"Narodnosna teritorija Slovenaca, po nemačko nazvana i
Wenden..."
"U Fredegarovoj hronici
dux naziva se i već prvi po imenu poznati knez preca Slovenaca, to jeste knez Valuk (
Wallucus dux Vinedorum), koji je vladao slovensko-karantanski kneževini (
marca Vinedorum) u vreme oko 630. godine (Kos, 1985)".
"U Fredegarovoj hronici za prece Slovenaca upotrebljava se i ime Winedi i Vinedi. A u biografiji svetog Kolumbana, koja je nastala oko 618. godine, preci Slovenaca nazivaju se
Venetii qui et Sclavi".
"Procopius i Jordanes poručuju da su Slovani bili (
Venetharum natio) podeljeni na brojna plemena, ali su sebe uglavnom nazivali Sloveni (Sclaueni) i Anti, koji su navodno imali zajednički jezik (gledajte još Zupanič, 1928; Županik, 1961; Volpi Lisjak, 2004)".
"Jordanes, koji je bio gotskog porekla, tako u svome radu iz 6. veka deli Slovene u tri narode:
Venete, Sclauene i Ante (Dvornik, 1956)".
"Niko Županič jeste mnjenja, da su Slovani pod imenom
Venedi ili
Venethi poznati u pisanim izvorima već u prva dva veka naše ere, kada ih je C. Plinius Secundus umestio u bližinu Visle, kao zapadne granice evropske Sarmatije, a Cornelius Tacitus piše o njima kao o istočnim susedima germanskih Sveba (Županič, 1961). A u spisima aleksandrijskoga geografa Klavdija Ptolomeja (89-167) pominju se kao jedno od največih ljudstava u evropskoj Sarmatiji (gledaj još Županič, 1961).
"Po objašnjenju grmanista Mucha (Much, 1937) ime
Venedi (Venethi) od strane Germana ime bi imalo značenje "rođaka" ili "prijatelja. Ime se je kod Nemaca u obliku
Wenden i
Windische očuvalo do danas (slika 1). I u Mađarskoj Slovence i danas nazivju
Vendi. Imena
Winedi, Winidi i
Venedi kao što su se upotrebljavala za prece Slovenaca, tako isto su se upotrebljavala za češke, polabske, turinške i neke druge Slovane (Kos, 1985; Bezlaj, 1967), kao što prikazuje i finski naziv
Venäyä za Rusiju (iz
Venadä), kojeg su Finci navodno prema Županiču preuzeli od Germana (Županič, 1961). U vezi sa mestom življenja Veneda na obali Baltskog mora (Vernadsky, 1969) i teritorija reke Visle (C. Plinius Secundus), jeste zanimljivo da se i finski za zaliv još u 16. veku na karti O. Magnusa naziva i
Sinus Venedicus, znači
Venedski zaliv (gledajte još Volpi Lisjak, 2004). Zanimljivo je i to, da su danski kraljevi od 14. veka pa do 1972. godine nosili naziv "
kralj Venda", što upučuje na veliku naseljenost terena
Veneda kraj Baltskog mora".
http://physics.fe.uni-lj.si/members/iglic/history/Severoslovanske korenine.pdf