Vladislavičevog prevoda Regnum Sclavorum, gdje je slično tako do zabune dolazilo usljed nerazumijevanja onoga što tamo piše.
 
Kako znaš da ne spadaju, ako ne znaš odgovor na pitanje? :)

Ма знам одговор из, на пример, рада Валтера Пола (Walter Pohl) Conceptions of Ethnicity in Early Medieval Studies:

The Bulgarians had roughly the same political and cultural background as the Avars: the world of the steppe with its specific forms of organization. And yet Bulgarian ethnogeneses took a very different path. From the end of the fifth century, Bulgarian groups (and other groups following a similar model of organization, usually carrying names ending "-gur" like Utigurs or Onogurs) appear in the sources.
http://www.indiana.edu/~cahist/Read...ns on Ethnicity in Early Medieval Studies.pdf

А Шиптар је српски изговор албанске речи shqiptar, то јест њиховог данашњег ендонима, за којег се предлаже да значи -- путем латинске речи scire (знати) -- онај који зна (језик), семантичком развоју сличном словенском ендониму Словен (онај који говори).

http://www.argjiro.net/fjalor/index.php
 
Malo aktuelnosti. :whistling:

"Protiv nacionalizma se može boriti jedino jačanjem demokratije, ali i podrškom nezavisnim i kritičkim medijima, te zajedničkom interpretacijom istorije. EU mora pomoći državama na prostoru bivše Jugoslavije da zajednička interpretacija istorije bude vidljiva i u školskim udžbenicima."

http://www.dw.com/sr/balkan-ne-ostavljati-rusiji-kini-i-turskoj/a-18896469


Kod nas ionako nacionalizma nema, tj. vrlo je slab, i to se ogleda i u zapustenosti javnog prostora, tj. kao sto stranci jednom primijetise, kod nas je mnogo smeca po ulicama, ali su privatna imanja cista.

Zato se kod Srba konzervativizam moze traziti samo u privatnoj sferi. Mozda je zato moguce i na nezavisnim medijima poput b92 procitati niz clanaka usmjerenih ka negativnim trendovima unutar zenskog pola?
 
Srebrena, hajdemo redom. Za početak, malo je pogrešno reći da je prevod grofa Save Vladislavljevića ruski
...Ako me sjećanje dobro služi, ti ne poznaješ ruski jezik, a svakako ne razumiješ jezik kojim je Sava Vladislavljevič preveo 'Kraljevstvo Slovena'.
Па, бројим, јадна, на прсте: има једно слово С у Деси, има два слова С у Деши:D
Добро је превео Дешу (Дешчу) јер у оригиналу(на италијанском) пише Dessa.
То значи да, нико од наших историчара после 1878, кад је коментарисао Орбинија није отворио италијански текст, него је само лутао по преводима,од интерптртације до интерпретације, као у игри глувих телефона.
ilregnodeglislav00orbi_0271.jpg


To znači da se Trnava od tada pa do Orbinovog vremena ne zove više Trnavom, već Ljubomirom. ... ta župa nalazila u Humu.
Nekoliko osnovnih informacija o Ljubomiru: http://users.teol.net/~drusan_t/Ljubomir.html
Тарново (Tarnouo), није Трнава. Хумско село "Љубомир", по твом линку, у 12.веку је Врхпоље.
А свеједно је у оригиналу Gliubomir.
https://archive.org/stream/ilregnodeglislav00orbi#page/248/mode/2up

Западњачки родословци познају то име Gliubomir, указују на карику која недостаје. (Unknown author, Journal of Ancient and Medieval Studies, Vol. VI, p. 78.)

Vukan Gliubomir Grand Zupan of Raska.
He married (Miss) de Bodin of Dioclea, daughter of Petar Bodin, King of Dioclea. Vukan Gliubomir died after 1113.
Child : Stephen Uros (Vulkan), Grandzupan of Serbia+ b. 1080, d. a 1130, married Anna of Germany, daughter of Heinrich IV, Holy Roman Emperor, Duke of Bavaria and Bertha of Maurienne. Children Maria Nemanja of Serbia+2 d. bt 1190 - 119О (и) Helen of Serbia+ b. a 1109, d. 1146 итд..
http://our-royal-titled-noble-and-commoner-ancestors.com/p181.htm#i5432

А у нашим изворима јесте збрка..Бодин је умро , по ранијој верзији 1099.г., Немања се родио око 14 година касније..
По овом родослову што сам овде ставила, рођачка веза почиње женидбом Вукана Љубомира Бодиновом ћерком,по неким другим Урош Први жени Вуканову ћерку..како год се у међувремену заплела прича, излази на исто: од Уроша Првог родиће се Урош Други, Примислав/Бела и Деша (са ш).

