„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Ma kakva Trstika? Drevni naziv je bio Tharsatica, po wikipediji keltskog ishodista:



Though traces of Neolithic settlements can be found in the region, the earliest modern settlements on the site were Celtic Tharsatica (modern Trsat, now part of Rijeka) on the hill, and the tribe of mariners, the Liburni, in the natural harbour below. The city long retained its dual character. Pliny mentioned Tarsatica in his Natural History (iii.140).

https://en.wikipedia.org/wiki/Rijeka

Vikipedija kaže da je Trstika bila naselje Kelta, ali ne i da je Trstika (Tarsatika) keltska reč. A da zaista kaže da je keltska, i da se objasni šta znači na keltskom, koja je razlika u objektivnosti između te tvrdnje i ove

Vendi znači beli.

Dakle, lažeš da je "Tharsatica, po wikipediji keltskog ishodista." I nije tačno to što se u vikipediji navodi da je Tharsatica današnji Trsat, to je Starac, istoričar iz Rijeke, lepo objasnio.
 
Tarsatica је у Словена дала назив Трсат (ген. Трсата) који очито није словенскога порекла. Тражити етимологију тога назива у словенском трстика неука је пучка етимологија.

Tvorba imena biljaka nastavkom –ika novija je pojava, nastala po uzoru na oblike s nastavkom –ica. Naime, nastavak –ica je imao značenje umanjenice ili ženskoga roda pa su govornici vjerojatno radi ekspresivnosti tražili neuobičajeniji sufiks. To se moglo dogoditi u doba djelovanja druge palatalizacije, kada je glas /c/ opet alternirao s glasom /k/.

U toponimu Trsat (od *tъrsatъ od latinskog Tarsatica) nastavak je pak potpuno izbačen (Lunt 1981: 30).

http://www.academia.edu/2186763/Treća_palatalizacija_velara

Gw9XsKE.png


Kapović Mate - Uvod u indoeuropsku lingvistiku, Zagreb: Matica hrvatska, 2008, 170

books

books


С. Б. Бернштейн - К вопросу об иерархии фонетических законов праславянского периода
https://books.google.rs/books/about/Slovansko_jezikoslovje.html?id=FiwDAAAAMAAJ&redir_esc=y
 
Poslednja izmena:
Dakle, lažeš da je "Tharsatica, po wikipediji keltskog ishodista."
Ma ne lazem ja nego si ti pao na engleskom:

Though traces of Neolithic settlements can be found in the region, the earliest modern settlements on the site were Celtic Tharsatica (modern Trsat, now part of Rijeka) on the hill, and the tribe of mariners, the Liburni, in the natural harbour below. The city long retained its dual character. Pliny mentioned Tarsatica in his Natural History (iii.140).

https://en.wikipedia.org/wiki/Rijeka
 
Pseudo Skilakov PERIPLUS

Pogl. 21.

"Liburni. Poslije Istra je narod Liburna. U tom narodu su gradovi uz more: Lias, Idassa, Attienites, Dyyrta, Aloupsoi, Olsoi, Pedetai, Hemionoi. Ovima vladaju zene, i te su zene slobodne od muzeva, pare se sa robovima i ljudima iz susjedstva. Uz tu zemlju su ovi otoci kojima znam reci imena, a ima ih mnogo drugih bezimenih: Eistris otog (dug) stadija 310, sirok stadija 120, Kleitreilitria (vjer. Elektridi), Mentorides. Ti su otoci veliki. Rijeka je Katarbates. Plovidba uz liburnijsku zemlju traje dva dana."

pseudoskilaks-1.jpg


Mate Suic, Anticki grad na istocnom Jadranu, Zagreb, 1976, str. 285.

Vrijeme je da se vratimo nasim istinskim obicajima koje podmukla Becko-berlinska skola krvnicki zatire...
 
