Što Vam se najviše sviđa iz hrvatske istorije?

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Tema je postavljena sa jasnim ciljem da provocira mnoge ljude ovde. Stav da su mali hrvati nadmudrili velike Srbe prigrabivsi im istoriju, takodje je pokusaj nove provokacije. O vasoj istoriji i onome sto je napisano, verujete jedino vi sami. Slicno kao sto makedonci tripuju da im je Aleksandar Makedonski licno plodio praprapraprabake, pa su oni sada njegovi potomci, tako i vi gurate neku vasu naucnu fantastiku.

Ono tipa, Nikola Tesla je hrvat jer je rodjen u hrvatskoj. Otac pravoslavni svestenik, covek se sam izjasnio kao Srbin, rodjen u AUSTROUGARSKOJ, ali je hrvat. Koliko ste ga smatrali hrvatom govori cinjenica da ste mu digli spomenik, ali u vazduh, na pocetku rata.

Ovde bi pokretac ove teme, da nama olaksa da nadjemo nesto sto nam se "svidja", mozda trebalo da kaze da li istorija hrvatske obuhvata istoriju prostora na kojem je danas hrvatska, ili konkretno hrvata kao nakota (mrsko mi je da kazem naroda, taj stepen civilizacijskog dostignuca jedna skupina ljudi koji zauzima odredjenu teritoriju jos nije dostigla).

Da li u to razmatranje ulaze stavovi pojedinih hrvatskih povijesnicara da su hrvati ustvari prastari narod koji je sa teritorije Persije dosao do Balkana. Da nam malo suzi potragu da vidimo sta bi to za nas Srbi zaista bilo simpaticno sto su hrvati ucinili kroz istoriju.

Za mene licno, imama onako par nekih momenata, to je kada su hrvati bili i ostali verni sluzbi Srbije. Legija, Frenki, imaju neke hrvatske korene ako se ne varam, kao i jos par likova poput Ljube Zemunca i slicnih. Da kazem to su vam najbolji izdanci tisucljetnje historije. Ostalo je za zaborav.
 
cinjenica da ste mu digli spomenik, ali u vazduh

:hahaha:

- - - - - - - - - -

Da nam malo suzi potragu da vidimo sta bi to za nas Srbi zaista bilo simpaticno sto su hrvati ucinili kroz istoriju.


Hrvati su bili na kratkom povodcu, i čim bi se povodca oslobodili, tačnije, kada bi ga gospodar ciljano olabavio, nastao bi pokolj Srba. Primerice, u devetnaestom veku su samo mogli da laju - Krležin stav svodi se na rečenicu:"Starčević je jedina hrvatska divlja džukela koja je zapenušalo lajala protiv svih civilizacijskih tekovina, kada su svi ostali samo režali".

Šta je bilo pre 19, 18, 17 i 16. veka pročitaj u knjizi najboljeg srpskog poznavaoca hrvatskog pitanja, akademika profesora doktora Vasilija Krestića, kome su Hrvati zabranili ulazak u svoju "demokratsku" državu zbog njegovih radova i knjiga:

http://www.scribd.com/doc/54740737/G...silije-Krestic

У историји су познати многобројни примери драстичних притисака на православне српске становнике Хрватске, али је у изворима забележено и то да је управник имања Загребачке бискупије, Амброз Кузмић, у извештају сачињеном 3. новембра 1700. године, написао чак да би било боље "Влахе „vsze poklati nego ztaniti“ (тј. настањивати). 5 Разумљиво, требало их је поклати због тога што нису били кметови, што нису били католици, што никако нису хтели да прихвате статус феудално зависних подложника са свима теретима на које су ови били обавезни.

сведочи писмо Ђорђа Николајевића, проте дубровачког, упућено владики Јеротеју Мутибарићу, из Дубровника 22. марта 1848. године. Николајевић је писао: „Овом приликом само укратко усуђујем се саобштити, како смо ми овдје у Дубровнику, одкако је конституција проглашена, умјесто весеља величајшиј страх поднијели, будући су нам јавно и у очи пријетили, да ће нас на најмање комадиће исјећи.