То би оправдало територије од којих ће Немања добити најисточнији, трећи део и незадовољан тиме, освајати братовљевске.
Мислим на сродство, иако знам верзију да је Бодин претке Немањине поставио у Рашку и да су се лепо дружили, ратујући заједно.
Selo koje tražimo nalazi se u Humu, što je jedan sasvim drugi kraj Balkanskog poluostrva u odnosu na donašnju Bugarsku, koja nijednim svojim dijelom ne potpada pod istorijski Hum
????
Грб код Орбинија (77стр) свакако укључује Бугорје. Превод Орбинија каже " Хелм", оригинал "Chelmo".
Успут, на стр 83, дични аутори, post 1878., елегантно прескачу да лоцирају где је река сукоба (Čabar )) Ciabro..istočna ili zapadna ili srednja Travunija odn. s koje strane Trebinja ;)
http://documents.tips/documents/carstvo-slovena.html

Ћирилово житије:
books


Haemus Mons, по којој је цело Балканско полуострво добило име ( и коју није знао да оцрта Енгелберт Тандоори, подсмевајући се другоме)
... Затова Балканският полуостров се нарича на него полуостров Хемус
..na talijanskom još uvek monte Emo (monti Balcani)
u antičko doba
zahumlje_rimskodoba.png



Orbinija su citirali svi prilikom istraživanja identiteta Nemanjinog oca, od Ljubomira Kovačevića 1889. godine pa na dalje. Dosta detaljno upravo u tom smjeru u kojem si ti napisala, pisao je Dragutin Anastasijević 1914. godine u raspravi Otac Nemanjin.
Ne vidim za potrebno da previše širimo sad raspravu u tom smjeru, ali ukoliko si zainteresovana, bio bih u mogućnosti da ti preporučim (preciznije, još) neku literaturu za iščitavanje o kralju Đorđu iz Vojislavove dinastije.
Ако имаш, проследи, немам сад времена за велико читање, али волела бих да имам- мислим да му је име Ђурђ природније,с обзиром да су остали топоними с његовим краљевским именом и титулом.


Ovo tek ne razumijem kakve veze ima...dosta autora je razmišljalo o granicama zemlje Tribala; između ostalih i Fanula Papazoglu, Prije nje je to, recimo, činio Nikola Vulić.
Причасмо о Трибалима у језуитској књизи у 17. веку, на простору Мизије инфериор-бугарске, у смислу "Срби".


Za kraj da rezimiram - uopšte ne vidim kakve veze ima tvoja replika sa onim o čemu diskutujemo?
Прво ја ставих цитат "села Хелмског" због Жупан титуле, после си ти спамовао тему Трибала јер ме нема овде..ово последње разговарамо јер ја мислим да је српска историографија после 1878. јалова (часз изузецима, бројим их на прсте једне руке), а ти не.
 
Poslednja izmena:
Kakve ima veze što je ta knjiga iz XVII stoljeća? Da li se u njoj nalazi nekakav prikaz dotadašnje povijesti, da bi se odjednom tada Bugari pojavljivali?
g - Bulgarorum
Već sam te upozorio da bez znanja latinskog jezika ne bi trebalo da ni pretpostavljaš šta tu piše, jer zaključci najčešće vodeći se takvom metodologijom ispadaju pogrešni. .

Pominju se jedino Tribali u delu koji se naziva Bugorjem.Navedena su naselja Tribala na terenu koji se zove Bugarskom, samo ih treba locirati tačno ( uz napomenu da postoje dva Sredca-Sofije) idobije se slika šta je smatrano, u 17 veku, Bugarskom.
isti link koji sam već davala, iste strane


books


books


books

blgaria_jezuit.jpg

https://books.google.rs/books?id=Uz...Q6AEINTAE#v=onepage&q="syrfia" servia&f=false

nadam se da niko neće da uradi najnemogućiju stvar- da ubroji dotičnog jezuitu- profesora iz Beča- u romantičarske serbske šizmatičke autohtoniste.

Usput, jubilarni broj posta ove teme- 10 000 :)
 
Poslednja izmena:
Па, бројим, јадна, на прсте: има једно слово С у Деси, има два слова С у Деши:D
Добро је превео Дешу (Дешчу) јер у оригиналу(на италијанском) пише Dessa.

Ostavi za sada po strani Vladislavićev prevod. Već sam objasnio zbog čega. Desa se sigurno nije zvao Dešča. I ne znam zbog čega uporno insistiraš da ga nazivaš "Dešom"; glas s se uobičajeno zapisivao sa duplim s. Imamo gomilu izvora o pojavi Desa na ovim područjima, kao i originalnom imenu, čija je to kraćenica - Desislav.

Opet ti ponavljam da ne možeš jednostavno nabadati uz potpuno nepoznavanje jezika. Ako već nisi u mogućnosti iz nekog razloga da nešto detaljnije proučiš o toj problematici koja te zanima, sjedi i postepenu prouči italijanski i/ili latinski jezik i kreni odatle. Ovako nema smisla ubadati dok se u plastu sijena ne uhvati nekakva igla, jer u takvom slučaju uvijek moraš polaziti od premise da si najvjerovatnije u krivu.
Ovdje si tako došla do neutemeljenog zaključka kako Desino ime do sada, u prošlosti, nije bilo dobro prevođeno - bez i jednog jedinog razloga.

То значи да, нико од наших историчара после 1878, кад је коментарисао Орбинија није отворио италијански текст, него је само лутао по преводима,од интерптртације до интерпретације, као у игри глувих телефона.

Pa gledaj, uopšte neće biti da je tako. Kako srpski djelomični prevod iz 1968. godine, tako i potpuni hrvatski iz 1999; oba su nastala prevodom originalnog djela, a ne lutajući po kojekakvim drugim prevodima (izdanje Barišića, Samardžića i Ćirkovića preveo je Zdravko Šundrica).