Poslednja izmena:
Ma ne lazem ja nego si ti pao na engleskom:

Though traces of Neolithic settlements can be found in the region, the earliest modern settlements on the site were Celtic Tharsatica (modern Trsat, now part of Rijeka) on the hill, and the tribe of mariners, the Liburni, in the natural harbour below. The city long retained its dual character. Pliny mentioned Tarsatica in his Natural History (iii.140).

https://en.wikipedia.org/wiki/Rijeka

Notorni bezobrazluk.

1. Vikipedija kaže da je Trstika bila naselje Kelta, ali ne i da je Trstika (Tarsatika) keltska reč. A da zaista kaže da je keltska, i da se objasni šta znači na keltskom, koja je razlika u objektivnosti između te tvrdnje i ove:

quote_icon.png
Original postavio Ahil71

Vendi znači beli.

2. Dakle, lažeš da je "naziv bio Tharsatica, po wikipediji keltskog ishodista." A i jača ti je referenca.

3. I nije tačno to što se u vikipediji navodi da je Tharsatica današnji Trsat, to je Starac, arheolog iz Rijeke, lepo objasnio. Radi se o arheološkim istraživanjima 2010-2011.
 
Tvorba imena biljaka nastavkom –ika novija je pojava, nastala po uzoru na oblike s nastavkom –ica.

Obavešten sam, ali je prema mome mišljenju trska nastala od osnove *tъrst + ka, odakle i (*tъrstъka > trstika) odakle su izvedene i ostale mnogobrojne slovenske izvedenice prisutne u toponimima kao Trsteno, Trsat, Trstenik, Tršće itd. da ostanemo na Slovenskom Jugu.
 
Plinije Stariji, O PRIRODI

Knjiga treca

"Od rijeke Rase slijedi narod Liburna sve do rijeke Titija, dio tog naroda bili su Mentori, Himani, Enheleji, Bulini i oni koje Kalimah naziva Peucetima; sada se sve to naziva opcenito jednim imenom Ilirik. O narodima malo je spomena vrijednoga, a ni imena im nisu laka. Pod Skardonitanski konvent potpadaju Japodi i 14 liburnskih opcina, od kojih nece biti na odmet spomenuti Lacinijense, Stulpine, Burniste i Olbonense. Italsko pravo imaju u tom konventu Alute, Flanati po kojima se naziva zaljev, Lopsi, Varvarini i Aserijati koji uzivaju imunitet, a na otocima Fertinati i Kurikte. Ostali su gradovi uz more od Nezakcija dalje Alvona, Flanona, Tarsatika, Senija, Lopsika, Ortoplinija, Vegij, Argirunt, Korinij, Enona, opcina Pasina, pa rijeka Telavij s kojom zavrsava Japudija. U tom su zaljevu otoci sa gradovima pored onih naprijed navedenih Absortij, Arva, Kreksi, Cissa i Portunata. Otraga na kopnu je kolonija Jader koja je udaljena od Pule 150 milja, dalje otok Kolentum udaljen 43 milje od usca rijeke Titija."

plinije2-1.jpg


Mate Suic, nav. djelo, str. 297.
 
Notorni bezobrazluk.

1. Vikipedija kaže da je Trstika bila naselje Kelta, ali ne i da je Trstika (Tarsatika) keltska reč. A da zaista kaže da je keltska, i da se objasni šta znači na keltskom, koja je razlika u objektivnosti između te tvrdnje i ove:



2. Dakle, lažeš da je "naziv bio Tharsatica, po wikipediji keltskog ishodista." A i jača ti je referenca.

3. I nije tačno to što se u vikipediji navodi da je Tharsatica današnji Trsat, to je Starac, arheolog iz Rijeke, lepo objasnio. Radi se o arheološkim istraživanjima 2010-2011.

Ajde, dosta mi je tvog nacina izrazavanja. Celtic Tharsatica znaci keltski (ili keltska) Tharsatica. Naselje Kelta bi bilo Celt settlement. Pao si na engleskom.
 
