„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Hoćeš reći - "pisali su vulgarno-latinskim"? Da ili ne?

Jos gore po izgovoru, gramatici i pravopisu mada je njihov jezik bio mnogo bogatiji od drevnog vulgarno-latinskog.

Italijanski pisci renesanse (XIV veka) (Dante i drugi) naravno dobro su znali klasicni latinski ali su odlucili da pisu na jeziku naroda svog vremena. Dante je napisao De vulgari eloquentia (On Eloquence in the Vernacular, O recitosti na govornom jeziku):

In the first book, Dante discusses the relationship between Latin and vernacular, and the search for an illustrious vernacular in the Italian area; the second book is an analysis of the structure of the "canto" or song (also spelled "canzone" in Italian), which is a literary genre.

https://en.wikipedia.org/wiki/De_vulgari_eloquentia

Spanjolski je vise udaljen od latinskog (bilo klasicnog ili narodnog) dok je francuski izgovor najudaljeniji od latinskog.
 
Poslednja izmena:
Jos gore po izgovoru, gramatici i pravopisu mada je njihov jezik bio mnogo bogatiji od drevnog vulgarno-latinskog.

Italijanski pisci renesanse (XIV veka) (Dante i drugi) naravno dobro su znali klasicni latinski ali su odlucili da pisu na jeziku naroda svog vremena. Dante je napisao De vulgari eloquentia (On Eloquence in the Vernacular, O recitosti na govornom jeziku):

In the first book, Dante discusses the relationship between Latin and vernacular, and the search for an illustrious vernacular in the Italian area; the second book is an analysis of the structure of the "canto" or song (also spelled "canzone" in Italian), which is a literary genre.

https://en.wikipedia.org/wiki/De_vulgari_eloquentia

Spanjolski je vise udaljen od latinskog (bilo klasicnog ili narodnog) dok je francuski izgovor najudaljeniji od latinskog.

Samo napiši rečenicu: "Stojim iza toga da je Dante Božanstvenu komediju napisao na vulgarno-latinskom." ako se slažeš sa njom, jer ovako imam utisak da vrdaš.
 
Jesi li cuo za Bokača (Boccaccio, Decameron), Dantea (Dante Alighieri, Comedia Divina), Servantesa (Miguel de Cervantes, Don Quixote), Molijera (Molière, Le Misanthrope). Svi su oni pisali na uproscenom i unakazenom latinskom.
i šta si sad hteo s ovim? da trolaš... izražavali su svoje misli na nekom i nematernjim jezikom. mogli su i na esperantu ali i pascalu.)
 
Samo napiši rečenicu: "Stojim iza toga da je Dante Božanstvenu komediju napisao na vulgarno-latinskom." ako se slažeš sa njom, jer ovako imam utisak da vrdaš.

Pa nije to vise bio vulgarno-latinski u XIV veku, mada potice iz vulgarnog latinskog. Zasto ne citas Dantea nego pitas mene? On je sve to lepo objasnio pre sedam vekova.

- - - - - - - - - -

i šta si sad hteo s ovim? da trolaš... izražavali su svoje misli na nekom i nematernjim jezikom. mogli su i na esperantu ali i pascalu.)

Imam utisak da me it slabo shvatas, Mr. Snoudenu.
 
Imam utisak da me it slabo shvatas, Mr. Snoudenu.
a šta tu ima da se shvata?nemam nameru da dekodiram misli živih sagovornika.
trudi se da kažeš što možeš razumljivije svoje misli. pa ponovi, ako treba, drugim rečenicima. koristiš srpski a ne neki šifrovan jezik.
Pa nije to vise bio vulgarno-latinski u XIV veku, mada potice iz vulgarnog latinskog. Zasto ne citas Dantea nego pitas mene? On je sve to lepo objasnio pre sedam vekova.
možemo zaključiti?
znači da je vulgarni latinski u stvari tarzan latinski. priučen (nematernji) i uprošćen jezik činovnika, vojnika, robova, gradjana rimskog carstva... koji je tek kasnije doživeo svoja usavršavanja.
a da je starolatinski kao jezik savršeniji od vulgarnog ltinskog. a ne obrnuto.
 