Za početak, koji prevod prije '68. postoji ako ne računamo na taj što je Teofan Prokopovič objavio? Ni nema nečega što bi tek ako bilo upotrebljavamo...dakle ljudi su se, u drugoj polovini XX stoljeća, potrudili da dobijemo autentični prevod na naš moderni jezik. Ne znam zašto se praviti lud, kao da se to nije dogodilo? :neutral:


Divota. Znači pišemo bez razloga? :D
 
Ostavi za sada po strani Vladislavićev prevod. Već sam objasnio zbog čega. Desa se sigurno nije zvao Dešča. I ne znam zbog čega uporno insistiraš da ga nazivaš "Dešom"; glas s se uobičajeno zapisivao sa duplim s. Imamo gomilu izvora o pojavi Desa na ovim područjima, kao i originalnom imenu, čija je to kraćenica - Desislav.

Opet ti ponavljam da ne možeš jednostavno nabadati uz potpuno nepoznavanje jezika. Ako već nisi u mogućnosti iz nekog razloga da nešto detaljnije proučiš o toj problematici koja te zanima, sjedi i postepenu prouči italijanski i/ili latinski jezik i kreni odatle. Ovako nema smisla ubadati dok se u plastu sijena ne uhvati nekakva igla, jer u takvom slučaju uvijek moraš polaziti od premise da si najvjerovatnije u krivu.
Ovdje si tako došla do neutemeljenog zaključka kako Desino ime do sada, u prošlosti, nije bilo dobro prevođeno - bez i jednog jedinog razloga.



Pa gledaj, uopšte neće biti da je tako. Kako srpski djelomični prevod iz 1968. godine, tako i potpuni hrvatski iz 1999; oba su nastala prevodom originalnog djela, a ne lutajući po kojekakvim drugim prevodima (izdanje Barišića, Samardžića i Ćirkovića preveo je Zdravko Šundrica).
Za početak, koji prevod prije '68. postoji ako ne računamo na taj što je Teofan Prokopovič objavio? Ni nema nečega što bi tek ako bilo upotrebljavamo...dakle ljudi su se, u drugoj polovini XX stoljeća, potrudili da dobijemo autentični prevod na naš moderni jezik. Ne znam zašto se praviti lud, kao da se to nije dogodilo? :neutral:

Divota. Znači pišemo bez razloga? :D
Nije bez razloga.
Složili smo se da je kod Grka
Srb = Trib(p)
 
Poslednja izmena:
Ostavi za sada po strani Vladislavićev prevod. Već sam objasnio zbog čega. Desa se sigurno nije zvao Dešča. I ne znam zbog čega uporno insistiraš da ga nazivaš "Dešom"; glas s se uobičajeno zapisivao sa duplim s. Imamo gomilu izvora o pojavi Desa na ovim područjima, kao i originalnom imenu, čija je to kraćenica - Desislav.
Ovdje si tako došla do neutemeljenog zaključka kako Desino ime do sada, u prošlosti, nije bilo dobro prevođeno - bez i jednog jedinog razloga.

.dakle ljudi su se, u drugoj polovini XX stoljeća, potrudili da dobijemo autentični prevod na naš moderni jezik. Ne znam zašto se praviti lud, kao da se to nije dogodilo? :neutral:

Врдаш, Славене, уместо да се усмериш на суштину, напр. узмеш карту и провериш где су трибалска насеља по Мизији инфериор(Бугарске) и где је планина Хемус, да не би опет долазио у ситуацију да помињеш, као на претходним странама ове теме "Бугаре" и где их има и где их нема.
Уместо тога, ти упорно губиш време размишљајући колико језика би ја могла да не знам...уместо да утврдиш колико ти знаш о подручјима или етносима која помињеш , посебно што сам ти све ставила на "готово" и подцртала.А да ти нацртам сад и то, ти ћешда дођеш са коментаром да од форума правим блог јер ме много има, и да ме јуриш по другим темама:mrgreen:

Преводи у овом примеру су потпуно небитно, кад имамо оригинал пред собом.
Деша (дал је везан са неким Дејаном или Дејановићима,за разлику од династије Десиславовић ) , по руском шч, по нашком шт, како је записао Владисављевић.. своје је територије поделио на три велике целине за три сина, по правилу "десне руке" (а делић једне дао у мираз ћерци)- колике су те територије?
Поводом дуплог С које се чита као С (или неког ДД које се чита као Д, или дуплог ММ које би се читало као М) имамо низ примера, ја ћу да поменем само оне контрашке :Singidun без два с, није :SSingidun , Scordisci - није SScordisci , flume Sava nije SSava .. čak je i jedno latinsko S може код нас да буде Š, kao u primeru RAŠKE- Rascia, u italijanskom traslitterato anche come Raschka o Rassa, apsolutno isti slučaj kao DESSA, kod nas Deša., itd..
 
Poslednja izmena:
француски краљ се у средњем веку поносио тиме што је једини владар који је власт добио непосредно од Духа Светог. кад кажем непосредно, мислим да је помазан уљем које су анђели снели са неба и које се чудесно обнављало сваки пут кад је дофин приступао крунидбеном обреду. док његов источни сусед, иако је носио највишу титулу у хришћанском свету- цар Светог Римског Царства, крунисање је добијао ипак од папе, па је њему и дуговао своје звање и положај. без папе није било цара, јер је папа изнад цара. папама је, како се тад сматрало, Константин даровао цео Запад па су они располагали и световним овлашћењима, делили и одузимали почасти и титуле. да би схватио свет ондашње Европе, мораш размишљати онако како су размишљали људи у то време.

