Srednjovekovna Hrvatska

Mrzelo te da sacekas pismo u inboks, pa si dao link na stranicu gde trol ne uzima u obzir da su u "Dukljaninove lazi" širili italijanski romantičari i to ranije od srpskih. Uzeli su preticanje :D

PS: savet, ubuduće kod važnih pitanja sačekaj profesionalno spremljen trol odgovor :mrgreen:
Битно је да не чекам твоје одговоре на моје питања, знам да неће имати смисла по обичају.
 
Koja bre pitanja :D
Ти већ заборавио, нагомилало се:
Да ли је Хенрик IV свргнуо папу?
Да ли Михаило тражио краљевске регалије од папе?
Да ли је папа подржао Рудолфа против Хенрика IV?
Да ли је папа својим актом поставио Димитрија на трон СРЦ?
Где је то папино писмо о крунисању краља Михаила?
Ко га је то крунисао ако није папа?
Како се постаје краљ у средњем веку?
Када је то Димитрије владао Немачком?
 
Malo da te obrazujem po pitanju popa Dukljanina, našeg prvog pisca koga ti lično nipodaštavaš kao običnog falsifikatora.

Elem, kažu naučnici da je popa Dukljanina po prvi put spomenuo Tuberon i da negde od tog vremena kreće romantičarska izmišljena priča o srpskim kraljevima, izmedju ostalog o Svetopeleku itd....

Ali vidiš, još pre Tuberona jedan Italijan, Antonio Bonfini, već u 15.veku pominje da je postojao slovenski dalmatski kralj Svetopelk, on ga naziva Sueropilo, koji je još u vreme pape Hadrijana II (oko 880g) primio hrišćanstvo.

Pogledajte prilog 1459337

I sada te pozivam da sam razmisliš, da staviš prst na čelo i da ne otvaraš inbox da čitaš Slavenovo spamovano uputstvo za odgovor.

Think, Think!

Ovo si opet pomešao stvari. Prvo si dobro rekao da je Dukljanina prvi imenovao Tuberon, ali onda si prešao na to da nazivanje tog autora znači isto što i sama upotreba tog izvora.

Apsolutno niko ne tvrdi da je Tuberon prvi koristio Dukljaninovo delo.

Koja bre pitanja :D

1) Gde je Nada Klaić opisala Lucićevu knjigu kao zbirku falsifikata?
2) Zašto je tebi Zvonimirova zavernica misteriozna? Šta je to misteriozno u vezi nje?
3) Kada se, kako uporno tvrdiš, Zvonimirova krunidbena zavernica navodno pojavila?
4) Na osnovu čega tvrdiš da su dva primerka Zvonimirove krunidbene zavernice iz XI i XII veka falsifikati?

Ni na jedno pitanje nisi odgovorio, iako su neka višestruko puta bila postavljena. Može se javljati bilo kakav drveni advokat i bezuspešno ti pisati kojekakve panegirike, ali ostaje činjenica da dosledno manipulišeš istorijskim izvorima. Pristupaš im selektivno, seckaš, vadiš 3%, ignorišeš ogromnu većinu i pošto tvoja priča nema nikakve veze sa bilo kakvim istorijskim istinoljubljem, već isključivo sa guranjem jedne agende koju si zamislio, jedina tvoja taktika je pravljenje ludim. U smislu, ako dovoljno puta ignorišeš sve, možda će ljudi zaboraviti da nemaš (i ni ne pokušavaš da pružiš odgovor) ni na šta. :kafa:

Битно је да не чекам твоје одговоре на моје питања, знам да неће имати смисла по обичају.

To mu je glavna konverzacijska taktika. Postavi mu se pitanje, on lupi jedno ha-ha kao što će vrlo verovatno i ispod ove objave isto i onda posle kaže nešto tipa „ma koje pitanje, ja to nikad video; nevin sam, majke mi“. :roll:

chimpanzee.jpg
 
Poslednja izmena:

Ne znam šta se praviš Francuz. Svi možemo da vidimo da se ovde diskutuje o istoriji, a da ti upravo istorijske teme izbegavaš. Keziš se, ubacuješ smajlije, rugalice drugim forumašima, lepiš svakojak etikete i to sve samo da se o istoriji ne bi pričalo.

Bilo koja elementarno pristojna i odgovorna osoba bi me sad demantovala i vratila se na temu.
 