- "Udri, udri in der Štat, Srbom štrik za vrat!" (za vreme "mađaronstva" i Hedervarija).

- 1902. Kristalna noć u Zagrebu - polomljeni izlozi svih srpskih dućana u Zagrebu. Mnogi zagrebački Srbi postaju Hrvati. Raspravištarac Lesandar pronašao na Google books svedočanstvo jedne Srpkinje iz Zagreba o tom događaju, napisano na koricama knjige. Govori i o zapaljenim srpskim vinogradima oko Zagreba.

- Veleizdajnički proces protiv pedesettrojice viđenih Srba iz Trojednice u Zagrebu 1908/1909.

Hrvatski kulturni i javni radnik u prošlom vijeku Isidor Kršnjavi zapisao je i ove rijeci: "Bilo je vrijeme kada se pisalo da sve Srbe treba sjekirom utuci. Ova misao imade nešto za sebe i to nešto vrlo važno, ona, naime, izrice otvoreno i dosljedno jedini nacin kojim bi se dala provesti hrvatska misao."

Kasnije ce Franc Ferdinand, 1905., formulisati i osnažiti ideju o fizickom uništenju Srba. Krajem prošlog vijeka Hrvati su nagovijestili šta bi se moglo desiti u toku ovoga i na samom njegovom kraju. Naime, 1895., 1899. i 1902. u Zagrebu su organizovane demonstracije i pogromi na Srbe i njihovu imovinu, i to sve uz onu pjesmu "Slavo-Srbom štrik za vrat". Godine 1909. organizovan je tzv. veleizdajnicki proces protiv najvidenijih Srba iz Hrvatske. Poznato je da je godinu dana ranije voda hrvatske nacionalisticke Pravaške stranke Jošua Frank dobio saglasnost od najviših vojnih krugova iz Beca da u slucaju rata izmedu Austro-Ugarske i Srbije, zbog aneksione krize 1908., može organizovati pokolj nad svim Srbima u Hrvatskoj ili ih sve protjerati.

Kao hrvatski ban, Mažuranić se surovo obračunavao sa Srbima koji su osnivali srpske organizacije i isticali srpska znamenja: mnogi su izgubili službu i bili pohapšeni u Pakracu, Karlovcu, Osijeku, Daruvaru, dok je u Sremu poduzeo sve što mu u moći beše da suzbije plimu srpske svesti. Sam pomen srpskog imena smatran je prestupom, jer cilj je bila etnički čista Hrvatska.

I mrtvi Srbi su smetali: svedočanstvo o krajnjoj netrpeljivosti prema Srbima nalazimo, na primer, u pismu Dragutina Jagića iz 1901, povodom smrti i sahrane kralja Milana u manastiru Krušedol: "Da je na naše bilo, mi bi bili Milana dali mrtva 'per šub' ekspedirati još dalje od Biograda, jer i mrtvi Srbi još nam čine u Hrvatskoj smetnju i svađu."

Veliki pogromi, pustošenja i paljenja srpske imovine i prave hajke na Srbe, koji bi se okončali genocidom, da nije bilo makar i dvolične carske vlasti i hrvatsko-srpske koalicije, događali su se:

- 1895, za vreme posete cara,

- 1899, povodom Zmajevog jubileja,

- 1900, zbog rasprave u Saboru o srpskim zahtevima;

- 1902. tri dana rulja je razarala srpske stanove, dućane, ustanove - ranjeno je stotinak lica, tih "vartolomejskih" dana i noći;

- slično se ponovilo 1908. i 1909, pred aneksiju Bosne i Hercegovine i posle nje, a

- 1914. sve je spremno za istrebljenje i pokolj Srba, povodom Sarajevskog atentata.


http://forum.krstarica.com/showthrea...1#post25001280

- - - - - - - - - -

Evo, ovo stvarno nije loše:


Hrvatski sabor priznao postojanje Srba u Hrvatskoj 1861.

O tome se govorilo, ali pak sami dokument nije bio postavljan na ovaj forum.