Ма то је све ок, крунисање је у средњем веку сакрални обред, малтене "осма света тајна", за краљеве је потребан (архи)епископ/(над)бискуп, за цареве папе и патријарси.
Али никакве везе нема са влашћу, нити је француски краљ у том смисли надређен било ком другом краљу у Европи.


папе нису имали војску?! :lol: па цела њихова црква звала се ecclesia militaris. а о војничким редовима, као првим професионалним стајаћим војним јединицама у западној Европи након пада Римског Царства да не говорим.

Ecclesia militans је латински термин за војинствујушчу цркву, дакле Црква "живих" за разлику од торжествујушче цркве која је Црква "мртвих". Ово је све под наводима јербо са становишта хришћанске есхатологије не постоје живи и мртви. Такозвани "мртви" су само "оправдано одсутни" до свеопштег васкрсења које ће бити и духом и телом.

То никакве везе нема са војском, милитаризмом и шта ти ја знам. Дапаче та терминологија постоји и у Православљу.

Да се надовежем и на претходно речено, папа није врховни феудалац, и не даје земље у посед по систему сениор-вазал, и што је најважније није ни војно-политички комадант целог Запада који по потреби излази војском да доведе непослушне вазале у ред. Бесмислено је о томе и говорити. Он господари папском државом и то је то. Остале владаре може само уцењивати смицалицама као што је Константинова даровница и екскомуникације, али сво то папско претеривање и сукоб са световном влашћу се завршило протестантизмом.

очигледно је Стефан Првовенчани мислио другачије. и не само он, него и остали европски владари.

А Стефана Првовенчаног папа уводи у посед као његов сениор?
 
Posmatraš na ovu stvar na jedan pomalo pogrešni način. Naime, ono u čemu se srpski istoričari ovdje suprotstavljaju nije posezanje za tuđom teritorijom, već srbofobnoj interpretaciji istorije. Taj 'hiperkriticizam' uperen je prema hipotezi koja pokušava cara Dušana prikazati kao prethodnika Ratna Mladića, sa velikom vojskom velikosrpskih bošnjožednih protočetnika koji gaze preko Drine i haraju, pale i siluju nad nevinim Bošnjacima. Oslanjajući se na Orbinija, ta teza prikazuje stvari tako da je Dušanov pokušaj okupacije srednjovjekovne bosanske države prvi u nizu "velikosrpskih agresija" na Bosnu.
Naravno, to nema nikakve veze sa objektivnom istorijom, ali moram reći da je, kao što sam već nešto ranije bio napomenuo, krajnje nevjerovatno da upravo za tim argumentima bošnjačkih (i djelomice hrvatskih) nacionalista, ti posezaš. Koja je logika toga? Kao što sam već bio pojasnio, čak i kada bismo usvojili makar i u najužim okvirima Orbinijeve vijesti, jedina stvar oko koje bi taj izvor govorio jeste pomenuti (neuspješni) pohod Srba na Bosnu. .

Па то је лепо, али није Душан поезао за територијом неке независне државе Босне, већ да научи осиљеног угарског вазала памети, који је сам претходно узео оно што му не припада.
А како ће то тумачити некакви "бошњачки историчари" мени је сасвим све једно. Дапаче ми је термин "бошњачки историчар" као вијетнамски хокејаш. Можда тако нешто и постоји али није вредно помена.

Vidim da se do današnjeg dana nisi ni oglasio oko navoda Jovana Kinama još iz XII stoljeća...
Дакако да сам се огласио, него ти изгледа ниси сконтао. Манојло Комнин је господар Босне а не Немања, то је тачно.
Српском краљевству у Босни ни не спорим државност после Твртка, само пре тога. Мада је у том периоду босанско краљевство укиданао и враћано у угарске оквире.
Али као што сам рекао, ово краљевско достојанство се позива на Србију, без обзира што у највећем делу случајева нису имали ефективну власт на целој територији.

Taj Dušanov potpis uz Hilendarsku povelju iz 1348. godine po svemu sudeći nije autentičan. Kada je bio načinjen na Svetoj Gori 1614. godine njen prevod na grčki jezik, i sam monah-učenjak koji je prevodio izrazio je sumnju da je u pitanju neki zapis nastao daleko poslije Dušana. Priređivač atonskih povelja Džon Luis Petit je početkom prošlog stoljeća prilikom te analize iznio stanovište da ne može biti sumnje da je u pitanju falsifikat. To, po svemu sudeći, nije znao Miklošič kada je dao da se objavi u Golubici 1840. godine, a uopšteno je stanovište historiografa i paleografa današnjice da nije autentičan taj potpis. Ukratko:
1) Od više od tridesetak sveukupnih zapisa Dušanove titule na našem jeziku, u samo tri se javljaju Bugari, i sve su tri sumnjive prirode (najvjerovatnije falsifikati)
2) Od Dušanovih povelja na grčkom ne nalaze se Bugari niti u jednom jedinom zapisu
Dakle, riječ je o potpisu koji nije autentičan. Nešto više informacija možeš naći na 15-21. str. u Jesu li srednjovekovni Srbi smatrali Makedoniju bugarskom?, jednom dokumentu koji je nastao kao odgovor na velikobugarske pretenzije u predvečerje Versaja. Malo je bajato, ali otprilike to što je, što se tiče konstrukcija o tobožnjoj Bugarskoj u okviru Dušanove titule, i dan-danas tačno.