Ovo pitanje nama govori da ti ili si apsolutno isključen iz diskusije ili si 10 puta bledja Slavenova kopija. Treće nema. :mrgreen:
С обзиром да ми ниси одговорио ни на једно не видим како си компетентан да другима делиш лекције.
То питање је било директно везано за крунисање Димитрија за краља..
 
Vukan se nikome ne obraca za uzdizanje u Kralja. Isto kao sto Stefanu Nemanji ni Mihalji ni Bodinu ni Dusanu ne treba nikakva potvrda od bilo koga. Oni su vec Kraljevi, i oni postavljaju patrijarha, crkva je njihovo vlasnistvo.

Medjutim, postoji problem. Katolicka crkva je franacka, Papa je promjenio vlasnika, pa onda i nadbiskupije kod nas, i tu Kraljevi u Dalmaciji imaju slabiju kontrolu. Ne mogu da rade sta hoce kao sto je slucaj sa podgorickom nadbiskupijom. Da ne bi doslo do sukoba sa Francima, trazi se potvrda da je sve u redu sto se tice katolicke nadbiskupije.
Ti jednostavno mrziš što si Srbin, povraća ti se od toga. Zato bjeziš u svijet fantazije koja je suprotnost stvarnosti.
 
С обзиром да ми ниси одговорио ни на једно не видим како си компетентан да другима делиш лекције.
То питање је било директно везано за крунисање Димитрија за краља..
Имаш преписки између Михајла и Гргура 7 у којем ословљава Михајла са рекс.
1077 дакле годину после крунисања Дмитра Свинимира иако у случају Свинимира директних преписки о крунисању немамо пре 16. века а требао би га крунисати Гргур 7 1076. у Сплиту али нема никаквог песаног трага из тог времена директно.
 
Имаш преписки између Михајла и Гргура 7 у којем ословљава Михајла са рекс.
1077 дакле годину после крунисања Дмитра Свинимира иако у случају Свинимира директних преписки о крунисању немамо пре 16. века а требао би га крунисати Гргур 7 1076. у Сплиту али нема никаквог песаног трага из тог времена директно.

Niko ne tvrdi da nema izvora o njegovom krunisanju pre XVI veka. Postoji pregršt pisanih izvora i sve smo ih ovde postavljali, od onih bukvalno savremenih njemu pa do kraja srednjeg veka, uključujući i direktno iz tog vremena.

Inače, upravo je prepis pisma Grgura VII (iz 1078, a ne 1077) Mihailu Vojislavljeviću iz XVI veka, tako sa bi se moglo reći to što si napisao doslovno posve suprotno, s obzirom da niti jedan jedini izbor sa naših prostora uopšte ni ne poznaje Mihaila; nema nijednog dokumenta, nije zapamćen u tradiciji, ne zna za njega ni Pop Dukljanin, ni docnije Mavro Orbini. Nema ga ni u starim srpskim rodoslovima i letopisima, gde se čak pominje Zvonimir. Tako da bi se moglo reći upravo sa se Mihailo pojavljuje u XVI veku, ako bismo delili takve kvalifikacije.
 
Poslednja izmena:
Niko ne tvrdi da nema izvora o njegovom krunisanju pre XVI veka. Postoji pregršt pisanih izvora i sve smo ih ovde postavljali, od onih bukvalno savremenih njemu pa do kraja srednjeg veka, uključujući i direktno iz tog vremena.

Inače, upravo je prepis pisma Grgura VII Mihailu Vojislavljeviću iz XVI veka, tako sa bi se moglo reći to što si napisao doslovno posve suprotno, s obzirom da niti jedan jedini izbor sa naših prostora uopšte ni ne poznaje Mihaila; nema nijednog dokumenta, nije zapamćen u tradiciji, ne zna za njega ni Pop Dukljanin, ni docnije Mavro Orbini. Nema ga ni u starim srpskim rodoslovima i letopisima, gde se čak pominje Zvonimir. Tako da bi se moglo reći upravo sa se Mihailo pojavljuje u XVI veku, ako bismo delili takve kvalifikacije.

Нема Михајла ни у Алексијади ни Бодина?
Интересантно измислила их Ана Комнина?
Не знам шта си овде хтео да кажеш ајде полако извор о Свинимиру из дотичног времена?
Извештај крсташа о Бодину.
Нема Михајла код Попа Дукљанина?
Нема у Орбиној историји редакцији "Попа Дукљанина?
Није Бодин краљ Срба и Рашана код Орбина?

