„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Ne. Savremeni albanski jezik je prepun latinizama (iz doba Rimskog Carstva i kasnije), grcizama, slavizama, turcizama, itd. Ali albanska gramatika poseduje odlike koje nisu ni slovenske, ni latinske, ni grcke, ni turske, ni naravno kavkazke ali imaju znatan dodir sa rumunskim. Takodje albanski ima nekoliko stotina reci za koje se pretpostavlja da su prezivele iz starosedelackog recnika.

Pa koja je onda osnova albanskog jezika?
 
Hoces reci mozda iz keltskog:

wend (v.) Look up wend at Dictionary.com
"to proceed on," Old English wendan "to turn, direct, go; convert, translate," from Proto-Germanic *wanjan (cognates: Old Saxon wendian, Old Norse venda, Swedish vända, Old Frisian wenda, Dutch wenden, German wenden, Gothic wandjan "to turn"), causative of PIE *wendh- "to turn, wind, weave" (see wind (v.1)). Surviving only in to wend one's way, and in hijacked past tense form went. Originally weak; strong past participle is from c. 1200.

Wend (n.) Look up Wend at Dictionary.com
member of a Slavic people of eastern Germany, 1610s (implied in Wendish), from German Wende, from Old High German Winida, related to Old English Winedas "Wends," of uncertain origin. Perhaps ultimately from Celtic *vindo- "white," or from PIE *wen-eto- "beloved," from *wen- (1) "to desire." Related: Wendish.

http://www.etymonline.com/index.php?term=wend
Našao si.
Ne keltski.
Na keltskom je belo bano.
Otuda Panonija, Ban i Banat (ovo nije zvanična etimologija).

PS
Kao što sam već rekao, Vendi je verovatno egzonim.
Sami Vendi nisu sebe tako zvali.

PS2
Mi ne govorimo jezik tzv "Belih Srba", niti smo, u većoj meri, njihovi genetski naslednici.
 
Poslednja izmena:
eMJZNRh.png


FQFjenO.png


Ranko Matasović - Etymological dictionary of Proto-Celtic, 2009
 
Zbog specificne gramatike i zbog dodirnih tacaka sa rumunskim pretpostavlja se da albanski jezik potice iz nekog starosedelackog balkanskog jezika. A da li je to tracki, ilirski ili neki drugi jezik jos uvek je otvoreno pitanje.

Dakle, to su samo pretpostavke. Tako se ne može reći da su Iliri i Tračani ili neki drugi balkanski narod, preci Albanaca. Zato mi nisi ni odgovorio na pitanje je koja je to osnova albanskog jezika. Kako reče, prepun je latinizama, grcizama, slavizama, turcizama, itd. Ostaje pitanje šta je onda, osnova tom jeziku?

Govoriš li rumunski ili vlaški? Znaš li koje su to gramatičke odlike albanskog koje imaju znatan dodir sa rumunskim, ali ne i sa drugim jezicima?
 
Našao si.
Ne keltski.
Na keltskom je belo bano.
Otuda Panonija, Ban i Banat (ovo nije zvanična etimologija).

PS
Kao što sam već rekao, Vendi je verovatno egzonim.
Sami Vendi nisu sebe tako zvali.

PS2
Mi ne govorimo jezik tzv "Belih Srba", niti smo, u većoj meri, njihovi genetski naslednici.

Pa dao sam gore citat i link gde pise da je vindo- keltski sa smislom belo. Sto se tice bana i Banata, pretpostavlja se da su turkijski, odnosno avarski. Panonija je od Panona (Pannona), naroda koji je tamo ziveo. Ne znam sto taj etnonim znaci.

- - - - - - - - - -

Jermenski pripada istoj grupi jezika.

