Opet ću ti reći da to što nešto slično zvuči - ne mora nužno da znači ama baš ništa. Diskutovali smo dosta, i o Servicijumu i o tom drugom toponimu; nisi priložio nijedan izvor niti argumenat koji bi ih mogao povezati sa srpskim narodom.
Kao prvo ovi toponimi mogu se povezati
sa srpskim imenom koji se isto piše, i isto zvuči,
barem prva četiri slova.
Druga stvar, možemo ih povezati sa Sarmatima, koji su po tvome preci Srba i koji su živeli na tlu Balkanskog poluostrva dosta pre navodnog doseljavanja Srba.
Isto tako možemo da ih povežemo sa Venetima/Vendima na Balkanskom poluostrvu.
Ali da, upravo to i znači. A to i Živković piše. Već sam ti rekao da nema smisla citirati čovjeka o nečemu što je tvrdio dok je još bio 'svjež' prije 10 godine, a potom ignorisati vrlo detaljno argumentovano obrazloženje
tog istog čovjeka.

Da ja
tebe još jednom podsjetim da Živković makedonsku
Serviju tj. njeno ime pripisuje Srbima?
******, ja više verujem onome prvom što je napisao

Ne bi baš rekao da je bio još "svež"; i nije staro 10 godina jer je napisano 2007 god., pa ti sad računaj.
Kakve to ima veze sa tvojim pokušajima da ona dva toponima povežeš sa Srbima?
Inače, ovdje opet prelaziš preko jedne stvari - kada se jedno mjesto imenuje bukvalno po nekom narodu? Pa upravo kada se taj narod doseli u strano područje, i onda njihov etnos dolazi do izražaja - u upotrebi upravo radi distinkcije u odnosu na svoje susjede. Tako je i dobila ime ta Porfirogenitova Servija, jer su se Srbi doselili u kraj u koji su upravo došli okruženi ne-Srbima u prvoj polovini VII stoljeća; takav je slučaj i sa maloazijskim Gradom Srba krajem istoga stoljeća, u Vitiniji, okruženi svuda ne-Srbima. Po tebi bi se dalo interpretirati kao da ti određeni toponim koji vuče na nečiji etnonim vidiš kao dokaz nužni dokaz prisustva te etničke skupine, a sasvim zaboravljaš ovaj činilac. Uzmimo recimo da Servicijum zaista eto nekakve veze sa Srbima, kao što su nekada neki mislili. Šta bi to onda značilo? Pa da postoji srpski narod neki na području zapadne Panonije, a na samim obroncima jedan grad dobio ime po njima - grad u kojem je eto dolazilo do miješanja dva svijeta, rimskoga i srpskoga.
Dobro, več napredujemo - počeo si da malo razmišljaš o vezi Serviciuma sa Srbima
kada se jedno mjesto imenuje bukvalno po nekom narodu? A šta je sa gradom
SERDIKA, i plemenom
SERDI?
Ne javlja se prvi put kod Porfirogenita tek; imamo i Ajnharda početkom IX stoljeća (franačke anale iz manastira Lorš), a izvodi se realno i srpski etnos iz srpskoga krada u Maloj Aziji u drugoj polovini VII stoljeća.
Znači u VII veku imamo Srbe na Balkanskom poluostrvu i u Maloj Aziji? Šta su jedni krenuli iz Kavkaza na Balkan a drugi u Malu Aziju?
- - - - - - - - - -
Poduhvat kako ti kažeš nikako nije čudan. Istorija je prepuna takvih poduhvata. Hranu imaš; uzmeš i poneseš sa sobom.

Hajde da detaljnije ne ulazimo u analizu DAI, toga imaš kod Živkovića u detalje pa pročitaj ako te interesuje. Ja još uvijek ne razumijem kakvu to
seobu Sermisijana spominješ i kakve to ima veze sa Srbima, kao što sam ti već nekoliko puta do sada naglasio.
Jeste, poneseš hranu sa sobom

