„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Stvarno mislis da ce ove tvoje bljezgarije ostaviti utisak ucenog covjeka? Popunio si dnevnu kvotu lupanja gluposti

Milka Ivic, Jedno poredjenje Vukovog jezika sa nasim danasnjim knjizevnim jezikom, Zbornik za filologiju i lingvistiku, I, Matica srpska, Novi Sad, 1957, str. 124.
.
iz ovih tvojih rečenica shvatam da si izleteo iz tračnica. nedaj se.

verovatno ni sam ne znaš zašto ubacuješ vuka u priču. kada sam rekao srpskohrvatski mislio sam izvorni narodni govor (naše narodne dijalekte) a ne tamo neki sud šta je vuk dobro, a što ne tako dobro radio.
 
eee...još kada ti bio dobar poznavalac latinskog, klasičnog latinskog i vulgarnog latinskog onda bi mogao pomoći da procenimo s kojim od ovih govora današnji srpskohrvatski ima najviše sličnosti.
Ma nemoj. Slovenski jezici naveliko su konzervativniji od romanskih i po gramatici blizi su drevnim jezicima, ukljucujuci latinskom. Naravno najblizi su staroslovenskom iz koga su se razvili.
 
Mada znas da je na srpskom smisao reci vulgaran sasvim drugo od smisla na latinskom, nastavljas da koristis taj opis za narodnog latinskog.

evo malo da ti udovoljim sa wiki:
Reč vulgaris znači jednostavno "običan" ili "narodni", ali za klasične filologe termin "vulgarni latinitet" ima nekoliko značenja.

Prvo, on označava govorni latinski jezik Rimskoga carstva. Klasični latinitet bio je više veštački pisani jezik i, u stvarnosti, latinski koji su širili rimski vojnici po Galiji, Hispaniji i Dakiji nije uvek bio onaj jezik koji nalazimo u Ciceronovim delima. U ovom značenju, vulgarni latinitet bio je govorni jezik, za razliku od "poznolatinskog", koji je predstavljao pisani jezik i koji u opštim karakteristikama pokazuje relativno male razlike u odnosu na pretpostavljeni klasični standard.


Drugo, on označava hipotetičkog prethodnika romanskih jezika, tzv. protoromanski. Taj konkretni jezik ne poznajemo iz neposrednih svedočanstava, s izuzetkom nekoliko natpisa u obliku grafita. Taj latinski pretrpeo je značajan broj važnih promena, uključujući i fonetske, a može se rekonstruisati pomoću komparativne lingvističke metode, upoređujući rezultate tih promena onako kako se oni pojavljuju u narodnim romanskim jezicima.


U istom ovom užem značenju, vulgarnim latinitetom naziva se ponekad hipotetični protoromanski jezik iz koga su nastali zapadni romanski jezici: govori koji se nalaze severno i zapadno od linije La Spezia – Rimini, u Francuskoj i na Pirinejskom poluostrvu, kao i romanski jezici u severoistočnoj Africi, od kojih gotovo da nije ostalo nikakvih tragova. Prema ovoj tački gledišta, italijanski koji se govori u jugoistočnoj Italiji, rumunski i dalmatski jezik imali su poseban razvoj.

Najzad, termin "vulgarni latinski" upotrebljava se i da se opišu gramatičke inovacije koje se nalaze u nekim tekstovima napisanim poznolatinskim jezikom, na primer u spisu Peregrinatio Aetheriae (4. vek), u kome je jedna monahinja opisala svoj put u Palestinu i na Sinajsku goru, ili u delima Grgura Tourskog. Budući da su pisana svedočanstva vulgarnog latiniteta veoma retka, ova dela su veoma korisna klasičnim filolozima, pre svega jer ponekada sadrže "greške" koje nam daju uvid u govore koji su bili u upotrebi tokom perioda u kome su napisani.

Neka književna dela, koja međutim nisu pisana jezikom visokog stila, nastala u klasičnom razdoblju rimske književnosti, takođe mogu osvetliti strukturu vulgarnog latiniteta. Plautove i Terencijeve komedije, u kojima značajnu ulogu igraju likovi koji su robovi, čuvaju neke osnovne prvobitne oblike poznolatinskog jezika, a isti je slučaj i sa dijaloškim delovima Petronijeve Trimalhionove gozbe.
pa ja pokušavam iz logike svoga jezika da ispravno opišem ono što se naziva "vulgarni latinski". narodni jezik je za mene samo izvorni. jezik koga je kreirao sam narod tj. nasledio od svojih predaka.

jednog dana ako bi svi srbi (nedaj Bože govorili esperanto) da li bi to bio razlogom da se nazove narodnim srpskim. po meni bi bilo valjanije da se on zove imenom svoga autora.

možemo li za vulgarni latinski tvrditi da je to maternji (pradedovski) jezik onih koji su na njemu pisali?
 
takav će jezik biti i svedokom evolucije misli njegovih govornika. pa će, svaka izgovorena rečenica, osim informatičke težine, nositi i istorijsku istinu o vlastitom razvoju. osim toga, generacijski govor istim jezikom, ostavlja epigenetski otisak na anatomiju svojih govornika. pa će se zbog anatomske prilagodjenosti takav jezik lakše prihvatati nego tamo neki izmišljen (neprirodan, drugačiji) sled zvukova (samoglasnika i suglasnika).
Glupost. Jezik ne ostavlja epigenetski otisak na anatomiju svojih govornika. Beba bilo koje rase -- bele, crne, zute, crvene, itd -- ako je posvojena od roditelja druge rase i jezika, govori jezik posvojenih roditelja za svog maternjeg.
 
eee...još kada ti bio dobar poznavalac latinskog, klasičnog latinskog i vulgarnog latinskog onda bi mogao pomoći da procenimo s kojim od ovih govora današnji srpskohrvatski ima najviše sličnosti.
Ma nemoj. Slovenski jezici naveliko su konzervativniji od romanskih i po gramatici blizi su drevnim jezicima, ukljucujuci latinskom. Naravno najblizi su staroslovenskom iz koga su se razvili.
konzervativnost nije mana no vrlina. kada jedan jezik sazri i postigne izražajnu opštost onaj ko ne ume ispravno njime govoriti se negativno kvalifikuje. smatra mutavim.

dobro. ipak si odgovorio. po tebi su slovenski jezici bliži starolatinskom nego vulgarnom latinskom. vulgarni se dakle udaljio.

razlozi?

- - - - - - - - - -

Glupost. Jezik ne ostavlja epigenetski otisak na anatomiju svojih govornika. Beba bilo koje rase -- bele, crne, zute, crvene, itd -- ako je posvojena od roditelja druge rase i jezika, govori jezik posvojenih roditelja za svog maternjeg.
to ti misliš. sve u životu ostavlja svoj u trag . neke ćeš jezike lakše naučiti od drugih. ...nekima je ljudima lakše izgovoriti jogurt a drugima jorgut...vidiš. to je posledica epigenetski prenesenih radnji predaka. jedni i drugi mogu isto. ali kvalitet nije isti.
 
Poslednja izmena:
to ti misliš. sve u životu ostavlja svoj u trag . neke ćeš jezike lakše naučiti od drugih. ...nekima je ljudima biti lakše izgovoriti jogurt a drugima jorgut...vidiš. to je posledica epigenetski prenesenih radnji predaka. jedni i drugi mogu isto. ali kvalitet nije isti.
Gresis. Trinaestogodisnjak ili neko stariji ne uspeva da odlicno nauci strani jezik ali posvojena beba sigurno to radi. Licno poznajem bioloske kineze, bioloske hinduse i bioloske crnce koji govore engleski kao svoj maternji. Ovo su posvojene bebe.

- - - - - - - - - -

a koji to podaci. leba ti.

Na primer:
Genetic study reveals 30% of white British DNA has German ancestry.
http://www.theguardian.com/science/...-30-percent-white-british-dna-german-ancestry
 
Poslednja izmena:
Gresis. Trinaestogodisnjak ili neko stariji ne uspeva da odlicno nauci strani jezik ali posvojena beba sigurno to radi. Licno poznajem bioloske kineze, bioloske hinduse i bioloske crnce koji govore engleski kao svoj maternji. Ovo su posvojene bebe.
i crnac i belac umeju da trče. ali će crnci većinom biti brži u ekstremnim uslovima baš zbog tog dara predaka. motorička radnja ugravirana u genetiku kapiraš sad?

tako i u jeziku. tako i u inteligenciji. neće se sve svima otvarati podjednako lako. lakše će ti ići ono što si nasledio od svojih predaka. muzikalnost naprimer. .dar za slikanje. brz govor....svi će moći postići sve. ali postojaće rzlike usled razlicitog nasledja.

Na primer:
Genetic study reveals 30% of white British DNA has German ancestry.
http://www.theguardian.com/science/...-30-percent-white-british-dna-german-ancestry
pa spominjao si balkan. priseti se.
 