Ma ne, to je sasvim druga stvar:

https://en.wikipedia.org/wiki/Caucasian_Albania

Albania (Latin: Albānia, Greek: Ἀλβανία, Albanía,[4] in Old Armenian: Աղուանք Ałuankʿ (Aguank),[5] Parthian: Ardhan, Middle Persian: Arran; Georgian: რანი, Rani); usually referred to as Caucasian Albania for disambiguation with the modern state of Albania (the native name for the country is unknown[6][7]), is a name for the historical region of the eastern Caucasus, that existed on the territory of present-day republic of Azerbaijan (where both of its capitals were located) and partially southern Dagestan. Around the first centuries BC and AD the land south of the Greater Caucasus and north of the Lesser Caucasus was divided between Kolchis in the west, Caucasian Iberia in the center and Caucasian Albania in the east. To the southwest was Armenia and to the southeast Atropatene.
 
oMPRbLF.png


J. P. Mallory, ‎Douglas Q. Adams: Encyclopedia of Indo-European Culture, 1997, 9

Jermenski pripada istoj grupi jezika.

4vHgLZ7.png


Benjamin W. Fortson IV; Indo-European Language and Culture: An Introduction, Second edition, 383


fv051iF.png


kbm3vsm.png



J. P. Mallory; In Search of the Indo-Europeans: Language, Archaeology and Myth; London 1989; 32, 33
 
Poslednja izmena:
Dakle, to su samo pretpostavke. Tako se ne može reći da su Iliri i Tračani ili neki drugi balkanski narod, preci Albanaca. Zato mi nisi ni odgovorio na pitanje je koja je to osnova albanskog jezika. Kako reče, prepun je latinizama, grcizama, slavizama, turcizama, itd. Ostaje pitanje šta je onda, osnova tom jeziku?

Govoriš li rumunski ili vlaški? Znaš li koje su to gramatičke odlike albanskog koje imaju znatan dodir sa rumunskim, ali ne i sa drugim jezicima?

Pa i ishodiste slovenskih jezika je "samo" pretpostavka.

Naravno da govorim rumunski i vlaski.

A da li ti znas engleski? Procitaj ovo:

https://en.wikipedia.org/wiki/Balkan_sprachbund

Balkan sprachbund

From Wikipedia, the free encyclopedia
The Balkan sprachbund or language area is the ensemble of areal features—similarity in grammar, syntax, vocabulary and phonology—among the languages of the Balkans. Several features are found across these languages though not all need apply to every single language. The languages in question may be wholly unrelated as modern forms in that they belong to various branches of Indo-European (such as Slavic, Greek, Romance, Albanian and Indo-Aryan) or even outside of Indo-European (such as Turkish). Some of the languages use these features for their standard language (i.e. those whose homeland lies almost entirely within the region) whilst other populations to whom the land is not a cultural pivot (as they have wider communities outside of it) may still adopt the features for their local register; this in turn is viewed as non-standard by their respective peoples away from the region.[clarification needed]

While they share little vocabulary, their grammars have very extensive similarities; for example they have similar case systems and verb conjugation systems and have all become more analytic, although to differing degrees.

Thracian, Illyrian or Dacian[edit]

Since most of these features cannot be found in languages related to those that belong to the language area (such as other Slavic or Romance languages),[dubious – discuss] early researchers, including Kopitar, believed they must have been inherited from the Paleo-Balkan languages (e.g. Illyrian, Thracian and Dacian) which formed the substrate for modern Balkan languages. But since very little is known about Paleo-Balkan languages, it cannot be determined whether the features were present. The strongest candidate for a shared Paleo-Balkan feature is the postposed article.
 
Pa i ishodiste slovenskih jezika je "samo" pretpostavka.

A kakve veze imaju sad slovenski jezici s ovim? To nije odgovor na pitanje.


Naravno da govorim rumunski i vlaski.

A da li ti znas engleski? Procitaj ovo:

https://en.wikipedia.org/wiki/Balkan_sprachbund

Znam, ali ima i na srpskom. Ne moram da čitam, poznato mi je to.

Međutim, nisi mi odgovorio ni na pitanje da li znaš koje su to gramatičke odlike albanskog koje imaju znatan dodir sa rumunskim, ali ne i sa drugim jezicima?
 