"Narodnosna teritorija Slovenaca, po nemačko nazvana i Wenden..."

"U Fredegarovoj hronici dux naziva se i već prvi po imenu poznati knez preca Slovenaca, to jeste knez Valuk (Wallucus dux Vinedorum), koji je vladao slovensko-karantanski kneževini (marca Vinedorum) u vreme oko 630. godine (Kos, 1985)".

"U Fredegarovoj hronici za prece Slovenaca upotrebljava se i ime Winedi i Vinedi. A u biografiji svetog Kolumbana, koja je nastala oko 618. godine, preci Slovenaca nazivaju se Venetii qui et Sclavi".

"Procopius i Jordanes poručuju da su Slovani bili (Venetharum natio) podeljeni na brojna plemena, ali su sebe uglavnom nazivali Sloveni (Sclaueni) i Anti, koji su navodno imali zajednički jezik (gledajte još Zupanič, 1928; Županik, 1961; Volpi Lisjak, 2004)".

"Jordanes, koji je bio gotskog porekla, tako u svome radu iz 6. veka deli Slovene u tri narode: Venete, Sclauene i Ante (Dvornik, 1956)".

"Niko Županič jeste mnjenja, da su Slovani pod imenom Venedi ili Venethi poznati u pisanim izvorima već u prva dva veka naše ere, kada ih je C. Plinius Secundus umestio u bližinu Visle, kao zapadne granice evropske Sarmatije, a Cornelius Tacitus piše o njima kao o istočnim susedima germanskih Sveba (Županič, 1961). A u spisima aleksandrijskoga geografa Klavdija Ptolomeja (89-167) pominju se kao jedno od največih ljudstava u evropskoj Sarmatiji (gledaj još Županič, 1961).

"Po objašnjenju grmanista Mucha (Much, 1937) ime Venedi (Venethi) od strane Germana ime bi imalo značenje "rođaka" ili "prijatelja. Ime se je kod Nemaca u obliku Wenden i Windische očuvalo do danas (slika 1). I u Mađarskoj Slovence i danas nazivju Vendi. Imena Winedi, Winidi i Venedi kao što su se upotrebljavala za prece Slovenaca, tako isto su se upotrebljavala za češke, polabske, turinške i neke druge Slovane (Kos, 1985; Bezlaj, 1967), kao što prikazuje i finski naziv Venäyä za Rusiju (iz Venadä), kojeg su Finci navodno prema Županiču preuzeli od Germana (Županič, 1961). U vezi sa mestom življenja Veneda na obali Baltskog mora (Vernadsky, 1969) i teritorija reke Visle (C. Plinius Secundus), jeste zanimljivo da se i finski za zaliv još u 16. veku na karti O. Magnusa naziva i Sinus Venedicus, znači Venedski zaliv (gledajte još Volpi Lisjak, 2004). Zanimljivo je i to, da su danski kraljevi od 14. veka pa do 1972. godine nosili naziv "kralj Venda", što upučuje na veliku naseljenost terena Veneda kraj Baltskog mora".

http://physics.fe.uni-lj.si/members/iglic/history/Severoslovanske korenine.pdf

Vendi,Venedi,Veneti,Vindi - zbirno ime za slovenska plemena, proizaslo od keltskog Vindos- beli. Tako da kada Porfirogenit pise o Srbima, koje jos zovu i Beli, znaci da ih jos zovu i Slovenima.
Kao sto su ih kasnije Dubrovnik naziva Sclavinima...
 
znači da je vulgarni latinski u stvari tarzan latinski.
Samo Tarzan govori tarzanski i to engleski a ne latinski. Uzgred pozdravi Tarzana od mene kad ga vidis.


priučen (nematernji) i uprošćen jezik činovnika, vojnika, robova, gradjana rimskog carstva... koji je tek kasnije doživeo svoja usavršavanja.
Narodni jezik neobrazovanog coveka je u svim kulturama i u svim vremenima jednostavniji od knjizevnog.

a da je starolatinski kao jezik savršeniji od vulgarnog ltinskog. a ne obrnuto.
Ne starolatinski nego knjizevni klasicni latinski. Staro ili novo nema veze s time. Padezi, deklinacije, sintaksa, morfologija nemaju veze s time. Vazan je kapacitet jezika da izraze misao na tacnom i potpunom nacinu. Varijabilnost jezika, odnosno gramatike, sirom sveta pokazuje da se to ostvara na razne ali logicno ekvivalentne nacine. Pogledaj malo gramatiku kineskog.
 
