Nastavno na temu o Hrvatima u Boki kotorskoj:
Hrvati u Kotorskoj biskupiji
"
Glede doselidbe Hrvata u Crnu Goru i Boku kotorsku, situacija ne bi trebala biti tabu, niti političko opterećenje za bilo koga, jer je, s historiografskog motrišta, problematika jasna. Mnogo je toga još neistraženo i stoga na razini teza, ali bitne su odrednice obrađene i definirane.
Događaji koji su još u fazi istraživanja i rekonstrukcije zbog nedostatka primarnih povijesnih vrela, ne smiju se predstavljati kao povijesna istina. Ako se to čini, tada je riječ o nepoštenome radu, čak o banditizmu u historiografiji. Političke igre, poglavito one nacionalističkog karaktera, ovdje su ne samo nepotrebne, već i štetne. Ono što pripada povijesti Hrvata ne smije se prešutjeti, kao što se povijest drugih etnija na ovome prostoru, također ne smije prešutjeti. Loše je i sramotno kada u njima sudjeluju i povjesničari, jer zloporabom svoga znanja štete proučavanju povijesne istine, odvode to proučavanje na krivi put, pa i u ćor-sokak, umjesto da pridonesu objektivnoj interpretaciji povijesnih spoznaja."
"
Što se tiče hrvatske historiografije, spoznaje su iznesene javno. Onaj tko se s njima ne slaže dužan je podastrijeti povijedna vrela kojima to može dokazati, ili ponuditi relevantnu interpretaciju postojećih."
"Hrvatski je etnos u svome selidbenome valu zahvatio Boku kotorsku i Crnu Goru već u 6.-7. stoljeću. Koji je bio obim te migracije i kako su doseljeni Hrvati politički ustrojili naseljeni prostor, kakvi su bili oblici simbioze s domicilnim pučanstvom, nije dovoljno istraženo i ta je tema još uvijek izazov za povijenu znanost."
Hrvati u Crnoj Gori i Boki kotorskoj
"Katedrala svetog Tripuna je jedan od simbola hrvatstva grada Kotora. Kao umjetničko djelo ona, dakako, nadilazi etničke granice i pripada cijelome svijetu. Nalazi se na istoimenom trgu, odmah pored sjedišta Biskupije kotorske, «Palate Drago». Cijeli prostor staroga Kotora skladna je srednjovjekovna urbana cjelina, a pogled na zidine koje se uspinju visoko na brdo iznad grada posjetitelje ostavljaju bez daha."
Đ. Vidmarović: Hrvatski pleter u Boki kotorskoj
"Ovaj neveliki predmet od iznimne je povijesne važnosti upravo zbog činjenice što je pronađen u Boki kotorskoj. Budući da je ovaj oblik karolinške umjetnosti u srednjovjekovnoj Hrvatskoj postao dio naše predromaničke umjetnosti, i time nacionalni signum, prostor njegovog nalaženja siguran je dokaz rasprostranjenosti nastavanja Hrvata kao etnosa, ali i kao političkog naroda."
Đuro Vidmarović: Hrvatski pleter u Boki kotorskoj (2)
"Dne 26. veljače 2023. godine objavio sam na Portalu HKV članak „Pleter u Boki kotorskoj“. Budući da je članak izazvao javnu pozornost, kako u Hrvatskoj, tako i u Crnoj Gori, slobodan sam proširiti ga s novim arheološkim nalazištima troprutog pletera u hrvatskoj varijanti koji su otkriveni na prostoru Kotorske biskupije."
Katolička baština Boke kotorske
"Na spomenicima diljem Boke kotorske, od Herceg Novog, Perasta do Dobrote, Kotora, Mua, Prčanja i Tivta prepoznaje se katolički predznak na povijesno-umjetničkoj baštini. Upoznajte bokeljske crkve i umjetnička djela koja se u njima nalaze, a koja su inspirirana bokeljskim svecima."
Hrvatska glagoljica u Boki kotorskoj
Sedam poznatih biskupa glagoljaša, rodom s boko-kotorskog područja, koji su djelovali u drugim biskupijama:
- Nikola Modruški (ili Nikola Kotoranin, 15. st.), senjski i modruški biskup
- Albert Dujam Gliričić (16. st.), modruški i krčki biskup
- Hijacint (Mato) Dimitrije (17. st.), senjsko-modrški biskup
- Vicenco (Vicko) Zmajević (17./18. st.), zadarski nadbiskup
- Stjepan Leoni (18. st.), biskup Novigrada istarskog
- Bernard Dominik Leoni (18. st.), biskup ninski
- Anton Tripković (18. st.), biskup ninski
Ostrižci brevijara iz 15. st. koji se čuvaju u Kotoru:
Zapis don Franceska Frančića iz 1756. koji se čuva u crkvi sv. Antona u Tivtu:
Iz matične knjige krštenih koju je u Gornjoj Lastvi 1755. pisao don Jurja Pinezić:
