Несумњиво је преузета од Германа, то је јасно из промене k > h. Таква промена догодила се у прагерманском језику као део такозванога Гримовога закона, а није је било у прасловенском језику:
Grimm's law
,
to sa grimms law bi imalo smisla ako je poreklo reči od takvo kao što se tvrdi po keltskom plemenu pa je k prešlo u h, pa preuzeli sloveni, pa se taj oblik pojavljuje u pisanim izvorima slovena. i tako ceo svet i sva istorija indirektno pamti jedno keltsko pleme. medjutim, moja baba bi radije rekla krvat nego hrvat ili vlak nego vlah. pa sad ti vidi dje to piše..,)
Čekaj malo. Ne bih mešao:
1. refleks praslovenskog x u h i g (kod Zapadnih Slovena dominira h, kod istočnih g) i
2. pretvaranje h u k
sa pretvarnjem k u h kod:
sg. vlak > vlah (>vlaj), (>vla);
pl. vlaki (>vlaci) > vlahi (>vlaji),(>vlasi).
Evo jednog mišljenja ko za mrkaljevu dušu o poreklu reči Vlah.
Goran Lazarević Laz:
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
MAlo o jeziku - 53 - Vlah
06. мај 2010. у 08:56Јавно
Različita su imena pratila Srbe kroz dugu istoriju
“ Власи- они Рашани, грчког закона шизматици, сад у Илирикуму поштованoг…” Izvor:Natale solum magni Ecclesiae doctoris Sancti Hieronymi in ruderibus ... By Josef Bedekovich
“… Pavao Ritter Vitezovic ( 1652 – 1713 ) u delima postkarlovackog ciklusa : LAHI su pak,ili VLASI ( sada se opcenito kod latinskih pisaca nazivaju Vlasima ) ,drevne kolonije Rimljana po Iliriku.Oni od njihovih stanovnika koji nastavaju obalu Jadranskog mora zovu se Moro Vlasi ( kao “morski Vlasi” ).Oni ,pak,koji naseljavaju Rasku i Srbiju nazivaju se STARI VLASI,a oni preko Dunava KARA,tj. Crni Vlasi. žive u plodnim plemenskim zajednicama od Jadranskog mora,po čitavoj Hrvatskoj,Ugarskoj,Daciji,Poljskoj i Rusiji,pa sve do Ledenog mora i govore JEDNIM narečjem. “…
Postoje tri vrste vlaha/Vlaha :
1) vlasi, stočarski stalež u srědnjověkovnoj Srbiji
2) Vlasi, romanizovani starosěděoci Balkana; dobrim dělom su to romanizovani balkanski Slověni i/ili Srbi; etimologija naziva od staroslověnskog vlak = težak, rob
3) (nepostojeći) Vlasi, koje su izmislili hrvatski frankovci da bi razbili srpski etnički korpus na svojoj teritoriji i otvorili put ka asimilaciji Srba ( kojima negiraju srpstvo ) u Hrvate
Vlah je ustvari sluga, tegljač, težak,rob, onaj što tegli, vuče.
S tim u vezi, postaće jasno zašto ovaj pojam ima pejorativan prizvuk kod svih ljudi koji se tog imena taknu. Tome u prilog možemo pomenuti i Rumune, koji su u buđenju nacionalne države prěstali da se nazivaju Vlasima.
Prema jednoj hipotezi, originalna rěč je vlak, sa kratkosilaznim akcentom što znači sluga. Akcenat je k prětvorio u h. Tome u prilog navodi se dug opstanak nesibilarizovanog oblika "vlahi" i "vlaji" te pokrajinsko ime Morlak (Morlaki, Morlaci) gdě nemamo sibilarizaciju završnog h, što takođe može ukazati da ono nije konsonant osnovnog (vlak-vlaki),već naknadno izvedenog korěna ( vlah-vlas ). Tako nemamo množinu Morlasi, već Morlaki i, savrěmenu, Morlaci. Takođe nam na stari korěn mogu ukazati pozajmljenice ove naše rěči u někim stranim neslověnskim i slověnskim jezicima. Italijanski Lacco?...., NěmačkiWallachi ....
Stari Germani su susědna keltska plemena nazivali imenom Walha. Kako su Kelti na evropskom kontinentu polako romanizovani (između drugog věka prě nove ere i drugog věka poslě nove ere), Germani su počeli da koriste termin Walha za Rimljane kao i za sve romanizovano stanovnistvo uopšte. Čak i danas němačka populacija u Švajcarskoj za svoje francuske i italijanske sunarodnike koristi izraz Welchen.
Sluge su morale da uče vulgarni. latinski kojim govorahu njihovi gospodari.Dokaz za to da su vlaki bili prvobitno ( za vrěme rimskog carstva ) Slověni jeste mnoštvo slověnskih rěči kod Vlaha ( Rumuna poslě 19. věka ) – i to, ne bilo kakvih rěči, već svih najintimnijih rěči koje se odnose na ljudska osećanja, a to su rěči koje nisu mogli čuti od svojih (vulg.) latinskih gospodara.
Albertro Fortis, 1774: – riječ Vlah nema nikakve sveze s latinskim,
– glavnina dačanskoga stanovništva, unatoč kolonijama što ih je ondje osnovao Trajan, kako svatko zna, bila od ljudi slavenskoga jezika, isto kao i narodi koji su tamo nagrnuli u kasnijim stoljećima;
– da slavenski osvajači, ako su imali dati ili ostaviti neko ime pobijeđenim narodima, ne bi tim narodima nikad bili dali ili ostavili ono ime koje znači plemenitost i moć, kako su nužno kanili, jer je to čista i prava slavenska riječ... koja primarno označava nižu "vlačnu" klasu – težaka, slugu, něku vrstu roba.
