Srednjovekovna Hrvatska

Radi se o Vojislavljevicima.

Ako cemo da pricamo o tobiznjim hrvarskim kraljevima, onda moramo da prihvatimo da su vladali teritorijom kojom su vladali I Vojislavljevici. Takodje, angazovali su dizajnera kraljevske krune Vojislavljevica da napravi I njima krunu.

Ma sprdnja.

Al dobro Slaven voli da se sprda.
Mada, ko zna, mozda shvata za ozbiljno ekipu Racki, Sisic I dr. Ne bi me zacudilo jer I po drugim pitanjima obozava da fantazira

😀

Nažalost, ovo je samo još jedan primer one tvoje prakse u kojoj pokušavaš da sopstveni ponašanje pripišeš meni. Ovo što ti pišeš deluje kao sprdnja. Nemaš pojma ništa o relevantnim istorijskim izvorima, nisi pročitao doslovno ni slovo naučne literature, a donosiš ne samo sud o stvarima za koje nisi nikada uopšte ni čuo, već imaš i kompletne fantazmagorije po kojima je Dmitar Zvonimir bio vazal Konstantina Bodina i slično, i to sve ex nihilo.

Zašto pominješ Račkog i Šišića, ne znam. Nisam se od njih informisao za ovu temu o hrvatskoj istoriji. Pretpostavljam da pominješ zato što za hrvatske istoričare uglavnom ni nemaš pojma ko su, pa navodiš irelevantne dinosauruse, iako vrlo dobro znaš da uglavnom spadaju u prevaziđeno štivo. Za druge ni ne znaš. Osim za Nadu Klaić, koju jesam koristio da se upoznam sa hrvatskom istorijom, ali pošto ti to ne odgovara, iz tendencionzih razloga je zaobilaziš.

Ti iz nekog razloga pokušavaš da nešto prebaciš na nekakav krug hrvatskih istoričara iz kasnog XIX i ranog XX stoleća, pa još meni prebacuješ zato što nisam sklon da prihvatim tvoje u potpunosti nedokazane tvrdnje. Razmere tvoje kakofoničnosti su toliko sulude da je prosto neverovatno da ti na jednoj strani veličaš nekog istoričara koliko je, ono, bog, a već na sledećoj mene ovde napadaš i bestidno pljuješ zbog tih istih stvari. Hajde, evo, još jednom da prođemo.

Ti si, beše, panegirike pisao o Florinu Kurti? Evo šta ti on kaže (Eastern Europe in the Middle Ages (500-1300)):

Florin Curta.jpg


Pominjao si hvalospeve i o Frančesku Boriju. Podsetiću te šta on kaže (Captains and Pirates: Ninth Century Dalmatia and its Rulers).

bori.jpg

Bori2.jpg


Džon Fajn (The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century):

Fajne2.jpg


Denis Hapčik (The Balkans: From Constantinople to Communism):

Hupcik.jpg


Možemo da nastavimo...Danijel Džino, Denis Alimov, Predrag Komatina, Tibor Živković,...

Dakle, ti ovde, kao prvo, ovo predstavljaš kao nešto lično između mene i tebe i čak meni (!) pripisuješ ovde neke tvrdnje. A kao drugo, lažno pokušavaš da pripišeš nešto grupici hrvatskih istoričara iz kraja XIX ili početka XX stoleća, dok u isto vreme misliš da na stotine istoričara širom sveta, iz svih zemalja, različitog porekla i različitih jezika, koji su proveli dugi niz godina proučavajući hrvatsku istoriju, sve konstituišu nekakve debile koje je, kao bajagi, zavela nekolicina hrvatskih istoričara pre stotinjak godina. I kao, ama baš svi, redom, svi su budale bez izuzetaka, samo si ti pametan. Jedini pametan, a nisi pročitao ni 0,1% koliko oni, nemaš ni pojma uopšte ni o kojima se izvorima sve radi, ali zato iz nekog razloga bolje znaš od doktora nauka kojima su ove teme, doslovno, život. :lol:

Je li ti kapiraš koliko to, bukvalno, sumanuto zvuči? Sve budale oko tebe, samo ti, iako ne znaš ni o čemu je reč, nisi? A za čoveka koji ne prima te neke tvoje čudne ideje, proglašavaš da, citiram, fantazira nešto?
 
Poslednja izmena:
Falsifikat i onaj dokument gdje je izvornom tekstu kasnije pridodan još jedan dio za neko pravo. To ne znači da je sve u dokumentu izmišljeno, a takvih dokumenata isto ima vezano ponajviše za Splitsku nadbiskupiju koja je tako htjela potvrdu za zemlju za koju nije imala to napismeno.
Upravo oko 1200. dolazi do potrebe da se posjedi imaju napismeno potvrđeno od kralja i iz tog vremena se ima najviše dokumenata u kojima su detaljno po prvi put spometa sela, gradovi, imena osoba, koja bi inače ostala još dugo u mraku povijesti.

Ti falsifikati po mom iskustvu najčešće nastaju u situacijama kada dolazi do nekih krupnijih političkih i dinastičkih promena. Nova vlast uglavnom ne poseduje primerke starijeg režima, ne posedujući originale, a falsifikati nastaju kako bi se određena posedovna prava potvrdila pred novom vlašću, koja nasleđuje sve zakonske obaveze prethodne. Tako su i ugarski kraljevi iz dinastije Arpadovaca posle 1102. godine nasledili prava i obaveze svih pređašnjih hrvatskih monarha i to tada i nastaje tih negde tridesetak falsifikovanih povelja hrvatskih vladara, odnosno sveukupno 10 povelja Zvonimira. Neka buduća istraživanja će, verujem, u sličnom maniru dokazati da je i Baščanska ploča vrlo moguće falsifikat istog tipa tj. da je uklesani tekst jedna takva falsifikovana ili preciznije rečeno interpolisana povelja, nastala sa istim ciljem kao i u rukopisu očuvanih deset darovnica kralja Dmitra Zvonimira.