Obavešten sam, ali je prema mome mišljenju trska nastala od osnove *tъrst + ka, odakle i (*tъrstъka > trstika) odakle su izvedene i ostale mnogobrojne slovenske izvedenice prisutne u toponimima kao Trsteno, Trsat, Trstenik, Tršće itd. da ostanemo na Slovenskom Jugu.

Прасловенски је у време првих помена Тарсатике имао пуне вокале на месту каснијих полугласова, стога твоје полажење од столећима касније насталих облика нема смисла. Откуд "реконструкција" гласа /ъ/ после /t/у **tъrstъka? Од када /ъ/ прелази у /i/ (упоредити *tetъka > тетка)? Како од **tъrstъka настаје Трсат (ген. Трсата) ?

Упоређујући сродне облике у словенским језицима, те и облике треска, тријеска и триска, да се реконструисати *trьska (< *trьstka).
После гласа /р/ следио је вокал, то је већ довољно да маштарија о словенској Тарсатики падне у воду.
Даље, трстика настаје од *trьstyka. Провери како су Латини по досељењу Словена записивали прасл. /y/ и када је оно одражено те и записивао као /i/.

Заиста би могао почети учити нешто о историјској фонологији, не знаш ни основе основа.
 
Poslednja izmena:
Заиста би могао нешто и научити. Да опет укажемо на рупетине твојих маштарија:

1 - Чиме "реконструишеш" /ъ/ после *t у **tъrstъka?

2 - Од када /ъ/ прелази у /i/?

3- Како од **tъrstъka настаје Трсат (ген. Трсата) ?

4 - Прасловенски је у време првих помена Тарсатике имао пуне вокале на месту каснијих полугласова, стога твоје полажење од столећима насталих облика нема смисла.

Упоређујући сродне облике у словенским језицима, те и дијалктално треска, тријеска, триска, јасно је да је овај облик гласио *trьstъka (од настанка полугласова).

После галса /р/ следио је вокал, самим тим маштарија о словенској Тарсатики пада у воду.

Pazi, onaj ko prvo piše uvrede, a onda postavlja pitanja onom koga je imao nameru da uvredi, pokazuje sopstvenu ranjivost i krhkost znanja, jer priželjkuje da mu se ne odgovori. Nakon toga, da li mene uopšte treba da interesuje šta tebi nije jasno?

Kada budeš prestao biti "neuk", shvatićeš kolika je ovo glupost:

4 - Прасловенски је у време првих помена Тарсатике имао пуне вокале на месту каснијих полугласова, стога твоје полажење од столећима насталих облика нема смисла.
:bye:
 
Упоређујући сродне облике у словенским језицима, те и дијалектално треска, тријеска и триска, да се реконструисати *trьska (< *trьstka).
To su dve potpuno različite reči. Trska potiče od korena trst i znači stabljika, a treska, s jatom, od glagola treskati, s jatom, i označava iver. Blaženo neznanje.
 
Прасловенски је у време првих помена Тарсатике имао пуне вокале на месту каснијих полугласова, стога твоје полажење од столећима касније насталих облика нема смисла. Откуд "реконструкција" гласа /ъ/ после /t/у **tъrstъka? Од када /ъ/ прелази у /i/ (упоредити *tetъka > тетка)? Како од **tъrstъka настаје Трсат (ген. Трсата) ?

Упоређујући сродне облике у словенским језицима, те и облике треска, тријеска и триска, да се реконструисати *trьska (< *trьstka).
После гласа /р/ следио је вокал, то је већ довољно да маштарија о словенској Тарсатики падне у воду.
Даље, трстика настаје од *trьstyka. Провери како су Латини по досељењу Словена записивали прасл. /y/ и када је оно одражено те и записивао као /i/.

Заиста би могао почети учити нешто о историјској фонологији, не знаш ни основе основа.
Ko je govorio taj jezik?
 