Postovana gospodo,

Obracam Vam se u ime prof.dr.Milana Ristanovica mada nije problem i On licno da Vam se obrati,

Mislim da je ne znanje zivotna prepreka svakom coveku u daljem razvicu svoga bica,prostim jezikom receno:dovodjenje rada mozga pod opdredjene blokade,ali to je domen psihologije pa se nebih bavio na tu temu dalje.

Ono sto je ovde bitno jeste da se zaustavi dalje vredjanje i Lika i dela Milanovog jer ce uslediti Tuzbe te smatrajte ovo opomenom.Nagadjanja,zakljuci,pravo na slobodu govora naravno svako poseduje ali ne dalje od toga.
Ukoliko zelite Istinu naravno postavite jasno i direktno pitanje i Milan ce Vam se obratiti a ako bude imao slobodnog vremena mozda ce sa Vama uci u manju diskusiju na teme iz Prirodnih nauka.Sto se tice njegovog licnog zivota,a vezano za ovu temu,osim sto je sada prelezao jedan oblik Kancera,prelezao je i vise pokusaja ubistava kojom ga je tadasnja UDBA htela likvidirati te je to bio glavni razlog njegovog prebega u Francusku i kasnog doktorata.Naravno Milan je prebegao na inicujativu profesora Skole koji su ga uspeli spasiti a koji su i sami nakon toga likvidirani.
Ono sto je bitno da znate jeste:Da je Milan prebegao zato sto je stitio decu svoje skole kojoj je direktor tadasnji ukrao novac i cija supruga je bila jedna od vecih komunistickih namesnika u Vojvodini,te je nakon Milanove objave ovog nedela u novinama NIN nastala cela jedna hajka na vise profesora.
Sto se tice Nauke:On jeste doktorirao, a osim toga izdao je naucno delo koje je mikrofilmovano i svetskom naukom i zvanicno potvrdjeno kao Istinito i tacno cime je u senku bacilo preko 5000 do tada izdatih Knjiga,Emisuja,igranih i dokumentarnih Filmova,itd...On jeste dokazao gde se Troja nije nalazila a gde se nalazi to je ostavio Homerolozima da dalje istrazuju i na tu temu nema naucno potvrdjen odgovor osim pretpostavki zakljucenih koristeci se nekim naucnim disciplinama od kojih je dve i sam zvanicno uveo u svet nauke a do tada nisu postijale.

ovakve debate jesu potrebne kao dokaz posvecenosti istrazivanju ali koristite se iskljucivo cinjenicama, jer one, i jesu istinsko merilo ljudske sposobnosti,njegove intelektualne zrelosti,znanja,strpljenja,rada pa i tolerancije,snage,mudrosti,razitka itd....bez cinjenica covek samo luta nedodirujuci zemlju i njegove reci su, kao i sto govori jedna Indijanska poslovica,"samo vetar koji prodje" u coveka u pocetku bese rec i rec treba da ostane u coveka a necovek biti to moze svako.

sa velikim srdacnim pozdravom u profesorovo ime i naravno svoje.

Najsrdacnije pozdravljam gospodina profesora doktora i ovim putem mu najtoplije cestitam na odbranjenoj doktorskoj disertaciji "La participation italienne à la résistance yougoslave" (Italijansko ucesce u jugoslovenskom pokretu otpora?) u poznim godinama, taman pred penziju.

Molim Vas, mozete li upitati postovanog gospodina doktora ima li kakvih novih saznanja sto se tice davno ukazane jezicke slicnosti izmedju drevnih balkanskih Ilira i srednjoamerickih Maja i Asteka?

ristanovic3a-1.jpg


ristanovic4a-1.jpg


Buduci dr Milan Ristanovic, Tragajuci za Trojom, Stvaranje: casopis za knjizevnost i kulturu, XLI, Titograd, 1986, str. 250-251.
 
Poslednja izmena:
iz ovih tvojih rečenica shvatam da si izleteo iz tračnica. nedaj se.

verovatno ni sam ne znaš zašto ubacuješ vuka u priču. kada sam rekao srpskohrvatski mislio sam izvorni narodni govor (naše narodne dijalekte) a ne tamo neki sud šta je vuk dobro, a što ne tako dobro radio.

Anatomska prilagodjenost, epigenetski otisak ili prenos, motoricka radnja ugravirana u genetiku, mentalne konstrukcije, binarni oblik, pradedovski jezik, duhovno nasledje, itd. Ovih izraza nema u Simeonovom "Enciklopedijskom rjecniku lingvistickih naziva". Postoje dijalekt, sociolekt, idiolekt, vernakular, standardni jezik, a istorijski isto poput vulgarnog latinskog: 'prosti srpski', 'prostosrpski', 'govor prostog naroda' (tako ga zovu Dositej, Venclovic, Vuk, itd.).
 
tako i u jeziku. tako i u inteligenciji. neće se sve svima otvarati podjednako lako. lakše će ti ići ono što si nasledio od svojih predaka. muzikalnost naprimer. .dar za slikanje. brz govor....svi će moći postići sve. ali postojaće rzlike usled razlicitog nasledja.
Podignuo si coveka od slame, cestitam. Kao sto sam rekao, ja licno poznajem puno bioloskih Azijaca i Afrikanaca koji govore engleski za maternjeg. A i nauka to potvrdjuje:


It has long been accepted that children are able to master the sound patterns of a second language with much greater ease than adults. In fact, adults never seem capable of ridding themselves entirely of a “foreign accent”. There have been many attempts to account for this discrepancy in language learning between children and adults in terms of nurture, but, for the most part, these theories have proved inconsistent. It is proposed that it is the nature of the human brain, not its nurture, that is essentially involved here-specifically, that the onset of cerebral dominance, which seems to occur around the age of twelve, inhibits the ability of a person to master the sound patterns of a second language without an impinging foreign accent.

http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1467-1770.1969.tb00466.x/abstract


pa spominjao si balkan. priseti se.
Jesam, ali prvo reci da li prihvacas ovaj naucni rezultat

Genetic study reveals 30% of white British DNA has German ancestry
http://www.theguardian.com/science/...-30-percent-white-british-dna-german-ancestry
 
Gresis. Trinaestogodisnjak ili neko stariji ne uspeva da odlicno nauci strani jezik ali posvojena beba sigurno to radi. Licno poznajem bioloske kineze, bioloske hinduse i bioloske crnce koji govore engleski kao svoj maternji. Ovo su posvojene bebe.

- - - - - - - - - -



Na primer:
Genetic study reveals 30% of white British DNA has German ancestry.
http://www.theguardian.com/science/...-30-percent-white-british-dna-german-ancestry

Ovo je točno, no pripomenuo bih jednu stvar koja nije baš politički kotrektna, a i nije do kraja istražena: čini se- dakle nije potvrđeno-
da rase ili, bolje rečeno, podvrste populacija imaju u pogledu stjecanja jezičnoga znanja već u početku različite kapacitete.

Ne mogu ovo podkrijepiti citatima jer samo to čitao pred nekih 7 ili više godina u New Scientist-u ili u Nature ili...
ali se došlo do toga da bebe japanske i finske brzo nauče razliku između nekih glasova koji postoje u njihovim jezicima,
dok ih nema u drugima- n.pr. Arapi nemaju razlike u b i p, pa je Paris = Baris.
U navedenim slučajevima se mjerenjem ustanovilo da djeca dugih vrsta ne mogu usvojiti razlikovnost tih glasova u formativnom
razdoblju.

E sad, budući da se radi o tabu temama, mnogo tog nije jasno jer se i ne istražuje, a moguće je da je ovo što sam napisao oboreno daljnjim istraživanjima. Također,
nije najjasnije gdje prestaje priroda, a počinje odgoj (nature vs nurture). Moj stav bi bio zdravorazumski, no humanisti i egalitarci se ne će nikad složiti, a ne će
ni klasični rasisti: ljudi se ne samo kao pojedinci, nego i kao "rase" ili populacije nekako tako definirane, razlikuju u sposobnostima u
nezanemarivoj mjeri. Ljudi nisu tabula rasa, i nemali dio stereotipova je točan kao neki grubi nacrt. Slično je s razlikama među spolovima.
No, svatko treba imati jednake šanse u životu, no ishod će biti različit za pojedine skupine u raznim poljima, a ne samo za pojedince.
Odgojem se može nešto promijeniti, no neke stvari ne mogu.

Primjer iz područja percepcije, kao ilustracija:
https://www.newscientist.com/article/dn7882-westerners-and-easterners-see-the-world-differently/
http://www.businessinsider.com/cultural-psychology-of-the-west-and-asia-2015-5

Osobno, rekao bih da je neznanstveno inzistiranje da je to zapravo ovisno o kulturi, kao što bi bilo i stajalište da
je potpuno nepromjenjivo i "uklesano u kamenu". Treba nepristrano vidjeti i istražiti.
 
Podignuo si coveka od slame, cestitam. Kao sto sam rekao, ja licno poznajem puno bioloskih Azijaca i Afrikanaca koji govore engleski za maternjeg. A i nauka to potvrdjuje:


It has long been accepted that children are able to master the sound patterns of a second language with much greater ease than adults. In fact, adults never seem capable of ridding themselves entirely of a “foreign accent”. There have been many attempts to account for this discrepancy in language learning between children and adults in terms of nurture, but, for the most part, these theories have proved inconsistent. It is proposed that it is the nature of the human brain, not its nurture, that is essentially involved here-specifically, that the onset of cerebral dominance, which seems to occur around the age of twelve, inhibits the ability of a person to master the sound patterns of a second language without an impinging foreign accent.
uporno ponavljaš bezvezno. niko ne spori da deca mogu naučiti svaki ljudski jezik. kada govorim o razlikama misli se na kvalitet i brzinu.

pa bi trebao postati naučne radove koji pokazuju da genetsko nasledje, u smislu govora predaka, nema uticaja na savladavanje nekog jezika. a tako što nećeš naći.
to je stoga što postoji jedan drugi faktor. sve što su naši preci činili ima posledice po nas. dakle ima uticaja. pitanje je samo meritornosti i naše spoznaje.

- - - - - - - - - -

Jesam, ali prvo reci da li prihvacas ovaj naucni rezultat

Genetic study reveals 30% of white British DNA has German ancestry
http://www.theguardian.com/science/...-30-percent-white-british-dna-german-ancestry
zašto bih o britancima kada je balkan drugačiji slučaj? da trošimo energiju i memoriju servera?

da ima jezčke similacije to znam i tome se protivim. maternji (pradedovski) jezik je za mene sažeta misonost nekog naroda. atak na izvorni narodni jezik je atak na svest ljudi. nacionalna okupljanja devetnaestog i dvadesetog veka su primer jedne takve degradacije svesti.
 
Slabo shvatas o cemu govorim kad kazem izlisno iznesenje informacije, odnosno ponavljanje istog podatka u recenici. Nije rec o sinonima ili slozenosti nego o ponavljanju.

Ako si ikada ucio engleski onda mozda imas pojma da u tom jeziku imenice ne menjaju oblik po padezu, pridevi ne menjaju oblik po broju ili rodu, glagoli ne menjaju oblik po rodu i malo po broju, itd. Kineski jezik je jos prostiji. Ipak na engleskom i kineskom su bila napisana neka od vrhunskih dela svetske knjizevnosti, filozofije, religije, nauke, itd.

Kao u svim delatnostima, pozeljno je i u jeziku da se ne uradi ista stvar vise puta. Pozeljno je da se slozenost dovede na najnizi (najlaksi) potrebni nivo. Nepotrebna slozenost i izlisnost informacije predstavljaju dodatnu i nepotrebnu potrosnju energije i vremena. Ova teznja ka brzini i jednostavnosti u izgovoru i sintaksi je jedan od glavnih mehanizama evolucije svih jezika. Protiv ove tendencije radi zahtev za tacnost i potpunost iznesene informacije.

Jezik nam nije dat od bogova (tj, nasih predaka) u savrsenom obliku. Jezik je ziv i stalno se menja. Ovo nema nikakve veze sa nametanjem nekog stranog jezika.

I ovo je točno. Dobra je ilustracija Mislava Ježića o engleskom (tekst je zapravo o hrvatskom u prevođenju, ali to nije ova tema).
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=172842

Romanski su jezici izvrstan primjer jer im dobro poznajemo jezik pretka
ili mater — latinski. No slično je i s engleskim iako pragermanski nemamo
posvjedočen. Suvremeni je engleski, nakon niza glasovnih promjena,
gotovo potpuno izgubio sklonidbu (osim oznake za množinu) i sprezidbu.
Engleski glagoli kao sing imaju samo pet razlikovnih oblika u standardnoj
uporabi (sing, sings, sang, singing, sung), dok njemački glagoli kao
singen imaju još uvijek šesnaest. No staroengleski ih je imao mnogo više
nego suvremeni njemački, a isto vrijedi i za druge starije germanske jezike
poput gotskoga i starovisokonjemačkoga.
S druge strane, staroengleski
nije posuđivao strane riječi nego kovao svoje. U međuvremenu se
stanje posve izmijenilo. Jedan je od najznatnijih udaraca staroengleskomu
zadalo zauzeće Britanije od Normana koji su već u Normandiji preuzeli
starofrancuski kao jezik svoje kulture. Već su prije Angli i Sasi preuzeli
neke rije či od domaćega stanovništva, britanskih Kelta, a i od Danaca
koji su vladali dijelovima Britanije, ali nakon normanskoga osvojenja
ušao je u engleski čitav rječnik vladanja i upravljanja iz francuskoga, npr.
za sutca, porotu ili zatvor: jugde, jury, goal / jail, ili za plemstvo, baruna,
markiza, vojvodu: baron, marquis, duke — od engleskih je plemićkih naslova
ostao jedino earl ‘grof’, ali mu je žena postala countess ‘grofica’. Engleski
je bio degradiran na jezik razvlaštenih i neobrazovanih podanika: seljaka,
ratara i pastira.
Anglosaksonci su na engleskome pasli ovce, svinje
ili krave i telad: sheep, swines, ili cows i calfs, a nisu smjeli loviti divljač: deer,
a Normani su na francuskome jeli janjetinu, svinjetinu, govedinu i teletinu:
mutton, porc, beef i veal, a sami su si pribavljali meso divljači: venison.7
Čak je kralj Rikard Lavljega Srca pjevao trubadurske pjesme francuski, pa
i provansalski, a samo je legendarno upamćeni Robin Hood govorio engleski.
Sociolingvistička situacija bila je triglosija sa staleški i funkcionalno
ras podije ljenim stilovima između pučkoga engleskoga, normanskoga
francuskoga i crkvenoga latinskoga. Pojednostavljeno govoreći, rad, vlast
i duh ili učenost imali su — ne samo različite jezične funkcionalne stilove
u Engleskoj, nego su se izraživali i različitim jezicima. S vremenom je
ipak jezik pretežitoga pučanstva u Engleskoj, engleski, prevladao i inkorporirao
nasljeđe tih različitih funkcionalnih jezika u svoje funkcionalne
stilove. Dodatno je obogaćena i oplemenjena latinska sastavnica engleskoga
nakon razdoblja humanizma, kada su se stali moćno razvijati književnost,
a potom postupno i filozofija i znanost na engleskome.
Ta je latinska
sastavnica pokrpala mnoge rupe i obradila mnoga polja u opustošenome,
obezvlaštenome i nenaobrazbenome engleskom tako da se njime bez nje
uopće ne bi mogao voditi intelektualni razgovor
. U jeziku s jedva još živom
morfologijom i tvorbom, ne bi se bez latinskoga mogli izreći ni danas
neutralni (svojevremeno samo znanstveni) pridjevi od naziva domaćih
životinja: »krava« je cow, ali »kravlji« ili »govedski« je bovine, »pas« je
dog, ali »pseći« je canine, »mačka« je cat, ali »mačji« je feline, pa i »čovjek«
je man (žena: woman), a »ljudski« ili »čovječji« je human (muški: masculine
ili franc. male; ženski: feminine ili franc. female) itd. Naravno da se bez latinske
sastavnice na engleski ne bi mogao prevesti nijedan ozbiljan filozofijski
tekst, a ni raspravljati na njem o filozofijskim pitanjima.
To, međutim, znači da engleski ne bi mogao služiti kao jezik za intelektualne
potrebe, nakon svega što mu se dogodilo od 11. do, recimo, 15. stoljeća,
da nije inkorporirao znatan latinski rječnik, a i grčki sadržan ili stiliziran
u njem.
A to pak znači da latinski nije svojevremeno postao razvijenim
književnim jezikom, ne bi mogao ni poslužiti engleskomu da se razvije
posuđivanjem velikoga dijela rječnika iz latinskoga.

Dodao bih samo staru spoznaju: "stari jezici" kao staroslavenski i umjetni kao sanskrt su bili glasovno prekomplicirani,
a čersto i u nekim oblicima gramatike. Razvoj jezik uglavnom ide glasovnim pojednostavljenjem, u neku ruku i gramatičkim,
a rječničkim obogaćenjem.
Engleski je atipičan jer to je jezik "žrtva agresije". No i oni koji to nisu bili, kao slavenski ili većina germanskih,
pojednostavljeni su u odnosu na stare oblike jezika, napose u glasovlju i gramatici.
 
uporno ponavljaš bezvezno. niko ne spori da deca mogu naučiti svaki ljudski jezik. kada govorim o razlikama misli se na kvalitet i brzinu.

pa bi trebao postati naučne radove koji pokazuju da genetsko nasledje, u smislu govora predaka, nema uticaja na savladavanje nekog jezika. a tako što nećeš naći.
to je stoga što postoji jedan drugi faktor. sve što su naši preci činili ima posledice po nas. dakle ima uticaja. pitanje je samo meritornosti i naše spoznaje.

- - - - - - - - - -


zašto bih o britancima kada je balkan drugačiji slučaj? da trošimo energiju i memoriju servera?

da ima jezčke similacije to znam i tome se protivim. maternji (pradedovski) jezik je za mene sažeta misonost nekog naroda. atak na izvorni narodni jezik je atak na svest ljudi. nacionalna okupljanja devetnaestog i dvadesetog veka su primer jedne takve degradacije svesti.

Sta lupas? Za jezik su zasluzni Wernicke i Broca centri u mozgu, koliko se sjecam, prvi obuhvata zadnji dio gornjeg sljepoocneg girusa, jedan dio srednjeg i okolna heteromodalna podrucja i zasluzan je za korelaciju izmedju rijeci i simbola u prostornom smislu. Drugi se nalazi u premotorickom korteksu, pazi na morfosintaksu i fonologiju, te odrzavanje semantickih polja, odnosno ucenje i obradu jezika. Sve mijesas, beres sa drveta i stavlja u korpu punu skorojevickih izraza: od sociolingvistike (Labov, Trudgill, Svenka Savic, Branislav Brboric), preko fonetike (Skaric), stilistike (P. Guberina), postanka jezika kod ljudi (Pinker, Chomsky, Mithen, Saphir-Whorf) pa do usvajanja jezika kod djece (tzv. "kriticki period", visejezicnost, Slobin et al.), onda prodajes sve to upakovano kao mirisljavo ezoterijsko palamudjenje.
 
Ne mogu ovo podkrijepiti citatima jer samo to čitao pred nekih 7 ili više godina u New Scientist-u ili u Nature ili...
ali se došlo do toga da bebe japanske i finske brzo nauče razliku između nekih glasova koji postoje u njihovim jezicima,
dok ih nema u drugima- n.pr. Arapi nemaju razlike u b i p, pa je Paris = Baris.
U navedenim slučajevima se mjerenjem ustanovilo da djeca dugih vrsta ne mogu usvojiti razlikovnost tih glasova u formativnom
razdoblju.
Sumnjam da "arapske" bebe koje su iz prvog dana zivota hranjene i odgojene od recimo Francuza ili Japanaca imaju ikakve vece poteskoce sa francuskim ili japanskim jezikom nego "prave" francuske ili japanske bebe. Prihvacam da je moguce da starije bebe (ili vec deca), odgojene od svojih prirodnih roditelja, imaju neke poteskoce sa nekim stranim jezikom.

E sad, budući da se radi o tabu temama, mnogo tog nije jasno jer se i ne istražuje, a moguće je da je ovo što sam napisao oboreno daljnjim istraživanjima. Također,
nije najjasnije gdje prestaje priroda, a počinje odgoj (nature vs nurture). Moj stav bi bio zdravorazumski, no humanisti i egalitarci se ne će nikad složiti, a ne će
ni klasični rasisti: ljudi se ne samo kao pojedinci, nego i kao "rase" ili populacije nekako tako definirane, razlikuju u sposobnostima u
nezanemarivoj mjeri. Ljudi nisu tabula rasa, i nemali dio stereotipova je točan kao neki grubi nacrt. Slično je s razlikama među spolovima.
No, svatko treba imati jednake šanse u životu, no ishod će biti različit za pojedine skupine u raznim poljima, a ne samo za pojedince.
Odgojem se može nešto promijeniti, no neke stvari ne mogu.
Slazem se i prihvacam da je moguce da postoje prirodne razlike u prosecnom umnom kapacitetu razlicitih rasa (i naroda), kao sto je moguce da slicne razlike postoje u proseku medju zenama i muskarcima. I slazem se da svako treba biti izmeren po sopstvenom kapacitetu, interesu i iskustvu, a ne po nacionalnom, rasnom ili spolovnom proseku.
 