Ваљда ти знаш разлику између оног у глави шта си написао а шта мислио?
Ја нисам психијатар нити дилер али дилера обавезно промени!
 
Poslednja izmena:
Нема Михајла ни у Алексијади ни Бодина?
Интересантно измислила их Ана Комнина?

Rekao sam kad bismo delili takve kvalifikacije koje je izmislio Kole11, pročitaj završetak objave. I rekao sam u domaćoj tradiciji i izvorima; znači da je bio potreban XVI vek da se on otkrije iz vizantijskih izvora i iz tog prepisa.

Slažem se da su takve kvalifikacije potpuno besmislene i da nemaju veze sa istorijom. To je i moj stav, upravo, koji pokušavam objasniti ljudima ovde.
 
Poslednja izmena:
Не знам шта си овде хтео да кажеш ајде полако извор о Свинимиру из дотичног времена?

Mogao bi da prođeš kroz temu ako te dotična stvar interesuje da se ne bismo u kontinuitetu ponavljali toliko puta. Baš smo nedavno diskutovali na ovoj temi o tome. Konkretno, Zvonimirova krunidbena zavernica.

Zvonimirova krunidbenu darovnica se pominje u dva stara rukopisa jedan od kojih je jedan savremeni, nastao praktično u njegovo vreme. Kardinal Sv. Petra iz Vinkolija Deuzdedit je taj prepis ostavio 1086. godine, posvetivši ga papi Viktoru III (1086/87). Fol 91v iz rkp Vat Lat 3833:

Zvonimirovo1.jpg


Deuzdedit je počeo sastavljati Collectio cannonum još za vreme pontifikata samog Grgura VII, 1083. godine. Dotična zbirka smatra se jednom od najvelih tekstova gregorijanske reforme, nastao i sam kao deo poduhvata koji je sam Grgur VII bio pokrenuo.

https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.lat.3833

Drugo mesto u kojem je preneta Zvonimirova zavernica potiče iz 1192. godine. Za vreme pontifikata Celestina III (1191-1198) odnosno po njegovom nalogu bila je izrađena popisna knjiga (Liber censuum) sa ciljem da da sistematizuje sve papske prihode. Radi toga, kancelar Papske države, komornik (čovek koji je bio na čelu Apostolske komore) Ćencio Saveli — inače budući papa Honorije III iz vremena kad je Stefan Prvovenčani postao kralj — vičan tim finansijskim poslovima, prošao je kroz arhivsku građu i sastavio jednu zbirku svih ubiranih prihoda u 7 vekova od 492. (od pape Gelasija I) do 1192. godine. I tako se u toj knjizi, koja je službeni papski dokument koji je bio u upotrebi naredna dva i po veka za vreme 32 Celestinovih naslednika, sve do pape Evgenija IV (1431-1437), našla i Zvonimirova zavernica.

Ta je knjiga očuvana pod rukopisnom šifrom Vat Lat 8486. Od fol 97v kreće tekst koji se tiče Zvonimirovog krunisanja uz papskog legata, opata Gebzona. I ona je dostupna svakome na internetu, digitalizovanih u celosti, isto kao i prethodno citirani rukopis.

Zvonimirovo2.jpg


https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.lat.8486

Godine 1079. postoji sačuvano pismo pape Grgura VII istarskom grofu Vecelinu. Reg. Vat 2, fol 174:

Vecelinu.jpg


https://fontesistrie.eu/1079_WM

U ovom pismu Grgur VII kudi čoveka što napada kralja u Dalmaciji kojeg je on upravo postavio, dolazeći u zaštitu svog vazala kao senior. Ovo iz pisma Vecelinu u celosti je kompatibilno Zvonimirovoj krunidbenoj darovnici. On mu je poslao legate i ovaj uputio svoju zakletvu i prihvatio porez koji će plaćati odsekom.

Ličnost iz Grgurovog pisma može biti isključivo Zvonimir. Ne može biti Mihailo Vojislavljević, zato što barska arhiepiskopija uopšte nije bila osnovana. Tako znamo da to što je papa Grgur najavljivao njemu u pismu iz 1078. godine, da će poslati palij za arhiepiskopa i kraljevske regalije za njega lično, nije još uvek bilo dogodilo. Na stranu što nema, naravno, nikakve logike da je Mihailo Vojislavljević direktni sused Svetog rimskog carstva.
 
