Тарново (Tarnouo), није Трнава. Хумско село "Љубомир", по твом линку, у 12.веку је Врхпоље.
А свеједно је у оригиналу Gliubomir.
https://archive.org/stream/ilregnodeglislav00orbi#page/248/mode/2up
Dobro,
Tarnouo je kao Trnovo preveo Zdravko Šundrica. Kod Snježane Husić nalazi se apsolutno isti prevod. Vjerujem da su oni imali potrebna lingvistička saznanja da adekvatno. Ali to toliko nije uopšte ni bitno, koliko činjenica da se to Trnovo (ili, kako ti insistiraš,
Tarnovo) nalazi
u Humskoj zemlji, a u Orbinovo vrijeme više ne nosi to ime (znači ca. 1600 godine više se tako ne zove) - već
Ljubomir. Ljubomirska je župa, kao što smo već ustanovili, blizu trebinjskog kraja. Ta cijela priča, uz sve svoje razlike u odnosu na staru srpsku rodoslovnu tradiciju, ukazuje na mogućnost zajedničkog porijekla
hercegovačke tradicije o porijeklu svete loze Nemanjića.
Tako je; u pravu si. O
Vrhpolju, docnije značajnom središtu za karavansku trgovinu sa Dubrovačkom republikom, ovdje je riječ. To je ta župa koju dobija Stefanov sin Ljubomir, te koja se od tada pa na dalje tako (eponimno) naziva po tom oplemenjenom čovjeku.
Nema osnovna insistirati da je baš riječ o T
arnovu. Okreni
362. stranicu
IRdgS. Na toj stranici pronaći ćeš podatke koje Orbini donosi o tome kako je izbio rat između Bosne i Dubrovnika vođen 1403. i 1404. godine. U žižu Orbin stavlja brojne
primroske vlastičiće koji su htjeli povratiti zemlju prodatu Dubrovačkoj republici 1399. godine (što je kralj Ostoja morao učiniti, kako bi otplatio dugove svojoj vlasteli, koja mu je bila podavala ključeve gradova prilikom svrgavanja suparnika, kralja Tvrtka). Evo i djelića sa te stranice:
Jedan od tih vlastelličića jeste
Radič, knez Trnova. Ovdje je je riječ o malom dijelu dubrovačkog primorja. A ta Trnova biva isto zapisivana kao i ova. E sada, što je tačno dovelo do toga da Orbin tvrdi da se Ljubomir nekada u prošlosti zvao Trnovom? To je pitanje za istraživače. Za početak, znamo da su
uglavnom te legende o eponimnim osnivačima koji su mjestima davali svoja ima konstrukt kao sastavni dio gradnje određene legende. Ja ne poznajem istorijsku geografiju istočne Hercegovine toliko dobro da bih mogao razmatrati o čemu tu sve riječ može biti. Trebalo bi u detalje proučiti sve (dostupne) Orbinijeve izvore po dubrovačkim arhivima da se utvrdi; ovako odokativno bih ti rekao da je moguće došlo do nekih stapanja tradicija, jerbo vidimo da taj toponim i njegovi varijeteti uopšte nisu strani u tim primorskim krajevima (iz knjige
Humska zemlja u srednjem veku Siniše Mišića):
Dakle, ustanovili smo da
ne postoji razloga da se insistira na tome da je riječ o
Tarnovu.
Posljednja stvar koja bi trebalo da ti vrlo jasno ukaže da ne može biti ni govora o bugarskom Tarnovu (ako već nije dovoljan sam podatak da se lokacija o kojoj diskutujemo nalazi
u Humskoj zemlji), već da je riječ o Hercegovini, neka bude sa
393. stranice:
Na kraju su navedena naselja koja sačinjavaju po Orbiniju zapadnu granicu Huma (Popovo,
Ljubomir, Vetnica i Nevesinje).
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
А свеједно је у оригиналу Gliubomir.
https://archive.org/stream/ilregnodeglislav00orbi#page/248/mode/2up
Западњачки родословци познају то име Gliubomir, указују на карику која недостаје. (Unknown author, Journal of Ancient and Medieval Studies, Vol. VI, p. 78.)
Vukan Gliubomir Grand Zupan of Raska.
He married (Miss) de Bodin of Dioclea, daughter of Petar Bodin, King of Dioclea. Vukan Gliubomir died after 1113.
Child :
Stephen Uros (Vulkan), Grandzupan of Serbia+ b. 1080, d. a 1130, married Anna of Germany, daughter of Heinrich IV, Holy Roman Emperor, Duke of Bavaria and Bertha of Maurienne. Children Maria Nemanja of Serbia+2 d. bt 1190 - 119О (и) Helen of Serbia+ b. a 1109, d. 1146 итд..
http://our-royal-titled-noble-and-commoner-ancestors.com/p181.htm#i5432
Kakve veze ima što je u izvorniku
Gliubomir? Pa valjda nije sporno da je to
Ljubomir?