P. E. Vernon je davno radio studije i usporedjivao rezultate dobivene ispitivanjem djece iz Skotske, crnacke djece sa Jamajke i Ugande, indijanske i eskimske djece iz Kanade. Razlike koje se mogu naci medju pripadnicima odredjenih etnickih grupa proizlaze prije svega iz kumulativnog djelovanja razlicitih sredinskih faktora koji otezavaju optimalan razvoj inteligencije. Takvi faktori su jezicka i konceptualna deprivacija, nedovoljan podsticaj za angazovanje intelektualnih funkcija za vrijeme djetinjstva i u periodu puberteta (autoritarni odnosi u porodici igraju odredjenu ulogu), itd. Zato su razlike izmedju pojedinaca pripadnika iste etnicke ili rasne grupe vece nego globalne razlike izmedju pripadnika razlicitih (opet bilo to etnickih ili rasnih) grupa, takve cvrsto zacrtane razlike ne postoje. Sve ostalo su rasisticka naklapanja.
 
Dodao bih samo staru spoznaju: "stari jezici" kao staroslavenski i umjetni kao sanskrt su bili glasovno prekomplicirani,
a čersto i u nekim oblicima gramatike. Razvoj jezik uglavnom ide glasovnim pojednostavljenjem, u neku ruku i gramatičkim,
a rječničkim obogaćenjem.
Engleski je atipičan jer to je jezik "žrtva agresije". No i oni koji to nisu bili, kao slavenski ili većina germanskih,
pojednostavljeni su u odnosu na stare oblike jezika, napose u glasovlju i gramatici.
Jezik je izgradjen od najboljih umova -- pisaca, pesnika, naucnika -- koji to rade po njihovoj potrebi, ili sklapanjem prostijih reci i pojmova, ili analogijom, ili pak uvodjenjem stranih reci ali cesto sa specificnom interpretacijom.
 
Sta lupas? Za jezik su zasluzni Wernicke i Broca centri u mozgu, koliko se sjecam, prvi obuhvata zadnji dio gornjeg sljepoocneg girusa, jedan dio srednjeg i okolna heteromodalna podrucja i zasluzan je za korelaciju izmedju rijeci i simbola u prostornom smislu.
ti si taj koji neprestano lupa. a što ne lupa pogrešno pročita. plus lako potežeš primitivizme. plus se nakaradno odnosiš prema sagovorniku.

a ko je govorio o mozgu.bilo je reči o motorici i anatomiji. kao kada bi svi tvoji preci bile drvoseče. ti bi od njih nasledio motoričke sposposobnosti koje proističu iz njihovog generacijskog bavljenja time. imao bi prednost sličnu onoj koju crnci u brzom trčanju imaju nad belcima.
e, isto tako su govorne i slušne motoričke sposobnosti uslovljene govornim nasledjem. vidiš prosto. ili važi za sve ili ne važi uopšte.

što se tiče prepoznavanja reči u mozgu, koliko sam upućen, ono je rešeno na najopštiji način. mehanizam je poznat. koraelaciono prepoznavanje. a ostvaruje se izduživanjem vlakana pa se učenje reči svodi na trimovanje dužine vlakana. kada se sluh izbrusi (podese dužine) svi delići jednog složenog mijelinskog talasa stižu istovremeno do logičkog neurona....sve u svemu mante se ove digresije. nije tema. samo sam hteo upozoriti na težinu prirodnog u jeziku spram izmišljenih jezika. )

vratimo se vulgarnom latinskom i pitanjima koja su oko njega potegnuta.
 
Poslednja izmena:
P. E. Vernon je davno radio studije i usporedjivao rezultate dobivene ispitivanjem djece iz Skotske, crnacke djece sa Jamajke i Ugande, indijanske i eskimske djece iz Kanade. Razlike koje se mogu naci medju pripadnicima odredjenih etnickih grupa proizlaze prije svega iz kumulativnog djelovanja razlicitih sredinskih faktora koji otezavaju optimalan razvoj inteligencije. Takvi faktori su jezicka i konceptualna deprivacija, nedovoljan podsticaj za angazovanje intelektualnih funkcija za vrijeme djetinjstva i u periodu puberteta (autoritarni odnosi u porodici igraju odredjenu ulogu), itd. Zato su razlike izmedju pojedinaca pripadnika iste etnicke ili rasne grupe vece nego globalne razlike izmedju pripadnika razlicitih (opet bilo to etnickih ili rasnih) grupa, takve cvrsto zacrtane razlike ne postoje. Sve ostalo su rasisticka naklapanja.

Baš nije neki argument. I obični novinari znaju da je tzv. Lewontin fallacy- pogrješka:
http://takimag.com/article/equality_wheres_the_evidence_jim_goad/print#axzz3kajg8vDM
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top