Poslednja izmena:
Međutim, nisi mi odgovorio ni na pitanje da li znaš koje su to gramatičke odlike albanskog koje imaju znatan dodir sa rumunskim, ali ne i sa drugim jezicima?
Najdublji dodiri su iz gramatike, na primer enkliticki clanak; pa onda glagolsko vreme koje se na engleskom naziva subjunctive (izvini, zaboravio sam kako se to naziva na srpskom) a upotrebljava se umesto infinitiva; pa uproscena deklinacija imenica. Mada te crte postoje i u bugarskom (kao sto i u makedonskom), posto se ne nalaze u ostalim slovenskim jezicima smatraju se starobalkanskog ishodista. Dodiri iz domena reci ukljucuju nekoliko stotina reci koje nisu ni slovenske, ni latinske, ni turske, itd. Na primer rumunski moș (starac) odgovara albanskom moshë (starost).

U ovom spisku rumunskih reci moguceg dacanskog ishodista davaju se odgovarajuce albanske reci:

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Romanian_words_of_possible_Dacian_origin
 
Poslednja izmena:
Najdublji dodiri su iz gramatike, na primer enkliticki clanak; pa onda glagolsko vreme koje se na engleskom naziva subjunctive (izvini, zaboravio sam kako se to naziva na srpskom) a upotrebljava se umesto infinitiva; pa uproscena deklinacija imenica. Mada te crte postoje i u bugarskom (kao sto i u makedonskom), posto se ne nalaze u ostalim slovenskim jezicima smatraju se starobalkanskog ishodista. Dodiri iz domena reci ukljucuju nekoliko stotina reci koje nisu ni slovenske, ni latinske, ni turske, itd. Na primer rumunski moș (starac) odgovara albanskom moshë (starost).

U ovom spisku rumunskih reci moguceg dacanskog ishodista davaju se odgovarajuce albanske reci:

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Romanian_words_of_possible_Dacian_origin

Pretpostavljam da si mislio na član, a ne članak.

Dakle, možemo da zaključimo da ne postoje gramatičke odlike albanskog koje imaju znatan dodir sa rumunskim, ali ne i sa drugim jezicima (što već dva puta pišem u pitanju tebi, a sada, treći put dolazimo do konkretnog odgovora). Zato se to i zove balkanska jezička zajednica, a ne rumunsko-albanska.

Neke od tih oblika postoje i u grčkom jeziku. Recimo, bugarski i makedonski nemaju infinitiv glagola, kao što ga nema ni grčki Grčki, takođe ima član.

O leksici nismo pričali, već o gramatici, a šta je starobalkansko ishodište, to je upitno. Svi ovi jezici su indoevropski, i to je jedino o čemu se može govoriti sa sigurnošću.

Postoje razne pretpostavke i hipoteze, kod Rumuna postoji i ideja prothronizma, tj. dakomanije, gde se zastupa ideja da Rumuni uopšte nisu romanizovani.
 
Dakle, možemo da zaključimo da ne postoje gramatičke odlike albanskog koje imaju znatan dodir sa rumunskim, ali ne i sa drugim jezicima (što već dva puta pišem u pitanju tebi, a sada, treći put dolazimo do konkretnog odgovora). Zato se to i zove balkanska jezička zajednica, a ne rumunsko-albanska.
Dobro. Balkanska jezicka zajednica ukljucuje i druge stvari koje ne moraju da se sve nalaze u svim clanovima zajednice. Sve je to napisano u gornjem engleskom linku. Medjutim albanski i rumunski dele odlike sa bugarskim i makedonskim koje se ne nalaze u ostalim slovenskim jezicima. Zbog toga se te odlike smatraju starobalkanskim a usvojenim u bugarskom i makedonskom. Drugim recima smatra se da su albanski i rumunski ocuvali neke starobalkanske crte dok su ih bugarski i makedonski (koji su slovenski jezici) primili.
 
Dobro. Balkanska jezicka zajednica ukljucuje i druge stvari koje ne moraju da se sve nalaze u svim clanovima zajednice. Sve je to napisano u gornjem engleskom linku. Medjutim albanski i rumunski dele odlike sa bugarskim i makedonskim koje se ne nalaze u ostalim slovenskim jezicima. Zbog toga se te odlike smatraju starobalkanskim a usvojenim u bugarskom i makedonskom. Drugim recima smatra se da su albanski i rumunski ocuvali neke starobalkanske crte dok su ih bugarski i makedonski (koji su slovenski jezici) primili.