Patrijarh Josif Rajačić je 1861. godine pisao Saboru u protest protiv pohrvaćivanja Srba i što oni nemaju prava. Sabor je u odgovoru po prvi put priznao egzistenciju Srpstva u Hrvatskoj:

U sliedstvu dopisa preuzv. g. Patriarhe Josipa barona Rajačića dd. 13. svibnja. t. g. kojim on u ime srbskoga naroda ulaže prosvjed proti tome, što je u ovdašnjoj saborskoj sjednici od 29. travnja t. g. izjavio veliki župan zagrebački Ivan Kukuljević, da je žiteljstvo vojničke krajine čisto hrvatsko, dočim po mnenju preuzvišenoga gosp. prosvjednika ima tamo i naroda srbskoga, bude na temelju izjave, po prienavedenom velikom županu Ivanu Kukuljeviću učinjene u tom: da on u dotičnom svom govoru u obziru krajišnikah iliti krajine hrvatsko-slavonske nije rekao, da u istoj krajini živi narod čisto hrvatski, nego narod naški, pod kojim izrazom je on pleme srbsko isto tako, kano i hrvatsko razumievao, zaključeno:

1. Izjaviti, da po tom upitni prosvjed prestaje biti predmetom svakog daljeg saborskog pretresanja, dočim nije ni ovaj sabor ikojom prilikom nijekao, dapače vazda pripoznao, da u troj. kraljevini ima i naroda srbskoga, te uviek želio, da Srbi i Hrvati kao najbliža i jednorodna braća jedan drugoga ime i pleme kao i narodnu svetinju ljubi i počituje i kao dosada, tako i u napredak u bratskoj slozi ostanu.

2. Umoliti svietlog bana, da zaključak ovaj Nj. svetosti Patriarhu dostaviti izvoli, nadalje;

3. Povodom tiem, što će dne 23. svibnja t. g. svetjejši Patriarha i arcibiskup karlovački Josip barun Rajačić u Karlovcih sriemskih obdržavati jubilarnu slavu svojega 50-godišnjega svećeničtva, zaključio je sabor;

4. Umoliti svietloga bana, da svetjejšemu Patriarhi u ime sabora troj. kraljevine čestitku pošalje i to brzojavnim putem, buduć radi kratkoće vremena pismena čestitka u pravo vrieme u ruke svetog Patriarhe prispjeti nebi mogla;

5. in corpore prisustvovati svečanoj službi božjoj, koja će se na rečeni dan u ovdašnjoj pravoslavnoj crkvi za otu crkvenu glavu braće Srbah obdržavati.
 
Наравно чак са ми путовао тамо, додуше 1990. последњи пут . Данас тамо није сигурно место путовања за Србе.

Čak si i putovao tamo. :hahaha: Nek si ti nama došao. Dođi nam opet.

Iz Hrvatske s ljubavlju,

tvoj Lamasu.

Ajde da odgovorim mada ne volim da spamujem neozbiljne teme.
Teško da bi danas letovao tamo pa i da mi plate. Razloga je previše.
 
Da li Krestic realno sagledava situaciju kad pise o dogadjajima (srpsko-hrvatskim odnosima) i to jos od 16. vijeka? Sasvim sigurno ne...

Ivic.jpg


Aleksa Ivic, Iz proslosti Srba Zumbercana, Spomenik SAN, 58, 1923, str. 35.
 
Hvala Slavene. Da li ti se nešto određeno sviđa u tom periodu? Ako ne, zašto ti se taj period sviđa više nego drugi dijelovi hrvatske povijesti?

Pa da, upravo dinastija Šubića.

Izuzetno velika očuvanost istorijskih izvora nam pruža neprocjenjivi uvid u razvoj situacije u to vrijeme. To je prosto za ne povjerovati koliko sve podataka imamo, o samim Šubićima, o Nelipićima, Babonićima...istorijske okolnosti pitanja nasleđa Ugarskog kraljevstva dovele su (posebno poslije 1308. godine) Hrvatsku u specifičnu situaciju da će Šubići manje-više istupati kao samostalni suvereni i u određenom smislu i kao regionalna sila, sa uplitanjima u Bosnu i Hum.