Ili, da rezimiramo - nije Dušan držao Bugarsku, niti direktnom vlašću, pa niti kao nekakvu tributsku (?) pridruženu državicu.

Да ли је аутентичан то не знам, али бугарски аргумент да Душан влада Бугарима јербо се под Бугарима подразумева Македонија је будалаштина своје врсте.
Он влада Бугарима зато што влада до Црног мора,. Као што сам ти навео Орбини наводи одлучну битку између дечанског и Бугара много, много источније од данашњег Ћустендила.
Не могу да се сетим који је град у питању, Плиска, Преслав? Не знам тачно, морам погледати.

Da, jasno je zašto - zbog spleta istorijskih okolnosti koje su bile omogućene za ostvarenje tih prava, a naime usljed nepostojanja srpskog okrunjenog vladara u tom trenutku (nećemo Marka računati) i činjenice da je Tvrtko bio Dragutinov praunuk, te legitimni nasljednik Nemanjića. To je ono što se krije iza srpske kraljevske titule u Bosni, a ne nešto drugo, na šta (čini mi se?) ti aludiraš. Nije bilo takvih okolnosti koje bi mogle dati nekakvo pravo Kotromanića na osnovu krune iz Dioklitije, ili pak Krune Sv. Stevana.

Да, Драгутинов унук, а Драгутин је владао над којим земљама? :per:
 
Poslednja izmena:

Табеларни приказ српских владара који сам узео са Келнског универзитета још тамо 1997, немачки извор.

Znači, ako sam dobro razumio, tvoja je interpretacija da je Milutin 1316. godine zajedno sa Mačvom zauzeo i Usoru i Soli? A kada ih je, po tebi, izgubio?

Кад је умро 1321. Односно српски владари после њега су током грађанског рата испустили неке територије у корист суседних, туђих феудалаца.

Видећу да ти одговорим и на остало чим нађем времена.
 
Да ли је аутентичан то не знам, али бугарски аргумент да Душан влада Бугарима јербо се под Бугарима подразумева Македонија је будалаштина своје врсте.
Он влада Бугарима зато што влада до Црног мора,. Као што сам ти навео Орбини наводи одлучну битку између дечанског и Бугара много, много источније од данашњег Ћустендила.
Не могу да се сетим који је град у питању, Плиска, Преслав? Не знам тачно, морам погледати.

Orbin je mogao da kaže da je bitka između Srba i Bugara bila i na Islandu, kakve to veze ima kad imamo izvore mnogo bliže događaju koji govore da je bitka bila kod Ćustendila/Velbužda, a da je bilo još neke bitke takvog značaja (koji joj ti pridajes) savremeni izvori ne bi propustili da to napomenu. Što je još bitnije srpski pretendent na bugarskom prestolu je ubrzo nakon Velbužda uklonjen.
Plus je odavno utvrđeno da Orbin nije pouzdan na mnogim mestima jer koristi i narodno predanje.


Кад је умро 1321. Односно српски владари после њега су током грађанског рата испустили неке територије у корист суседних, туђих феудалаца.

Видећу да ти одговорим и на остало чим нађем времена.

Ovo je, kao i sve ostalo što si napisao, samo prazno naglabanje bez ikakvih dokaza i potvrda u istorijskim izvorima.
 

I kroz ceo osmanlijski period planina njegovog despotata, i gde je bila njegova prestonica nosila je naziv Despotske planine.
Tek posle Berlinskog kongresa promenjen je naziv.

imamo izvore mnogo bliže događaju koji govore da je bitka bila kod Ćustendila/Velbužda

Nije sporno kako se zvalo mesto bitke, nego gde se nalazilo.
Da li možeš da utvrdiš gde je Velbužd iz 14.veka?
Poistovećen je sa Banjom Konstantina Dejanovića posle Berlinskog kongresa.

Po opisima je izmedju Sredeca i Vidina, a u 14. veku imaš tri Sredeca (za koje ja znam, možda je bilo i više) na različitim krajevima Poluostrva, a u predelu koji je postao Bugarska 1878. imaš dva Vidina na različitim krajevima sveta.
 
I kroz ceo osmanlijski period planina njegovog despotata, i gde je bila njegova prestonica nosila je naziv Despotske planine.
Tek posle Berlinskog kongresa promenjen je naziv.



Nije sporno kako se zvalo mesto bitke, nego gde se nalazilo.
Da li možeš da utvrdiš gde je Velbužd iz 14.veka?
Poistovećen je sa Banjom Konstantina Dejanovića posle Berlinskog kongresa.

Po opisima je izmedju Sredeca i Vidina, a u 14. veku imaš tri Sredeca (za koje ja znam, možda je bilo i više) na različitim krajevima Poluostrva, a u predelu koji je postao Bugarska 1878. imaš dva Vidina na različitim krajevima sveta.