U današnje vreme da, možeš i da je kupiš u trgovini, nema problema. Ali onake selidbe Srba za jednu deceniju - ja ne znam da li vi upošte možete da zamislite kakav je to neverovatan poduhvat.
Jeste moguče je, ali
da je to pleme od nekoliko porodica;
ali onako kako se to sada predstavlja, to je prosto nemoguče.
E sada probaču da ti još jedanput predstavim sve ovo, ali ovo je zadnji put
Srbi ili Servi, Serviani,....nije moglo da bude neko značajnije pleme/narod, jer se posle prvog pominjanja kod Plinija/Ptolomeja pojavljuje
tek nakon 6 veka (
popravljeno zbog tvoje primedbe, sa kojom se slažem) . Ali i kada se javlja nakon toga vremena, to SVAKAKO NE MOŽE DA BUDE VELIKI NAROD/PLEME, jer se seli prvo kod Porfirogenita, pa kreče nazad u svoju pradomovinu, pa se onda opet vrača nazad na Balkansko poluostrvo i to u periodu jedne decenije.
Ovo može jedino malo pleme od možda nekoliko hiljada ljudi (pogrešno sam napisao, bolje bi bilo da sam napisao nekoliko stotina ljudi - več gore navedeno, kada sam naveo pleme sa nekoliko porodica - možda nekoliko desetina porodica, što može da znači nekoliko stotina ljudi), ali i za malo pleme to je neverovatan poduhvat - tu je potrebna hrana, logistika, ... a da ne pričam opet
o nesmislenosti vračanja u zadunavske krajeve i boja sa Avarima, ako je Porfirogenit mogao odma da ih naseli u današnju Srbiju, Bosnu,..
znači bez borbe sa Avarima.Kako se ovo samo lepo slaže sa onom čudnom selidbom SERMISIJANA u zadunavske krajeve,
koje su AVARI odveli tamo -
ŠTO JE LOGIČNO, a ne da su Srbi otišli tamo da se bore sa njima, pa su onda molili Cara da ih naseli negde drugde - kao vračali se u svoju pradomovinu gde su ih čekali neprijatelji - AVARI, a tu gde su bili, bili su kod "prijateljskih" im Slovena.
A onda imamo ovo:
"Neposredno posle slovenske opsade Soluna 674-677. godine, najverovatnije već 679. godine, dogodila se
jedna čudna seoba iz pravca Panonije. Za razliku od dotadašnjih avarsko-slovenskih provala, ovo nije bio upad varvara već povratak potomaka onih Romeja koje je Hagan pre nešto više od 60 godina odveo u zadunavske krajeve. Pod vođstvom Kuvera, koga je avarski hagan još ranije postavio na čelo ove posebne etničke grupe, koja je sačuvala svoje običaje uključujući i hrišćansku veru, pokrenuli su se ovi potomci Romeja i pošto su odbili više avarskih napada dospeli su nedaleko od Soluna na takozvano Keramesijsko polje. Dalja pripovest oko događaja oko Kuvera prilično je zbrkana i teško bi bilo u njoj odkriti prave namere pridošlica, kao i očigledno postojanje određenih podela i među njima.
U svakom slučaju, jedan od Kuverovih ljudi, Maur, dobio je zadatak da uđe u Solun sa delom svojih vojnika, tobože prebegavši od Kuvera, sa zadatkom da pomogne u osvajanju grada iznutra. Njegovu zamisao osjetio je dolazak stratega Sisinija sa flotom iz Helade. Igrom sudbine Maur je tako prebačen Sisinijevom flotom u Carigrad, gde je od cara počastvovan titulom arhonta. Maurov sin je docnije caru otkrio prave namere svoga oca, pa ga je car lišio čina i zatvorio u neki kastel odvojivši ga od vojske kojom je zapovedao.
Jedan pečat Maura, patrikija i arhonta Sermisijana i Bugara, koji je datiran u kasni VII vek, mogao bi da se odnosi upravo na ovog Maura. Kako pisac kaže da su Kuverovi podanici u vreme dok su živeli pod haganovom vlašću bili pomešani sa Bugarima i drugim narodima u Panoniji, izlazi da su se oni zaista mogli nazivati Sermisijanima prema imenu nekadašnjeg grada Sirmijuma u čijoj su okolini verovatno živeli dok su boravili u Panoniji" (str. 155-56).
Ovo se poklapa tačno sa periodom odlaska Srba od Iraklija. Ako imamo na umu da su se (kako Porfirogenit kaže) Srbi vratili
u svoju pradomovinu, stigli do Dunava pre 630. godine, a onaj Hagan je Romeje odveo
u zadunavske krajeve 60 godina pre povratka istih (Romeja) neposredno posle opsade Soluna,
što znači oko 620. godine, onda je moguče da se radi o istim događajima, istim ljudima.
"U tom slučaju, oko 630 godine još uvek nije došlo do naseljavanja Srba i Hrvata na zemljište južno od Save i Dunava" (str. 197).
A onda još u vezi imena. Kaže se: "...da su se oni zaista mogli nazivati
Sermisijanima prema imenu nekadašnjeg grada Sirmijuma u čijoj su okolini verovatno živeli dok su boravili u Panoniji".
Sermisijani? Da li je moguče da su ovo
Serbisijani?