Naravno, to je poznato svakome ko je iole upućen u ova pitanja, a ja jesam.

A nisu li te crte romasnke? Rumunski je romanski, a albanski delimično (ili delimično romanizovan).

Zaštio ne bi bile usvojene i u rumunskom i albanskom?

Znaš li kojoj su grupi pripadali straobalkanski jezici? Satemskoj ili kentumskoj?
 
Naravno, to je poznato svakome ko je iole upućen u ova pitanja, a ja jesam.

A nisu li te crte romasnke? Rumunski je romanski, a albanski delimično (ili delimično romanizovan).

Zaštio ne bi bile usvojene i u rumunskom i albanskom?

Znaš li kojoj su grupi pripadali straobalkanski jezici? Satemskoj ili kentumskoj?

Naravno da crte o kojima govorimo, a rumunski i albanski dele, nisu romanske. Ako bi bile romanske ne bi vredile spomen.

Usvojene? Odakle?

Sto se tice satemskoj i kentumskoj grupaciji, pojam je naveliko zastareo (obsolete) zbog toga sto je podela nejasna sa drugih jezickih gledista. Znam da se ranije ilirski smatrao kentumskim a tracki satemskim.
 
Naravno da crte o kojima govorimo, a rumunski i albanski dele, nisu romanske. Ako bi bile romanske ne bi vredile spomen.

Usvojene? Odakle?

Sto se tice satemskoj i kentumskoj grupaciji, pojam je naveliko zastareo (obsolete) zbog toga sto je podela nejasna sa drugih jezickih gledista. Znam da se ranije ilirski smatrao kentumskim a tracki satemskim.

Zastarele?

Odande odakle i u bugarskom i makedonskom.

A nije zastarelo govoriti o starobalkanskim jezicima koji nam nisu ni poznati?
 
Zastarele?

Odande odakle i u bugarskom i makedonskom.

A nije zastarelo govoriti o starobalkanskim jezicima koji nam nisu ni poznati?

Evo ovako: bilo jednom stanovnistvo Balkanskog Poluostrva pre Grka i Rimljana. Znamo dosta o njima, na primer da nisu bili Sloveni. Ali ne znamo mnogo o njihovim jezicima. Rimljani su doneli latinski jezik i preko sedam vekova poromanili znacajan deo tog stanovnistva. Onda stignu Sloveni i poslovenjuju veliki deo autothonog stanovnistva. Ali slovenski jezici i primaju od ovih starijih jezika, naravno kako ko. Od poromanjenog stavnovnistva ostali su Rumuni i (znatno manje ali ipak poromanjeni) Albanci. Danasnje stanovnistvo Balkana, odnosno sadasnji narodi, ukljucuju starobalkance, Romane, Slovene, itd. Ponegde je preovladao slovenski, a drugde romanski i albanski.
 
Evo ovako: bilo jednom stanovnistvo Balkanskog Poluostrva pre Grka i Rimljana. Znamo dosta o njima, na primer da nisu bili Sloveni. Ali ne znamo mnogo o njihovim jezicima. Rimljani su doneli latinski jezik i preko sedam vekova poromanili znacajan deo tog stanovnistva. Onda stignu Sloveni i poslovenjuju veliki deo autothonog stanovnistva. Ali slovenski jezici i primaju od ovih starijih jezika, naravno kako ko. Od poromanjenog stavnovnistva ostali su Rumuni i (znatno manje ali ipak poromanjeni) Albanci. Danasnje stanovnistvo Balkana, odnosno sadasnji narodi, ukljucuju starobalkance, Romane, Slovene, itd. Ponegde je preovladao slovenski, a drugde romanski i albanski.