Tarsatica је у Словена дала назив Трсат (ген. Трсата) који очито није словенскога порекла.

Kojeg je porekla?

- - - - - - - - - -

Ради се о истом корену. Научи нешто и о превоју самогласникâ, језикословче.

Ja nisam jezikoslovac, nisam istoričar i to otvoreno govorim.

Дакле, словенско *trьstka > *trьska

Aha, sada može *trьstka > *trьska.
 
Vendi znači beli.

A otkud znaš to?

Evo ovako kroz dobro poznatim i ustanovljenim glasovnim promenama (Dereticevom metodom):


Dakle zadatak je da se dokaze da
Vendi = Beli

Dokaz:
1) V se menja u B kao sto se Servus menja u Srb.
2) e ostaje e
3) n postaje l kao sto se mnogo menja u mlogo
4) d se proguta zbog otezanog izgovora
5) i ostaje i

Q.E.D. iliti quod erat demonstrandum.
 
да се реконструисати *trьska (< *trьstka)



Kao što sam lane rekao, sve se može rekonstruisati, pitanje je samo da li je potrebno i raspolažemo li odgovarajućim metodološkim aparatom. Evo da korgujem:

trska < *trьska < *trьstka < *trьsъt + -ka

*trьsъt > Trsat (Italian: Tersatto, Latin: Tarsatica)
*trьsъt > *trst > trs (stablo vinove loze)
*trьsъt > *trst > trs >trs + -iti > trsiti (se) (treskati se o grudi, busati se)
*trьsъt > *trst > *trst + -enik >Trstenik, trstenik - trska na ruskom - тростник
*trьsъt > *trst > *trst + -ik > trstik
*trьsъt > *trst > *trst + -ika > trstika
*trьsъt > *trst > *trst + -(j)en+ -o > Trsteno
*trьsъt > *trst > *trst + -(j)en+ -jak > Trstenjak
*trьsъt > *trst > *trst + -je > tršće, Tršće (Čabar)
*trьsъt > *trst > *trst + -jenica > Trstenica (Obrenovac, Orebić)

Što se tiče veze između trske i treskanja, trstika i treskati, izglednije je da je trska dobila naziv po treskanju (ne obrnuto). Prvo je bilo *trest ili *trst (sa poluglasom ili jatom, nebitno - *trestъ, *trьstъ), pa onda *trstka i *trest+ka+ti. Tako imamo da se pomoću trsa i trske može nekog ili nešto tresti ili trsnuti, a i da se pomoću nečeg (trske) treska ili se trska na vetru trese. Tako da je prvo bilo tres-ti, odakle se izvodi i treset, a može se izvesti i Trsat, u inostranom zapisu Tarsat, bilo sa inostranom sufiksacijom -ica, bilo sa slovenskom -ika koju je uvek moguće izvesti, ako želimo, i to preko međuobilka kojih je moguće dati sijaset.

Ruski jezik pokazuje dva oblika - bez punoglasja i sa punoglasjem: тростник i торостник. Objašnjenje? Kakav je tu zakon delovao?
 
Poslednja izmena:
trska < *trьska < *trьstka < *trьsъt + -ka
Прво пишеш *tъrstъka а сада преписујеш *trьstka те изводиш из *trьsъt + -ka, смешно. Ваљда је јасно да само нагађаш и насумично пишеш гласове. Глас /ъ/ после гласа /s/ не може се реконструисати на основу ничега. Сада Тарсатика није од трстике него од тресета или некаквога изведенога **трсата? Како је потоње изведено? Где је посведочено? У којем гласовном облику је било у време о којем говориш?

Срамота ме је што уопште одговарам на оваква лупетања.
 
Прво пишеш *tъrstъka а сада преписујеш *trьstka те изводиш из *trьsъt + -ka, смешно. Ваљда је јасно да само нагађаш и насумично пишеш гласове. Глас /ъ/ после гласа /s/ не може се реконструисати на основу ничега. Сада Тарсатика није од трстике него од тресета или некаквога изведенога **трсата? Како је потоње изведено? Где је посведочено? У којем гласовном облику је било у време о којем говориш?