Koji zapadnjački rodoslovci? Izvukla si jedan sajt koji pravi jedan Amerikanac, Merlin Levis, bez ikakve riječi o izvorima o kojima je riječ
http://our-royal-titled-noble-and-commoner-ancestors.com/ Ovako na prvi pogled rekao bih da nije preuzet neki stari rodoslov, već da je u pitanju jedna najobičnija konstrukcija, koja u cijelu priču ubacuje tog famoznog Ljubomira.
А у нашим изворима јесте збрка..Бодин је умро , по ранијој верзији 1099.г., Немања се родио око 14 година касније..
По овом родослову што сам овде ставила, рођачка веза почиње женидбом Вукана Љубомира Бодиновом ћерком,по неким другим Урош Први жени Вуканову ћерку..како год се у међувремену заплела прича, излази на исто: од Уроша Првог родиће се Урош Други, Примислав/Бела и Деша (са ш).
То би оправдало територије од којих ће Немања добити најисточнији, трећи део и незадовољан тиме, освајати братовљевске.
Мислим на сродство, иако знам верзију да је Бодин претке Немањине поставио у Рашку и да су се лепо дружили, ратујући заједно.
Ode Srebrena, daleko od onoga što si prvo napisala. Počeli smo od održavanja Berlinskog kongresa 1878. godine i njegove uloge u skrivanju identiteta Nemanjinog oca. Ukoliko sam ja tebe dobro razumio, ti si tvrdila da se
prije njega znalo ko je bio a da se ne zna
od njega. Je li tako?
????
Грб код Орбинија (77стр) свакако укључује Бугорје. Превод Орбинија каже " Хелм", оригинал "Chelmo".
Успут, на стр 83, дични аутори, post 1878., елегантно прескачу да лоцирају где је река сукоба (Čabar )) Ciabro..istočna ili zapadna ili srednja Travunija odn. s koje strane Trebinja
http://documents.tips/documents/carstvo-slovena.html
Ћирилово житије:
Haemus Mons, по којој је цело Балканско полуострво добило име ( и коју није знао да оцрта Енгелберт Тандоори, подсмевајући се другоме)
... Затова
Балканският полуостров се нарича на него
полуостров Хемус
..na talijanskom još uvek
monte Emo (monti Balcani)
u antičko doba
Nisam siguran u kom smjeru ideš. Na str. br. 77 se ne nalazi nikakav grb:
Ne bih baš rekao ni da sam razumio o čemu je riječ kada pominješ Bugorje.
Ostavi za sada po strani Vladislavićev prevod. Ti barataš malo originalom, malo jednim starim prevodom, ali ne poznaješ niti jezik na kojim je djelo napisano, pa ni taj kojim je bilo prevedeno i 1728. godine objavljeno u Petrogradu.
Nije riječ o Hajmskim planinama. Riječ je o
Humskoj zemlji. Okreni od 390. str. pa na dalje, cijela je glava Orbinija posvećena zemlji zvanoj
Chelmo, započinjući sa njenim grbom:
Pogledaj, kada već očito imaš pri ruci Vladislavićev slovenski prevod, kako se
svagde naziva Hum. Evo recimo u dijelu gdje izvodi Popa Dukljanina, opisujući zajedničku akciju vladara Bosne, Huma i Raške pod romejskim okriljem, uperenu protiv Dobroslava:
Мавроурбин:
зговорилися с Царем противу Доброслава, и совокупив все свои полки под управлением Глютовида господаря Хелмского
Riječ je, naravno, o humskom knezu Ljutovidu.
Chelm je tipični, uobičajeni latinski oblik naziva te slavinije.
Ако имаш, проследи, немам сад времена за велико читање, али волела бих да имам- мислим да му је име Ђурђ природније,с обзиром да су остали топоними с његовим краљевским именом и титулом.
Ništa posebno. Svega nekoliko stranica; samo otvori
Istoriju srpskog naroda (poglavlje od Jovanke Kalić) od Srpske književne zadruge i
Istoriju Crne Gore crnogorskog Istorijskog instituta (prve knjige u serijama u oba slučaja). Obje se mogu na netu
skinuti vrlo lako. Imaš i raspravu Đorđa Radojičića iz 1974. godine o njegovom olovnom pečatu (u Godišnjaku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu). I, na kraju krajeva, podosta imaš u komentarima Tibora Živkovića uz
Gesta regum Sclavorum, koji je isto lako dostupan na netu. Isto lako možeš pronaći i Živkovićevu raspravu
Дукља између Рашке и Византије у првој половини XII века (ZRVI dostupan je preko Srpskog citatnog indeksa).
Причасмо о Трибалима у језуитској књизи у 17. веку, на простору Мизије инфериор-бугарске, у смислу "Срби".
Koliko smo sigurni da se "Tribali" kod Martina Sent Ivanjija zaista ondose na Srbe?