Ako bismo se ograničili na neki uži period, recimo izričito srednjovjekovlje, onda epoha Šubića ostaje van svake sumnje najinteresantniji period hrvatske istorije, u određenom smislu i njeno zlatno doba. Hrvatska u vrijeme, kako su stari govorili, "narodnih vladara", sa sve Trpimirom, Tomislavom i drugima ne može se ni na koji način mjeriti sa ovim vremenom, sa dobro istraženim odnosima sa ugarskim, italijanskim i drugim evropskim porodicama, sa Kotromanićima i Nemanjićima; kada bi se o tadašnjim zbivanjima snimala neka serija to bi bilo popularno kao Igra prestola, a nepresušni je izvor inspiracija za beletristiku, od kojih bi svega zajedno jedna poštena enciklopedija mogla se napraviti.

Uzdržaću se od toga da ocijenim to kao objektivno gledano najzanimljiviji dio hrvatske istorije, ali ponoviću, svakako mislim da je to slučaj za srednji vijek tj. da će se mnogi sa mnom složiti po tom pitanju.
 
Našao sam ime vinovnice. Sada vodi kulturni program na HRT-u.

Opisuje gospođa Kamenski kako je 1990. godine napravila prvi intervju s Vinkom Nikolićem, vodećim kulturnim činovnikom u ustaškoj NDH, koji će zatim postati saborski zastupnik u ne(o)ustaškoj Hrvatskoj. "Ja sam se tad suočila ne samo s hrvatskom poviješću, ne samo iz vremena NDH, nego i s Nikolićevim nevjerojatno plavim prodornim očima", veli gospođa Kamenski u Globusu. Prisjeća se gospođa Kamenski i svoga djetinjstva, kroz nekoliko dirljivih slika koje će čitatelji dugo pamtiti, primjerice: "U Čabru je stalno bilo hladno, ali su peći bile tople."

Znači, 1990. kao potpredsednika Sabora ste instalirali pravog pravcatog hrvatskog klerofašistu, 90-togodišnjeg ustašu iz NDH Vinka Nikolića.

A onda ste se žalili na "Balvan revoluciju"... :kafa:


Nisu se setili mogli su i ćerku pavelića pozvati u taj sabor,em je žena, em je ćerka ustaškog poglavnika koji je jedan od organizatora genocida na tlu ndh 1941.- 1945. Možda su je zvali ako neko ima podatke veoma je bitno za rvatsku istoriju . Ne bi zbog istorijske nauke valjalo prekidati kontinuitet sa ndh.
 
Poslednja izmena:
Evo događaja kao odgovor na temu:

Sabor je 1867. godine Srbima priznao i političku nacionalnost, te ravnopravnost sa Hrvatima, u svečanoj izjavi.


Svečana izjava Sabora iz 1867.

Ivan Vončina: Mi bismo danas imali u pretres uzeti kr. reskript i izradak saborskoga odbora u pogledu odnošaja Trojedne kraljevine naprama kruni i kraljevini Ugarskoj. Mi svi želimo, da se ti odnošaji uglave naprama pravednosti, prema koristi kraljevine jedne i druge; mi svi želimo, da ti odnošaji budu podobni učvrstiti i osigurati medju narodi krune ugarske toli potrebitu slogu i prijateljstvo.

Ako mi to želimo, to treba đa nam je najpreča želja i najpreče nastojanje o tom, da kod svoje kuće sve odstranimo, što je kadro smetati slogi medju sinovi ove zemlje, koji su jednoga roda, jedne krvi ali imena dvojega,
imena hrvatskog i srbskog.