Aha znači pošto je propala akcija da pored Velbužda ubacimo još neku bitku sad ćemo i Velbužd da tražimo na Crnom Moru...
Velbužd nije jedino mesto koje pominju izvori i svi ostali toponimi ukazuju na mesto današnjeg Ćustendila, nego je nekome zinulo d**e za Srbijom do Crnog Mora pa ubacuje svojevoljne konstrukcije :)

I šta si se uhvatila za taj Berlinski kongres ko pijan plota ?
 
Aha znači pošto je propala akcija da pored Velbužda ubacimo još neku bitku sad ćemo i Velbužd da tražimo na Crnom Moru...
Velbužd nije jedino mesto koje pominju izvori i svi ostali toponimi ukazuju na mesto današnjeg Ćustendila, nego je nekome zinulo d**e za Srbijom do Crnog Mora pa ubacuje svojevoljne konstrukcije :)

I šta si se uhvatila za taj Berlinski kongres ko pijan plota ?

Kad si pre stigao da proveriš dal je Mihajlo bežao u Vidin ili u Vidin ?
Дај шта имаш још од тих тих топонима, из 14,15,16 па и 17 века, ја ћу да претражим.
Берлински конгрес је тачка преокрета, посебно по питању Бугарске i Румелије/Романије , логично је.
Од тада , лагано, нестаје један по један топоним.

нелогичности су стално испред нас, али лењост нас спречи да их "доведемо" у ред.
Види ту титулу Урошеву, деспот Захумља (Родопи му је седиште,Мелник, Сер.. блгари га зову царем), колико је логично (кад му брат-краљ има западне територије од њега,а млађи брат источне) да је он деспот (за) Хумља, а колико је логично да је деспот (за)Хумља?;)
 
Poslednja izmena:
Prenosim sopstvenu poruku iz podforuma Jezik, (pošto se zapravo više odnosi na ovu temu ovde, da ne bih prepisivao i parafrazirao), kao moje generalno viđenje autohtonizma, posebno ovde u forumima Krstarice:


Znaci kada su oni u pitanju onda nema fantaziranja, fantazira se samo kad su u pitanju Alienji i drugi.

Naprotiv, pa ja sam upravo ponudio spisak izuzetno bitnih i poznatih naučnika, koje izuzetno poštujem, ali za koje takođe slobodno priznajem da su u isto vreme verovali u najcrnje nebuloze, fantazije i opskurne gluposti. I verujem da praktično svaki (moderni) naučnik ima sopstvene bizarne ideje i teze, samo je pitanje da li ih neko javno iznosi ili čuva samo za sebe - i oni su samo ljudi.

Time hoću da kažem, ja verujem da i mainstream istoričari i lingvisti često deluju i veruju u stvari koje su pogrešne ili delimično (ne)tačne, iz ovog ili onog razloga i pobude. Zato i želim dokaze od drugih, podjednako bitnih naučnika, kao potvrdu ili opovrgavanje njihovih teza. To se zove peer-review i normalan je deo naučnog procesa. Imati jednog naučnika koji tvrdi nešto, ma kako on poznat bio, ne znači ništa bez dokaza i peer-review-a.


Znas sve je to lijepo sto si ti naveo, da nit je crno nit je bijelo, ali to zastupas samo kada si nasuprot teze da su sloveni germanizovani a nikako obratno. .



Naprotiv, ja ne odričem da je (ponekad manje, ponekad mnogo više nasilnog) germanizovanja Slovena bilo, posebno u oblastima koje su danas istočna Nemačka i zapadna Poljska. Međutim, tu mi (veoma) smeta preterivanje, kome su zastupnici autohtonističkih teza ovde (veoma) skloni - od činjenice da su na ovim područjima Sloveni germanizovani ili proterani ili pobijeni (ili od svačeg pomalo) se odmah prave teze da su Sloveni bili praktično 100% zastupljeno stanovništvo sve do Rajne na zapadu i Schleswig-Holstein-a na severu, tj. praktično na celokupnom prostoru današnje Nemačke, Austrije, Mađarske, Italije, Švajcarske, delova Danske itd. Vidiš, to je preterivanje, i u to nikad niko neće zaista poverovati, sem par zaluđenika i "Srbi od Škotske do Tokija"-frakcije.

Isto se dešava i sa toponimima ovde. U svakom kutku se traže toponimi koji manje ili više slično zvuče nekoj slovenskoj reči, onda se slobodno prekrajaju dok se željena reč ne dobije, i onda se odmah tvrdi da to mora da znači da su taj deo Nemačke, Mađarske ili koje već okolne zemlje "oduvek" naseljavali Sloveni, "a Sloveni su kao što se zna Srbi". Međutim, kada bi neko počeo da na sličan način "traži" i prekraja imena i toponime iz Srbije, mogao bi da dođe do neverovatnih rezultata - par primera stoje u mojoj poruci gore.

Koristeći potpuno iste "autohtonističke metode" za dokazivanje, ja sam, eto, "dokazao" da su na prostorima Srbije zapravo autohtoni bili Palestinci, američki Indijanci i Brazilci. To što drugih dokaza nema, ili čak govore suprotno, to ću ja odmah da svrstam u "propagandu neprijatelja brazilsko-indijansko-palestinskog naroda i zaveru da se posebno Indijanci i njihova istorija unište". Shvataš li koliko to zvuči nenaučno, da ne kažem smešno?