Rekao sam kad bismo delili takve kvalifikacije koje je izmislio Kole11, pročitaj završetak objave. I rekao sam u domaćoj tradiciji i izvorima; znači da je bio potreban XVI vek da se on otkrije iz vizantijskih izvora i iz tog prepisa.

O томе није било речи нити о Коле011 већ сам одговорио Лекизану директно на питње које је поставио Колету.
А ти си се ничим изазван излупао лао Максимиру.
 
O томе није било речи нити о Коле011 већ сам одговорио Лекизану директно на питње које је поставио Колету.

Mislim da nešto Lekizan nije razumeo ili ja nisam shvatio najbolje šta on misli sa tim pitanjem gde se nalazi to pismo. Doslovno sam nedavno pominjao rkp Vat Lat 6923, koji je baš prošle godine bio čitao prošli premijer Crne Gore, Dritan Abazović.
 
Mogao bi da prođeš kroz temu ako te dotična stvar interesuje da se ne bismo u kontinuitetu ponavljali toliko puta. Baš smo nedavno diskutovali na ovoj temi o tome. Konkretno, Zvonimirova krunidbena zavernica.

Zvonimirova krunidbenu darovnica se pominje u dva stara rukopisa jedan od kojih je jedan savremeni, nastao praktično u njegovo vreme. Kardinal Sv. Petra iz Vinkolija Deuzdedit je taj prepis ostavio 1086. godine, posvetivši ga papi Viktoru III (1086/87). Fol 91v iz rkp Vat Lat 3833:

Pogledajte prilog 1459831

Deuzdedit je počeo sastavljati Collectio cannonum još za vreme pontifikata samog Grgura VII, 1083. godine. Dotična zbirka smatra se jednom od najvelih tekstova gregorijanske reforme, nastao i sam kao deo poduhvata koji je sam Grgur VII bio pokrenuo.

https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.lat.3833

Drugo mesto u kojem je preneta Zvonimirova zavernica potiče iz 1192. godine. Za vreme pontifikata Celestina III (1191-1198) odnosno po njegovom nalogu bila je izrađena popisna knjiga (Liber censuum) sa ciljem da da sistematizuje sve papske prihode. Radi toga, kancelar Papske države, komornik (čovek koji je bio na čelu Apostolske komore) Ćencio Saveli — inače budući papa Honorije III iz vremena kad je Stefan Prvovenčani postao kralj — vičan tim finansijskim poslovima, prošao je kroz arhivsku građu i sastavio jednu zbirku svih ubiranih prihoda u 7 vekova od 492. (od pape Gelasija I) do 1192. godine. I tako se u toj knjizi, koja je službeni papski dokument koji je bio u upotrebi naredna dva i po veka za vreme 32 Celestinovih naslednika, sve do pape Evgenija IV (1431-1437), našla i Zvonimirova zavernica.

Ta je knjiga očuvana pod rukopisnom šifrom Vat Lat 8486. Od fol 97v kreće tekst koji se tiče Zvonimirovog krunisanja uz papskog legata, opata Gebzona. I ona je dostupna svakome na internetu, digitalizovanih u celosti, isto kao i prethodno citirani rukopis.

Pogledajte prilog 1459832

https://digi.vatlib.it/view/MSS_Vat.lat.8486

Godine 1079. postoji sačuvano pismo pape Grgura VII istarskom grofu Vecelinu. Reg. Vat 2, fol 174:

Pogledajte prilog 1459833

https://fontesistrie.eu/1079_WM

U ovom pismu Grgur VII kudi čoveka što napada kralja u Dalmaciji kojeg je on upravo postavio, dolazeći u zaštitu svog vazala kao senior. Ovo iz pisma Vecelinu u celosti je kompatibilno Zvonimirovoj krunidbenoj darovnici. On mu je poslao legate i ovaj uputio svoju zakletvu i prihvatio porez koji će plaćati odsekom.

Ličnost iz Grgurovog pisma može biti isključivo Zvonimir. Ne može biti Mihailo Vojislavljević, zato što barska arhiepiskopija uopšte nije bila osnovana. Tako znamo da to što je papa Grgur najavljivao njemu u pismu iz 1078. godine, da će poslati palij za arhiepiskopa i kraljevske regalije za njega lično, nije još uvek bilo dogodilo. Na stranu što nema, naravno, nikakve logike da je Mihailo Vojislavljević direktni sused Svetog rimskog carstva.