U ovoj razlikosti imena tražili su i nalazili neprijatelji naroda našega svoju korist a vlastitu štetu našu; tražit će i nalaziti i u buduće, ako mi Hrvati svetčano neizjavimo, da je srbski narod u Trojednoj kraljevini sa hrvatskim istovjetan i ravnopravan. (Živio! Živio!) Ako imade izmedju braće Srba ikojega jošte, koji bi s te strane imao bojazan, ta bojazan neka od danas prestane; neka se u ovom ozbiljnom vremenu, koje doživismo i u oči težkih vremena, kojim na susret idemo, sav narod hrvatsko-srbski u Trojednoj kraljevini raduje i tješi sa zajedničkoga i ravnopravnog narodnog bivstva. (Živio!)

Prema tomu, gospodo, molim, da izvolite prihvatiti i sliedeći zaključak stvoriti: (čita)

„Sabor Trojedne kraljevine izjavljuje svečano, da Trojedna kraljevina priznaje narod srbski, koji u njoj stanuje, kao sa narodom hrvatskim istovjetan i ravnopravan". (Živio! burno i opetovano).

Predsjednik: Pošto je sabor Trojedne kraljevine od god. 1848. ovamo u svih svojih zasjedanjih čuvstvo bratimske sloge i zajednice prema braći Srbom ne samo priznao, nego i činom pokazao, s toga nemože mi se na ino, nego da na temelju izraženoga po čitavoj kući obćega uzhićenja predloženu svečanu izjavu jednoglasno primIjenom izjavim.



Poslije podneva istoga dana u ime trojedničkih Srba Jovan Živković:

Visoki sabore! Za zaključiti ovaj zapisnik, usuđujem se samo nekoliko riječi prozboriti. Na onu plemenitu i jednodušnu izjavu braće Hrvata i visoke ove kuće kojom se Hrvat uz Srbina i Srbin uz Hrvata ravnopravnim uspostavlja, budi od strane Srba za sada samo toliko odgovoreno: „Živila naša jednokrvna i ravnopravna braća Hrvati, koja ovim plemenitim činom živ pečat udariše našoj odsad uzajamnoj hrvatskoj i srpskoj slogi (Dugotrajan „Živio"); i ja želim da ova izjava od naše strane Srbalja također u zapisnik dođe."

S tim što je ovde i istorija Slavonije i istorija Dalmacije, a ne samo istorija Hrvatske.
 
to bi bilo popularno kao Igra prestola, a nepresušni je izvor inspiracija za beletristiku, od kojih bi svega zajedno jedna poštena enciklopedija mogla se napraviti.

Videćemo šta će naši napraviti:

Serija o Nemanjićima – nešto novo i drugačije

sreda, 13. jan 2016, 17:58 -> 18:54
Izvor: RTS


U Radio-televiziji Srbije održan je prvi sastanak žirija koji će izabrati najbolji scenario za televizijsku dramsko-igranu seriju o krunisanju Stefana Prvovenčanog i prvoj nemanjićkoj kraljevini. Čine ga Milan Vlajčić, publicista, Goran Marković, filmski scenarista i reditelj, Smilja Marjanović Dušanić, istoričar. Konkurs je otvoren do 31. januara.
Prema rečima Dragana Bujoševića, generalnog direktora RTS-a, biće to pravi brend naše kuće. Naredne godine obeležava se osam vekova prvog kraljevskog krunisanja u Žiči, značajnog za našu istoriju.
Izjave Milana Vlajčića i Nebojše Bradića