Pa kad se tome doda još frustracija zbog pogubnih odluka, izgubljenih ratova i teritorija u poslednjih 100ak godina, uvek su nekako baš teritorije "osvedočenih neprijatelja srpskog naroda" te na kojima su Srbi, navodno, oduvek živeli. Iskreno rečeno, ja tu vidim samo obrazac urnebesne propagande RTS-a iz 90ih godina prošlog veka, ne i nauku.

Zatim, tu se vidi i megalomanija, koja se posebno može posmatrati ovde na Krstarica forumima Istorija i Jezik, gde se par autohtonista uzajamno ohrabruje, iz čega nastaju sve veća i veća preterivanja. Počne se od nečega što je zaista vredno rasprave - tipa, etničko i lingvističko poreklo stanovništva u Dalmaciji ili Bosni i slično, a onda počinje uzajamno ohrabrivanje i preterivanje. Pa ispadne čas posla da su svi iz Dalmacije uvek i oduvek bili Srbi. I ovi iz Bosne isto tako, naravno. I Hrvati i Makedonci i Slovenci i Albanci su, samim tim, Srbi. Pa onda neko doda, naravno, kad su tu Makedonci, tu su i Bugari, to nekako isto liči na Srbe. Pa onda se neko ohrabri da je Dušan nekad vladao i onim što je danas Bugarska, pa je to dokaz da i Bugari mora da su Srbi. Pa neko povisi ulog sa time da su i Rusi nastali od Srba, a samim tim i Ukrajinci, jer su oni Rusi, a Rusi su Srbi. Pa se neko vrati unazad par stotina godina, pa proglasi i Dačane i Tračane i Ilire i Hitite i Asirce i Kelte i Grke Srbima. Pa naravno, dodaje drugi, kad su Srbi bili i Etrurci i Kelti, onda mora da su i Baskijci Srbi, za to imamo jasan dokaz, jer je jedna srpska reč vrlo slična njihovoj. Jasno, reće treći, na osnovu toga ja zaključujem da su i svi Španci zapravo Srbi, a to je jasno i zato što su Srbi nekad pola Italije držali, pa onda mora i Rim da su osnovali jer kako drugačije...

I tako dalje, sve bizarnije i bizarnije. Kako neko može u tako nešto zaista da poveruje? Mislim, verovatno je u toj celoj priči jedan ili drugi detalj zaista tačan ili bar delimično tačan, ne bežim ja od toga. Uostalom, nauka i jeste to što jeste zato što je poželjno preispitivati sve i uvek. Ali, treba to i dokazati. Mogu ja da tvrdim da je Ajnštajn budala i da se zaverio protiv moje teorije gravitacije, ali, da ne bih ja bio dočekan kao budala i pajac u javnosti, moram svoje tvrdnje i da dokažem. I to ne samo sa dokazima u stilu "ali on se oduvek zaverio protiv mene, samo da me uništi" i "nemam ja šta da dokazujem, moja teorija je tačna i gotovo". Pošto Ajnštajnove teorije imaju obilje teorijskih i praktičnih dokaza kroz proračune i eksperimente, ja moram za svoju teoriju da ponudim barem taj isti nivo dokaza. Inače, pozivanje na nekakva opskurna piskaranja i fringe-lunatic izvore ne pomaže.

Ono što je ovde najbitnije je: "extraordinary theories require extraordinary evidence".

Dakle, da bi vaše teze zaista dokazali, morate da ponudite zaista jake, naučne, peer-reviewed dokaze, baš zato što se praktično sve što tvrdite kosi sa većinom onoga što je opšteprihvaćeno, i zašta postoji obilje dokaza.

U dokaze ne spadaju politika i teorije zavera pomešane sa romantičarskim nacionalizmom i frustracijom zbog istorijskih poraza u bližoj prošlosti. Dakle, sve tipa "svi njihovi dokazi su falsifikovani, od Adama naovamo", zatim evergreen "sve je to zavera protiv Srba od XY Kongresa", "to sve ONI rade da nas unište to se ZNA", "CIA-Vatikan-Nemačka nas upropastiše još od 2500. godine p.N.E.", "Germani-genocidišu-Srbe-od-Asirije-do-Danske", "Germani-nisu-znali-ni-da-govore-dok-ih-Srbi-ne-naučiše", "Hrvati, Slovenci, Rusi, Česi, Kelti, Marsovci, Iliri i Asirci su Srbi", i tome slično, i tako dalje. To nije nauka, to je "Treće Oko" sa dodatnim ukusom 90tih, Obraza, Dveri i kako li se svi ti wannabe-fašisti zovu.

Nauka nije ni "Srbi su istina bili od narod od Danske i Baltika do Krita i Asirije, ali eto, ne ostaviše ni zarez na kamenu da to potvrde. Ali nema veze, mi verujemo da je to tako, i onda je to tako." Nauka nije ni besomučno igranje sa toponimima od Severnog Mora do Indije ne bi li se nekako našlo ili sklepalo "Sarb", Surb" ili "Sorb" ili slično i onda zaključivanje unazad na osnovu tog sopstvenog "dokaza" da to znači da su sve te teritorije oduvek bile srpske. Kao što rekoh, tako mogu i ja da "dokažem" da su, eto, Palestinci autohtoni u Srbiji. Ili Kinezi. Ili Marsovci.