У ово чак ни хрватски историчари нису никада довели у питање да је реч о Михајлу и да га ословљава са рекс Гргур 7 једино што је стављено под сумњу да ли му је Гргур 7 послао знаке владарског додтојанства или није.

Ни један историчар није поставио да је Михајло Звонимир ни хрватски ,латински ,католички нити фашистички!

Ово је већ јако озбиљна омашка коју историја не познаје а кад је реч о образованом човеку онда је није потребно ићи даље од овога све си рекао!

Размењено је више писама између Гргура и Михајла који је нудио решење спора са Дубровником да остане надлежан над Баром али да Барски епископ постане Дубровачки,


Дакле да Гргур се обраћа Звонимиру и ословљава га са Михаел и расправља са њим око спора Дубровника и Бара!

Ово да има хрватског Деретића мислим да ово не би изјавио!

Запамти своју изјаву сад!

Немој за коју годину нисам ја то рекао!
 
У ово чак ни хрватски историчари нису никада довели у питање да је реч о Михајлу и да га ословљава са рекс Гргур 7 једино што је стављено под сумњу да ли му је Гргур 7 послао знаке владарског додтојанства или није.

Ни један историчар није поставио да је Михајло Звонимир ни хрватски ,латински ,католички нити фашистички!

Ово је већ јако озбиљна омашка коју историја не познаје а кад је реч о образованом човеку онда је није потребно ићи даље од овога све си рекао!

Размењено је више писама између Гргура и Михајла који је нудио решење спора са Дубровником да остане надлежан над Баром али да Барски епископ постане Дубровачки,


Дакле да Гргур се обраћа Звонимиру и ословљава га са Михаел и расправља са њим око спора Дубровника и Бара!

Ово да има хрватског Деретића мислим да ово не би изјавио!

Запамти своју изјаву сад!

Немој за коју годину нисам ја то рекао!

Ako si možda pobrkao objave, u citati use nalaze tri izvora, dva iz vatikanske biblioteke i jedan iz vatikanskog arhiva (postoje još dva iz arhiva koja pominju Zvonimira, ali njih do današnjeg dana niko još uvek nije objavio, ili barem ne sem parcijalno i uzgredno, tako da je to razlog iz kog ih nisam spomenuo pored ova ostala 3 izvora, od kojih je jedan, Zbirka kanona, savremeni). U objavi nigde nisam pomenuo Mihaila, tako da ne znam iz kog razloga ovo pišeš ovde, kada je u toj objavi reč o jednoj sasvim drugoj ličnosti.
 
Ako si možda pobrkao objave, u citati use nalaze tri izvora, dva iz vatikanske biblioteke i jedan iz vatikanskog arhiva (postoje još dva iz arhiva koja pominju Zvonimira, ali njih do današnjeg dana niko još uvek nije objavio, ili barem ne sem parcijalno i uzgredno, tako da je to razlog iz kog ih nisam spomenuo pored ova ostala 3 izvora, od kojih je jedan, Zbirka kanona, savremeni). U objavi nigde nisam pomenuo Mihaila, tako da ne znam iz kog razloga ovo pišeš ovde, kada je u toj objavi reč o jednoj sasvim drugoj ličnosti.

Обзиром да сам скриншатовао касно је сад!

Ево ти копи спорног дела!

Ličnost iz Grgurovog pisma može biti isključivo Zvonimir. Ne može biti Mihailo Vojislavljević, zato što barska arhiepiskopija uopšte nije bila osnovana. Tako znamo da to što je papa Grgur najavljivao njemu u pismu iz 1078. godine, da će poslati palij za arhiepiskopa i kraljevske regalije za njega lično, nije još uvek bilo dogodilo. Na stranu što nema, naravno, nikakve logike da je Mihailo Vojislavljević direktni sused Svetog rimskog carstva.


Барски бискуп постоји од Времена Самуила када је Дубровачки бискуп пребегао у Бар и Дукљу Јована Владимира.
 
Poslednja izmena:
Размењено је више писама између Гргура и Михајла који је нудио решење спора са Дубровником да остане надлежан над Баром али да Барски епископ постане Дубровачки,

Nije više pisama očuvano, već samo jedno jedino. Iz 1078. godine, u kojem ne stoji to, već u kojem Grgur VII kaže da ne može još uvek da pošalje arhiepiskopski palij barskom episkopu i kraljevske insignije samom Mihailu zbog crkvenog spora između dubrovačke i splitske Crkve.