Od latinskih gospodara odběgli robovi běžali su u brda i otud njihova sklonost ka stočarstvu – jedinom mogućem načinu dužeg opstanka u brdima. Takođe, ovo objašnjava zašto su za vrěme srědnjověkovne Srbije, pod imenom vlah podrazuměvali nižu klasu.
Sami Poljaci imaju stariju rěč za sebe Leh, što je isto ono što Vendi kažu - Lah. Razlika je u vokalizaciji suglasnika l kao u vlk - vlek,vlak, vuk. Ova prva dala je sěvernog Vlaha - Vleha, tj. 'Leha, a druga je dala Vlaha i 'Laha.Zato naziv Vlah odgovara nižoj ("vlačnoj") klasi Slověna!
Morlaci, Morovlasi, Morlaki nisu ništa drugo do morskiVlasi, Vlasi sa mora, baš Slověni (Srbi) kojima su, kakve li ironije,upravo Romani (jezika dalmatskog) bili u blizini, ali su se od njih jasno razlikovali.
Ivan Ivanić, 1899. : “…1579—1580. g. hteo je nadvojvoda štajerski Karlo naseliti Morlake iz okoline Šibenika, Trogira i Turske u Primorje. Po Lopašiću, ovi Morlaci su „po svoj prilici" srodnici podgorskih i ličkih Bunjevaca. Srbi„Morovlasi" (tj. Vlasi sa mora) sa jadranskog Primorja naseliše se u gornjoslavonsku i Hrvatsku Krajinu i dobiše 1564. g. povlastice. 1596.god. pak naseliše se Srbi iz Knina u Gomirje (Gojimirje) i okolinu…”.
Dakle, nisu nikakvi "crni Vlasi" - "Rumun(j)i crmpuraneri" u pitanju,već Srbi štokavci u primorju.Kanal između Velebita i Paga zove se kanal Morskih Vlaha (Canale della Morlacca), a sam Velebit je u srědnjem věku poznatiji kao Planina Morlaka (Montagna della Morlacca).
Ako něko s razlogom priupita zašto se, onda, latinski ili romanski jezici uopšte (vulgarno) vlaškim nazivaju, odgovor je jednostavan: balkanski Slověni raširili su ovo sekundarno značenje označavajući njime jezik onih u rimskom ropstvu, jezik vlaka. Vlaki su morali da znaju jezik svojih romanofonih gospodara i vrěmenom su potpuno prěšli na tadašnji vulgarno-romanski jezik. Odatle su i Mađari za Latine/Italijane uzeli naziv "Vlas" tj. "Olasz"; zbog toga je i za Slověnca 'laško = italijansko.
Odatle je jasno zašto srpski bosanski vladari dubrovčane nazivaju vlasima – zato što ih smatraju naslědnicima/potomcima latinizovanih Slověna.Istovrěmeno termin vlak opstaje kao oznaka niže, "vlačne" klase.
Kasnije postaje i sinonim za Slověna (vidi gorě 'Leh = Poljak; Vlah =Srbin), dok naporedo opstaje kao naziv za bivše Slověne a danasRomane/Rumune, odnosno bivše rimske robove; npr. Vlasi u Rumuniji, Vlasi u Makedoniji, Grčkoj, Istri itd. Tako Poljaci, dok sebe nazivaju"Leh", istovrěmeno Italijane zovu "Wlohi" što je priměr sekundarnog značenja, koje se moglo značajno raširiti u doba Ćirila i Metodija.
Na osnovu ovog jasno je zašto su, osim klase vlaha u srědnjověkovnoj Srbiji, srědnjevekovni Srbi zvali i potomke romanizovanih Slověna vlasima. Poznato je da se Srbi u srědnjem věku Dubrovčanima obraćaju kao vlasima. Dobar děo romanizovanih Slověna su takođe bili pastiri
Priličan broj romanskih ali i romanizovanih imena srěćemo u starosrpskim i dubrovačkim spomenicima XIII-XIV věka. Jedan děo takvih ličnih imena je čisto je romanski, kao: 1) Ursul, Drakul, Barbag, Bun, Fečor, Bukor; ali druga su, opet, slověnska sa romanskom sufiksacijom: 2) Vladul, Radul, Gradul, Črnul, Bratul itd. Upravo ova druga imena su nam najinteresantnija jer ona podupiru tezu o romanizovanim Slověnima.
Po Negriju, Vlasi u Dalmaciji govorili su među sobom jezikom koji je sadržao iskvarene latinske rěči. Bilo je to stanje dvojezičnosti, u kome je romanski nadvladavao slověnski a nakon raseoba je počeo opet slověnski da nadvlađuje romanski, koji je u u Iliriku najzad iščeznuo.
Romanizovani starosěděoci očuvali su svoj jezik, sve do današnjih dana,u jakim naseobinama u Albaniji, Makedoniji, Epiru i osobito u Tesaliji koja se, u srědnjem věku zvala „Velika Vlaška" (Μεγάλη Βλαχία

.
Slověni su sve rimske sluge zvali vlakima, a Rimljani njih Servima i Slavima. Za razliku od uvrěžene podvale upravo su današnje latinske rěči Sclavus i Servus nastale od imena naroda, dok je rěč vlak nastala kao naziv klase težaka, teškog radnika, tegljača. Rimske sluge poprimali su latinski jezik, pa je kroz věkove nastalo sekundarno značenje reči vlak - onaj koji zna latinski.
Staro ime Moldavije bila je BOGDANOVA zemlja ( Bogdania ).Moldavci i Vlasi su potomci Transilvanijskih Vlaha.
Ja u Dubrovniku ispred statue sv.Vlaha,zastitnika grada