Срамота ме је што уопште одговарам на оваква лупетања.
Иако ти се тако чини, ти не одговараш него постављаш питања. Па, да одговорим.

Јесте, тако је. Не знам што ти смета ако се коригујем, али у принципу си ти тај који уопште не разуме шта је то полуглас и зато се хваташ Каповића, Матасовића, Саскије итд. као светог писма. Ево ти Фазмера, па покушај да ово што он пише ставиш у систем са оним што си написао и добићеш оно што ја од почетка пишем.


Фазмер:

http://starling.rinet.ru/cgi-bin/re...any=&method_any=substring&sort=word&ic_any=on

WORD:
трости́ть

GENERAL: трощу́ "крутить, скручивать", "упрямо говорить о ч.-л." (Мельников), трощи́ть -- то же (Горяев).

ORIGIN: Считают родственным др.-англ. đrǽstan "крутить, давить, вынуждать, раздавливать, мучить" (Маценауэр 353) из *þraistjan. Не является более удачным произведение из польск. troskać, troszczyć "беспокоиться, заботиться" (Желтов, ФЗ, 1876, вып. 1, стр. 19) или сравнение с гот. þriskan "молотить", нем. dreschen -- то же (Горяев, ЭС 377), ср. выше: треск. Не связано также с лат. torqueō "кручу" (Горяев, там же).

PAGES: 4,106


WORD:
трость

GENERAL: род. п. -и, ж., диал. тресть "тростник", арханг. (Подв.), укр. трость, род. п. тро́сти, др.-русск. тръсть, трьсть, ст.-слав. тръсть κάλαμος (Супр.), трьсть, трьстьѥ (Еuсh. Sin.), болг. тръст (Младенов 641), сербохорв. тр̑ст, словен. tȓst, род. п. tȓsta, trstȗ, чеш. trеst᾽, třtina, слвц. trst᾽, польск. treść, trzcina "тростник, трость" в.-луж., н.-луж. sćina.

ORIGIN: Праслав. *trъstъ родственно лит. trùšiai м. мн. "тростник", trušìs, triušìs ж. "камыш, тростник", лтш. trusis -- то же, также лит. strustìs "полоска лыка в сите", вост.-лит. srustìs -- то же, греч. θρύον (*trusom) "ситовник", далее сюда же труха́; см. И. Шмидт, Vok. 2, 37; Траутман, ВSW 330; Буга, РФВ 75, 151; Шпехт 66; М.--Э. 4, 226, 248; Перссон 444 и сл.; Соболевский, РФВ 64, 116; Ильинский, ИОРЯС 22, 1, 193.

PAGES: 4,106

http://starling.rinet.ru/cgi-bin/re...any=&method_any=substring&sort=word&ic_any=on

WORD: трясогу́зка

GENERAL: трясохво́стка -- то же. От трясу́ и гуз, хвост, ср. аналогичные названия из др. языков у Ранке (РВВ 62, 313).