Petra.jpg

Nikakvo rešenje nije bilo ponuđeno. Papa je samo predložio Mihailu ad pošalje barskog episkopa Petra lično ili eventualno ako on ne može nekog umesto njega, da dođe u Rim i svedoči po pitanju ovog spora.
 
Nije više pisama očuvano, već samo jedno jedino. Iz 1078. godine, u kojem ne stoji to, već u kojem Grgur VII kaže da ne može još uvek da pošalje arhiepiskopski palij barskom episkopu i kraljevske insignije samom Mihailu zbog crkvenog spora između dubrovačke i splitske Crkve.

Pogledajte prilog 1459852
Nikakvo rešenje nije bilo ponuđeno. Papa je samo predložio Mihailu ad pošalje barskog episkopa Petra lično ili eventualno ako on ne može nekog umesto njega, da dođe u Rim i svedoči po pitanju ovog spora.


Чекај Звонимиру или Михајлу?🫣😭😭😭😭😭😭😭😭😭😭
Још и рекс Словена?
Исто како крсташи који полазе из Италије кроз Далмацију зову Бодина!😭😭😭

Па нико не каже да је нађено решење ја сам говорио само шта је Михајло нудио као решење!

Дакле постоји ипак Барски епископ-бискуп и спорно је само да су стигле краљевдке инсигније икад стигле иако Бодина зову краља Словена и бугарског цара јер да нису не било ни растутања савеза са Визанзијом спор је настао када де Бодин прогласио бугарским царем Петром 2 и помогао устанак Одељина.
 
Poslednja izmena:
Обзиром да сам скриншатовао касно је сад!

Ево ти копи спорног дела!

Ličnost iz Grgurovog pisma može biti isključivo Zvonimir. Ne može biti Mihailo Vojislavljević, zato što barska arhiepiskopija uopšte nije bila osnovana. Tako znamo da to što je papa Grgur najavljivao njemu u pismu iz 1078. godine, da će poslati palij za arhiepiskopa i kraljevske regalije za njega lično, nije još uvek bilo dogodilo. Na stranu što nema, naravno, nikakve logike da je Mihailo Vojislavljević direktni sused Svetog rimskog carstva.

Zaključak o tome da se to nikada nije dogodilo nije moj, preuzeo sam ga od forumaša @Statler and Waldorf nakon što sam pomno pratio diskusiju ovde na temu Mihaila i barske arhiepiskopije. Ja sam isto smatrao da je on postao kralj negde pre 1078. godine (u srpskoj istoriografiji najčešće se kaže da je uzeo inspiracije od Zvonimira i po njegovom ugledu postao kralj 1077. godine), sve dok me nije Statler uverio da sam preskočio vrlo bitne detalje iz samog pisma. On me je razuverio da postoje ikakvi dokazi o Mihailovom krunisanju.

Михаило није ни добио круну.
не постоји ниједан извор који потврђује да је Михаилу или Бодину из Рима стигла круна. или да је послата.
папа каже да ће одлуку о додели краљевских знака Михаилу донети тек након разрешења спора између сплитског надбискупа и Дубровника. дакле, јасно је да у тренутку слања писма Михаило није био крунисани краљ. а по свој прилици то није постао ни касније, јер би такав догађај извори сигурно забележили. зато и тврдим да Диоклитија није стекла Круну

Ono što ovde ostaje interesantno jeste da ispada sad da će po tvojoj objavi uvaženi Statler poneti epitet goreg od hrvatskog Deretića (!) :mrgreen: i ne znam samo šta ti uopšte bi dok si to pisao, iskreno, ali umesto da tako prilično vatreno reaguješ, mogao bi uću u polemiku sa Statlerom ili sa njegovom tezom, a ne da ovde bukvalno napadaš mene samo zbog toga što sam njegove tvrdnje usvojio. Prihvatio sam ih zato što ih je argumentovano predočio više puta ovde. Ako se ti ne slažeš sa njegovom opservacijom, izvoli i pokušaj je pobiti. Ukoliko budeš imao argumente koji je obaraju, evo, ja ću odbaciti njegovo gledište i usvojiti tvoje.

Па нико не каже да је нађено решење

Nisam napisao da nije bilo nađeno rešenje, već da nikakvo uopšte nije bilo ni ponuđeno.

ја сам говорио само шта је Михајло нудио као решење!

Pa otkud znaš šta je ponudio? Gde to piše?
 
Poslednja izmena:

Back
Top