Nije to ništa novo - jedna od hipoteza o poreklu stanovništva. Samo što ima i drugih, kod svih tih naroda.
 
oMPRbLF.png


J. P. Mallory, ‎Douglas Q. Adams: Encyclopedia of Indo-European Culture, 1997, 9

Hajde sad jos objasni kakva je to misticna vez izmedju dorskog machana i albanskog moker? Po cemu moker nije moglo da nastane od italijanskog macina nego je bas nastalo od machana?
Isto vazi i za dorsko drapanon. Grci i danas za srp kazu drepani. Po cemu sa sigurnoscu znamo da je albansko draper uslo u albanski iz antickog dorskog a ne u nekom kasnijem periodu? Uostalom, mozda je u oba jezika uslo iz praslovenskog drpati, al to je posebna tema.
 
Poslednja izmena:
Evo na primer, Igor, nakon višednevnog angažmana oko problematike, nije odgovorio na kojem je jeziku Trsat i šta znači.
Ma ne. Dobio si isti odgovor od vise nas: Tharsatica je keltska, zato sto su je takvom identifikovali drevni izvori. Ako bi neka slicna rec, prikladno izabrana iz celog japanaskog recnika, mogla nesto da znaci na japanskom, iz toga se nista ne moze zakljuciti. Inace verujem da je Tharsatica nesto znacila na keltskom ali ja licno ne znam sta.
 
I šta ćemo sa predantičkom Trstikom (danas Rijeka)? Trstika je slovenska reč.
prema mome mišljenju trska nastala od osnove *tъrst + ka, odakle i (*tъrstъka > trstika)
Trska potiče od korena trst i znači stabljika, a treska, s jatom, od glagola treskati, s jatom, i označava iver.
trska < *trьska < *trьstka < *trьsъt + -ka

*trьsъt > Trsat (Italian: Tersatto, Latin: Tarsatica)
*trьsъt > *trst > *trst + -ika > trstika

Što se tiče veze između trske i treskanja, trstika i treskati, izglednije je da je trska dobila naziv po treskanju (ne obrnuto). Prvo je bilo *trest ili *trst (sa poluglasom ili jatom, nebitno - *trěstъ, *trьstъ), pa onda *trstka i *trest+ka+ti. Tako imamo da se pomoću trsa i trske može nekog ili nešto tresti ili trsnuti, a i da se pomoću nečeg (trske) treska ili se trska na vetru trese. Tako da je prvo bilo tres-ti, odakle se izvodi i treset, a može se izvesti i Trsat, u inostranom zapisu Tarsat, bilo sa inostranom sufiksacijom -ica, bilo sa slovenskom -ika koju je uvek moguće izvesti, ako želimo, i to preko međuobilka kojih je moguće dati sijaset
Ево ти Фазмера, па покушај да ово што он пише ставиш у систем са оним што си написао и добићеш оно што ја од почетка пишем.
Антологијски.

Час једна прича, час друга, час трећа...
 
Poslednja izmena:
Не разумем како неке људе није срамота наклапати о стварима о којима ништа не знају.

μηχανή је у дорском μαχανά

https://en.wiktionary.org/wiki/machina#Latin

JLn9lWw.png


Vladimir Orel - Albanian Etymological Dictionary, 1998, XVII

IRBP4o9.png


Robert Beeks - Etymological dictionary of Greek, Volume one, 2010
 
Poslednja izmena:
Znamo dosta o njima, na primer da nisu bili Sloveni. Ali ne znamo mnogo o njihovim jezicima. Rimljani su doneli latinski jezik i preko sedam vekova poromanili znacajan deo tog stanovnistva. Onda stignu Sloveni i poslovenjuju veliki deo autothonog stanovnistva. Ali slovenski jezici i primaju od ovih starijih jezika, naravno kako ko. Od poromanjenog stavnovnistva ostali su Rumuni i (znatno manje ali ipak poromanjeni) Albanci.

A šta to dosta znamo o njima? A ne znamo čak ni o njihovim jezicima?
Kako možemo reći da nešto nisu, ako ne znamo šta su?

Ako znamo da je trački satemski, onda je bliži slovenskim jezicima od romanskih ili bliži je srpskom od rumunskog. I ne samo po ovome.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top