PAGES: 4,113



WORD:
трясу́

GENERAL: трясти́, укр. трясти́, трясу́, блр. тресць, тресу́, др.-русск. трясти, трясу, ст.-слав. трѩсти, трѩсѫ σείειν (Супр.), болг. тре́са, сербохорв. тре́сти, тре́се̑м, словен. trésti, trésem, чеш. třásti, třesu (třasu), слвц. triаst᾽, польск. trząść, trzęsę, в.-луж. třasć, н.-луж. tśěsć.
ORIGIN: Праслав. *tręsti, *tręsǫ контаминировано на основе и.-е. *tremō и tresō. Первое представлено в греч. τρέμω "дрожу, трепещу", τρόμος м. "трепет", лат. tremō "дрожу", лит. trìmti, trimù "дрожать от холода", trémti, tremiù "свалить", тохар. А träm- "дрожать", В tremem "трепет", алб. тоск. trëmp, гег. trem "пугаюсь", др.-сакс. thrimman "прыгать, скакать" (Мейе--Вайан 34 и сл.; Гофман, Gr. Wb. 372 и сл.; Вальде -- Гофм. 2, 701). И.-е. *tresō: др.-инд. trásati "дрожит", авест. tǝrǝsaiti, греч. τρέω (*tresō) "трепещу", аор. τρέσσαι, ἄ-τρεστος "неустрашимый" (см. Уленбек, Aind. Wb. 118: Траутман, ВSW 329 и сл.; Гуйер, LF 41, 434; Эндзелин, ВВ 29, 183; Хюбшман 443 и сл.). Новообразованиями являются русск. тряхну́ть, тряха́ть, польск. trząchnąć; см. Соболевский, РФВ 64, 104; Брюкнер, KZ 43, 304. Др. ступень вокализма: трус.

PAGES: 4,113
 
Iliri i Tracani (sem predaka Albanaca) su se poromanili, odnosno postali su Vlasi, za vreme sedam vekova Rimskog Carstva sa latinskim jezikom na Balkanu. Isto tako su se poromanili preci Portugalaca, Spanaca i Francuza. Kad su Sloveni stigli na Balkan, u sestom do osmom veku, naisli su na Vlahe i Albance. Vecina Balkanskih Vlaha su se poslovenili. Zato danasnji Srbi nemaju svesti o Ilirima i Tracanima, a i te kako imaju svesti o Vlasima.

Znači li to da Albanci govore ilirsko-tračkim jezikom?
 
Evo ovako kroz dobro poznatim i ustanovljenim glasovnim promenama (Dereticevom metodom):


Dakle zadatak je da se dokaze da
Vendi = Beli

Dokaz:
1) V se menja u B kao sto se Servus menja u Srb.
2) e ostaje e
3) n postaje l kao sto se mnogo menja u mlogo
4) d se proguta zbog otezanog izgovora
5) i ostaje i

Q.E.D. iliti quod erat demonstrandum.

To je zvanična etimologija.
Vendi znači beli.
Istog korena je i englesko white
 
Poslednja izmena:
Znači li to da Albanci govore ilirsko-tračkim jezikom?

Ne. Savremeni albanski jezik je prepun latinizama (iz doba Rimskog Carstva i kasnije), grcizama, slavizama, turcizama, itd. Ali albanska gramatika poseduje odlike koje nisu ni slovenske, ni latinske, ni grcke, ni turske, ni naravno kavkazke ali imaju znatan dodir sa rumunskim. Takodje albanski ima nekoliko stotina reci za koje se pretpostavlja da su prezivele iz starosedelackog recnika.
 
To je zvanična etimologija.
Vendi znači beli.
Istog korena je i englesko white

Hoces reci mozda iz keltskog:

wend (v.) Look up wend at Dictionary.com
"to proceed on," Old English wendan "to turn, direct, go; convert, translate," from Proto-Germanic *wanjan (cognates: Old Saxon wendian, Old Norse venda, Swedish vända, Old Frisian wenda, Dutch wenden, German wenden, Gothic wandjan "to turn"), causative of PIE *wendh- "to turn, wind, weave" (see wind (v.1)). Surviving only in to wend one's way, and in hijacked past tense form went. Originally weak; strong past participle is from c. 1200.

Wend (n.) Look up Wend at Dictionary.com
member of a Slavic people of eastern Germany, 1610s (implied in Wendish), from German Wende, from Old High German Winida, related to Old English Winedas "Wends," of uncertain origin. Perhaps ultimately from Celtic *vindo- "white," or from PIE *wen-eto- "beloved," from *wen- (1) "to desire." Related: Wendish.

http://www.etymonline.com/index.php?term=wend
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top