Samo Tarzan govori tarzanski i to engleski a ne latinski. Uzgred pozdravi Tarzana od mene kad ga vidis.
bukvalisto. tarzan je lik iz romana i dat je kao primer da bi razumeo kako je dobar taj vulgarni latinsk kojima su govorili legionari, robovi,,,)

priučen (nematernji) i uprošćen jezik činovnika, vojnika, robova, gradjana rimskog carstva... koji je tek kasnije doživeo svoja usavršavanja.
Narodni jezik neobrazovanog coveka je u svim kulturama i u svim vremenima jednostavniji od knjizevnog.
nije to. gubitak padeže i srednjeg roda pokazuju da jezik nije savladan. da je latinski bio pretežak za učenje. da nije maternji no priučeni (tarzan latinski).

srpski narodni je jezik čobana i ratara, neobrazovanih ljudi, pa ima padeže. izobilje nepravilnih promena reči. a i imao je znatno više vremena nego što službena gramatika pamti.
pri tome je fond reči današnjeg srpskog sasečen što iz zablude da su nenarodne a što zbog forsirnja odredjenog skupa reči.
Pogledaj malo gramatiku kineskog.
kineski je mogao proći sličnu sudbinu kao latinski. šta s tim? )
Ne starolatinski nego knjizevni klasicni latinski. Staro ili novo nema veze s time. Padezi, deklinacije, sintaksa, morfologija nemaju veze s time.

o čemu ti? termin starolatinski je isto što arhajski latinski. dakle, latinski pre I veka nove ere. da li u tom ranom jeziku postoje padeži i rodovi ili su ih smislili kasniji pisci?
Padezi, deklinacije, sintaksa, morfologija nemaju veze s time. Vazan je kapacitet jezika da izraze misao na tacnom i potpunom nacinu.
kriterijum tačnosti bi bio dovoljan za neki telegrafski jezik.)

pre bih rega sposbnost, a ne kapacitet jezika.
osim kriterijuma preciznog izražavanja postoje u gvoru zahtevi za redudansom koja pomaže da se ne shvati pogrešno, metaforičnosću , melozvučnošću, brzinom ... i ne znam još koji sve drugi, a kojima se jedan narodni govor u svom razvoju podvrgava promenama dok ne sazri u potpun jezik sposoban da sve što čovek ima potrebu da iskaže.
 
Jeste, pali su na prijemni ispit za Napredak i Bolji zivot. Ali za utehu dobili su Sex, Drugs and Rock and Roll. Da ti prevedem?
nemotivisani djaci.

jeste. latinski kao službeni jezik je bio zajedničko sredstvo sporazumevanja govornika različitih maternjih jezika. osim ovog treba spomenuti i pismo. pa se mogao koristiti za dopisivanje i piskaranje,,, koristili taman toliko da otaljagaju domaći.
 
Poslednja izmena:
pa imaš li neku tezu ili metazau za taj fenomen. tako im loše išao latinski a tako dobro srpski.

Srpski im je isao jos gore od latinskog, ali za razliku od latinskog nema ama bas nikakvog srpskog pisma --ni starog, ni klasicnog, ni knjizevnog niti vulgarnog-- iz prvog veka pre nase ere.

Eeee kad bi ti cuo srpski jezik iz prvog veka pre nase: klingonski bi ti bio laksi.
 