I na kraju, tu je isključivost, što je samo alarm i znak slabih teorija. Pod time mislim, kad god neko ovde dovede u sumnju makar i najmanji detalj koji vi autohtonisti prezentirate kao neopozivu istinu, odmah se diže autohtonistička kuka i motika, da ne kažem paničan strah da se prizna da je možda to što je prezentirano preterano, slabo dokazivo do praktično nemoguće ili, češće, totalna izmišljotina i/ili preterivanje, nastala posle procesa uzajamnog ohrabrivanja autohtonista. Možda neko od vas ponekad i primeti da ste dibidus preterali, pa pokuša da spusti loptu, jer je data nebuloza očigledna - ali ogromna većina brani 100% autohtonističkih teza, ma koliko neverovatne ili čak smešne bile.

Verovatno u strahu da ne ispadne, "ako priznam da je taj detalj nemoguć ili izmišljen, onda time priznajem da je SVE što sam ikada rekao pogrešno.". I vidiš, tu pravite veliku grešku - u naučnom metodu će samo taj detalj biti revidiran, ali ne nužno i cela teorija, sve dok postoje barem neki pravi dokazi za nju. Na primer, teorija da su Srbi autohtoni na Balkanu neće nužno pasti u vodu samo ako neko od vas prizna da je traženje Srba u Egiptu, Asiriji ili Danskoj ipak malo preterano, da ne kažem smešno. Teorija da je Dušan vladao većim teritorijama nego što se uobičajeno smatra, ne mora nužno cela da padne samo zato što neko smatra da je tvrdnja da je Dušan vladao teritorijama od Alpa do Ukrajine ipak neozbiljna. I tako dalje.

Počnite od manjih stvari, koje je lakše dokazati, i gradite odatle. Dozvolite da je poneka bizarna teorija (videti pod: Srbi su osnovali Rim ili Asircima su vladali Srbi, ili Isus je bio delom Srbin i tome slično) zaista to što jeste - bizarna tvrdnja bez potpore u stvarnosti. I da niste obavezni da baš svaku takvu totalnu bizarnost (da ne kažem glupost) branite samo zato što ju je izvalio neko od autohtonista. Da obrnem, ja se, recimo, isto tako ne slažem nužno sa svim ne-autohtonistima ovde po svakom pitanju, od politike, preko istorije do lingivistike, niti mi pada na pamet da branim njihove gluposti i bizaro-teorije samo zato što su ne-autohtonisti, daleko od toga. I onda će vaše ideje sigurno imati mnogo bolju šansu da budu prihvaćene od šire publike.

Eto :mrgreen:
 
Poslednja izmena:
Kad si pre stigao da proveriš dal je Mihajlo bežao u Vidin ili u Vidin ?
Дај шта имаш још од тих тих топонима, из 14,15,16 па и 17 века, ја ћу да претражим.
Берлински конгрес је тачка преокрета, посебно по питању Бугарске i Румелије/Романије , логично је.
Од тада , лагано, нестаје један по један топоним.

нелогичности су стално испред нас, али лењост нас спречи да их "доведемо" у ред.
Види ту титулу Урошеву, деспот Захумља (Родопи му је седиште,Мелник, Сер.. блгари га зову царем), колико је логично (кад му брат-краљ има западне територије од њега,а млађи брат источне) да је он деспот (за) Хумља, а колико је логично да је деспот (за)Хумља?;)

Pogledaj rad: G. Škrivanić, Bitka kod Velbužda 28 VII 1330. godine, Vesnik Vojnog Muzeja u Beogradu 16 (1970)
Tamo su ti iskorišćeni svi izvori za tu bitku, izvađeni toponimi pa traži šta hoćeš, ako hoćeš i koliko hoćeš - mene stvarno mrzi. Nisam siguran da li postoji još neki rad skorijeg datuma o bitci kod Velbužda.

Koja i čija je to titula ? Iz koje godine ? Na kom dokumentu ?
 
Haemus Mons, по којој је цело Балканско полуострво добило име ( и коју није знао да оцрта Енгелберт Тандоори, подсмевајући се другоме)
... Затова Балканският полуостров се нарича на него полуостров Хемус
..na talijanskom još uvek monte Emo (monti Balcani)
u antičko doba
zahumlje_rimskodoba.png

Ko doista ne zna, vidi se ovdje kod bezmudog ti alter ega. "Anhial je daleko od plainnskog venca Stare planine (Haemus gorje)"? Stara planina se definitivno pruza do mora (Eminska i Ajtoska planina su dio njenog kompleksa), tj. do Emone i Nosa Emine (Cape Emine). Anhial se nalazi u podnozju, to je danasnje Pomorje.

Ili si ti lose preveo ili je greska kod autora teksta, ali velika je. HAEMUS , planinski venac (a ne planina) je daleko od lokacije kanala koji te interesuje:mrgreen:

Anhial je daleko od plainnskog venca Stare planine (Haemus gorje), str 313
https://books.google.rs/books?id=0D...6AEwAA#v=onepage&q=sabulente bulgaria&f=false

na obali C.mora, izmedju mesemvrije i burgasa, mapa ot Югоизточна България

http://nauka.bg/forum/index.php?showtopic=10891

venac starih planina se ne pruza dotle.

Stara_planina2aaa.jpg



Атлас, Народна република България, 1973.
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top