"Ovo je veliki izazov za RTS, za javni servis, koji ima dugu tradiciju dramskih televizijskih serija. Treba uroniti u područje istorije koje je u drugim evropskim zemljama osvetljeno. Znamo da Bi-Bi-Si i Italijani nalaze u srednjem veku sjajne povode. Mi nećemo koristiti te modele, ali hoćemo iskustva", kaže Milan Vlajčić.
Smilja Marjanović Dušanić smatra da je dobro da taj deo istorije bude inspiracija za umetnički program.
"Približavamo se 2017. godini, kada se proslavlja 800 godina krunisanja Stefana Prvovenčanog u Žiči i taj događaj kao i potonje proglašenje autokefalne crkve i Svetog Save za prvog arhiepiskopa, stvaranje samostalne države, osnivanje velikih zadužbina, događaji koji su, kako su Nemanjići verovali, trasirali put u 'svetu istoriju', značajni su za istoriju i identitet srpskog naroda. Zato je dobro da to bude i inspiracija za umetnički program televizije", objasnila je Smilja Marjanović Dušanić.
Goran Marković ističe da takva serija u Srbiji nikada nije rađena.
"Počastvovan sam što sam član ovog žirija u kući u kojoj sam mnogo radio, ali mislim da je ova serija drugačija od svega što je do sada ovde rađeno i što se planira. Verujem da je to velika sansa i velika odgovornost", rekao je Marković.
Dodaje da je reč o nečemu što može da bude veoma značajno za našu kulturu.
"RTS posle osam godina raspisuje javni konkurs za seriju o Nemanjićima iz veoma važnog razloga jer ova tema pripada svima i očekujemo da ćemo u tom talasu prispelih radova zaista prepoznati kreativni odgovor na temu. Izazov oživljavanja istorije je svakako izazov koji stoji pred istoričarima i onima koji će reinterpretirati to, najviše pred kreativcima, koji će pronaći dobre priče u istoriji, ali i vezu istorije s novim vremenom ka novoj publici", rekao je glavni i odgovorni urednik Kulturno-obrazovnog programa RTS-a Nebojša Bradić.

- - - - - - - - - -

Ima mišljenja da je povijest uskočkih Hrvata najinspirativniji deo. Mogu i da se složim. :lol:
 
Poslednja izmena:
Ne, bolje je pricati o necemu sto se manje zna, ovo iz 16. vijeka je interesantnije...Znaci, oformljena je komisija da ispita sve stete koje su ucinili uskoci. Krestic namjerno izostavlja podatke koji sagladavaju jednu drugu stranu price. Ne mozemo potencirati na sveobuhvatnom vidjenju odredjenog perioda istorije, ako se ne ispitaju i neke manje poznate stvari...

Krestic izostavlja podatke, ali zato ste vi nasli stare cupove u dinarskim pecinama gde su bile glinene tablice na kojima je cistom hrvatskom glagoljicom ispisan detaljan izvestaj sta se desavalo.Na kraju te arhivske gradje pisalo je "Tesla, Vuk Mandusic i Novak Djokovic su hrvati, Jasenovac je bila poljska bolnica za Srbe, Jevreje i Rome obolele od gripa, dok su Pavelic i Artukovic bili humanitarci ". I ko onda moze da kontrira takvim argumentima.

Naravno ovi postovi su sprdnja, da ne kazem spam, u skladu sa temom.
 
Da li Krestic realno sagledava situaciju kad pise o dogadjajima (srpsko-hrvatskim odnosima) i to jos od 16. vijeka? Sasvim sigurno ne...

Ivic.jpg


Aleksa Ivic, Iz proslosti Srba Zumbercana, Spomenik SAN, 58, 1923, str. 35.

Tako se je završila prislina seoba Uskoka. Drugačije nije ni mogla ispasti. Dok su Uskoci bili u Turskoj, obećavali su im brda i doline, a kad su prešli granicu, potucali su se gladni i žedni od nemila do nedraga, i na kraju odlučiše metnuti im na vrat kmetovski jaram.


http://www.mojzumberak.com/Povijest..._Uskocima/naseljavanje__umberka_uskocima.html

http://www.mojzumberak.com/Povijest...ice_Uskocima/posebne_povlastice_uskocima.html

No, evo Tandori, obrazuj se malo na Vikipediji:zimag::zimag::zimag:
 
Molim vas bez vredjanja na temi, pocevsi od Tandorija i Lamasu
Ovo je opomena
Ako nemate normalno sta da kazete na ovu temu, tema ce biti zakljucana
hvala

Ovim putem se ispričavam. That was me out of order.

- - - - - - - - - -

Hvala ptici kasnilici, Voždonu i Slavenu na odgovorima. S obzirom da ste poznavatelji hr, povijesti da li Vam se još što sviđa...osoba, grb, bitka ili sl.
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top