Poslednja izmena:
Srpski im je isao jos gore od latinskog, ali za razliku od latinskog nema ama bas nikakvog srpskog pisma --ni starog, ni klasicnog, ni knjizevnog niti vulgarnog-- iz prvog veka pre nase ere.
drevni srbi su medju prvima uočili da se bolje razmišlja i pamti što se manje piše. um se oslanja na vlastite resurse a ne na paste copy. ako mi ne veruješ prestani pisati.
 
I u Sloveniji postoji sve više naučnika koji se bave problematikom "porekla Slovena". Jedan od njih je i dr. hemije Anton Perdih. 1965 doktorirao iz hemije, od 1962 do 1974 radio na Zavodu za zdravstvenu zaštitu kao vođa Higiensko-hemijskog laboratorija. Od 1970 do 1990 bio je u Ministarstvu za zdravlje u Beogradu član i povremeno podpredsednik komisije za aditive u prehrambenim proizvodima i za predmete opšte upotrebe. Od 1974 do 1999 bio je u sadašnjoj Fakulteti za hemiju i hemijsku tehnologiju univ. profesor
(1974 docent, 1989 vanredni prof., 1985 redni prof.) za prehrambeno tehnologijo, biotehnologijo, deo organske hemijske tehnologije i sanitarnu hemiju. Bio je mentor oko 100 diplomanta, oko 15 specializanata, 13 magistranata, 6 doktoranata.... Posle odlazaka u penziju bavi se područjem matematične hemije i poreklom Evropejaca.
 
I u Sloveniji postoji sve više naučnika koji se bave problematikom "porekla Slovena". Jedan od njih je i dr. hemije Anton Perdih. 1965 doktorirao iz hemije, od 1962 do 1974 radio na Zavodu za zdravstvenu zaštitu kao vođa Higiensko-hemijskog laboratorija. Od 1970 do 1990 bio je u Ministarstvu za zdravlje u Beogradu član i povremeno podpredsednik komisije za aditive u prehrambenim proizvodima i za predmete opšte upotrebe. Od 1974 do 1999 bio je u sadašnjoj Fakulteti za hemiju i hemijsku tehnologiju univ. profesor
(1974 docent, 1989 vanredni prof., 1985 redni prof.) za prehrambeno tehnologijo, biotehnologijo, deo organske hemijske tehnologije i sanitarnu hemiju. Bio je mentor oko 100 diplomanta, oko 15 specializanata, 13 magistranata, 6 doktoranata.... Posle odlazaka u penziju bavi se područjem matematične hemije i poreklom Evropejaca.

Kako su se osjecali (plemenski) tvoji preci prije 4.500 ili 7.500 godina i kojim su jezikom divanili?
 
Имаш ли ишта друго понудити осим игре асоцијација?

Прасловенски облици заправо су *jьlъ и *jьlo, али наравно да то не знаш. У старогрчком налазимо реч истога ие. корена, и шта сада?

spZSIws.png


Robert Beekes - Etymological dictionary of Greek, volume one, 2010
 
Poslednja izmena:
Имаш ли ишта друго понудити осим игре асоцијација?

Прасловенски облици заправо су *jьlъ и *jьlo, али наравно да то не знаш. У старогрчком налазимо реч истога ие. корена, и шта сада?

spZSIws.png


Robert Beekes - Etymological dictionary of Greek, volume one, 2010

A napredujemo, nismo više u III. licu...

ctLvknq.jpg


PS. Jok, ti znaš nisi "neuk" kao ja. :kafa:

- - - - - - - - - -

Ilirik

prasl. *ilъ: blato (rus. il, polj. ił), latv. īls: taman ← ie. *ih[SUB]1[/SUB]l- (grč. ilýs: blato)

Ilovača je bila glavna izvozna sirovina od kojeg je pečena opeka kojom je građen Rim.

Dakle, Sloveni su bili prisutni najmanje otkad se ovo ovde zvalo Ilirik.
[SIZE=+2]
[/SIZE]

Važno je da je Slovenski Jug AKA Ilirik bio rudnik ilovače od koje je pečena opeka od koje je građen Rim.

http://eusoils.jrc.ec.europa.eu/EuDASM/IT/2012Carta_Suoli_Italia.jpg
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top