To je nešto što je, kao što rekoh, vrlo blisko povezano sa krupnijim političkim promenama. Isto su tako npr. srpski manastiri, osnovani na temelju ruševina ili prethodno napuštenim rimokatoličkim bogomoljama, kreirali razne falsifikate i izmišljene tradicije kako bi stvorili svoje postojanje i pre osmanskog sultana tj. kako nova habzburška ili mletačka vlast ne bi njihova svojinska prava vezivala za turskog sultana, već za tradiciju starijih srednjovekovnih tvorevina. U falsifikovanim zapisima i natpisima pominju se isključivo postojeće ličnosti iz tog perioda, pre dolaska Turaka Osmanlija, od kad bi navodno trebalo da potiču te pravoslavne bogomolje.
 
Ludo burazeru, ludo 😂

Šta ti je tačno tu ludo? Evo ti dotičnih citata iz Istorija Laonika Halkokondila u Kaldelisovom prevodu na engleski jezik .

I.38:

Kaldelis2.jpg


X.18:

Kaldelis1.jpg


Na jednom mestu su Hrvati, a na drugom umesto njih Dalmati. Citati, u kojima se nabrajaju sloveski narodi i potencira na njihovoj jezičnoj bliskosti, gotovo su potpuno identični, sem Hrvati/Dalmati.

Korišćenje antičkih naziva je sveprisutno kod Halkokondila. Ponekad upotrebi i autentični naziv, tako na jednom mestu Mize naziva Bugarima ili na jednom mestu Tribale Srbima. Ovde je napisao Dalmati umesto Hrvati, a kao što znamo hrvatsko i dalmatsko ime jeste imalo izvesno preklapanje u ovom periodu. Dakle, prosto je k'o pasulj.

Nema te akrobacije kojom možeš napraviti opet neki galimatijas i prebaciti ove Hrvate/Dalmate XV stoleća sa Balkanskog poluostrva negde na slovenski sever, kao što ti je bila originalna namera. :roll:
 
Poslednja izmena:
Slavene, uceni covece od nauke, da li mozes da uzmes penkalo I na mapi nacrtas gde se nalazila hrvatska kraljevina Kresimira I Zvonimira, a gde srpska kraljevina u isto to vreme?

Deder, uradi to, tako ti Ferda Sisica I njegovog kritickog metoda

@Mej bregami evo, sad stižu i personalni zahtevi za ilustracije. 😂

Bukvalno imam osećaj da ono što iduće sledi jeste Dobro, učeni grafički dizajneru, da li možeš da pripremiš grafičku izradu korica za štampu? :lol:
 

Evo još jedne varijante ove stare slovenske etnografije, u rukopisu iz Beogradske patrijaršije SPC iz XV stoleća, u bugarskoj recenziji:

фрѫ(г) е(с) лѫ(в) · аламанинь орель · саракїнинь вепрь · тꙋрчинь ѕьмїа · ꙗрменинь кꙋщерь · индїанинь голѫ(б) · сирїанїнь или нагомѫдрь рьіба · иверинь овень · татари(н) загарѧ · команинь пардо(с) · рꙋсинь видра · литвань тꙋрь · бльгаринь бьікь · вла(с) ко(т)ка · срьби(н) влькь · вѫгринь рись · хізинь вѣверица · ꙗсинь елень ·
сасинь пастꙋ(х) · нѣмьць сврака · че(х) норець · евреинь ꙗзве(ц) · арбанасинь бебрь · егуптени(н) козе(л) · хꙋна(в) заець · сакꙋлати(н) канѣ · черкесь биволь · персѣнинь жеравь · или врань · харватинь аспида · или сова · цаконь ѧжь · грькь лисица ·

https://histdict.uni-sofia.bg/textcorpus/show/doc_23

Ovde, u bugarskoj verziji, Hrvat (harvatinь) je „aspida“ ili „sova“.

@АнаиванГорд @Kotromanicev sin @RickRoss @guslar1389 @Mej bregami @Brozek @Urvan Hroboatos @MOST6 @Sin_tisućljetne_kulture @Jugoslav Čvarak @Cro_čvarak @piciginx @sumljiv_tip @Frtajler @Boris T @Pravi Vlah @Krishna @Берекин @Лички гусар @Putnik iz Međugorja @mišomor1 @Kole11
 
Poslednja izmena:
Jedan drugi zbornik, nastao u XIII ili XIV stoleću, resavskog pravopisa:

Въпро(с) · повѣж(д)ь мїи · како сꙋ(т) чисти езикомь ·
ѿвѣ(т) · фрꙋгь львь ѥ(с) · аламани(н) · орель ѥ(с) · саракини(н) вѣпрь ѥ(с) · тꙋрчинь змїа ѥ(с) · ꙗрмени(н) гꙋщерь ѥ(с) · ꙗдиꙗнинь голꙋпь ѥ(с) · сїр'ꙗнинь риба ѥ(с) · ивѣринь ѡвень ѥ(с) · татаринь ѡгарь ѥ(с) · кꙋманинь пардꙋсь ѥ(с) ·
сꙋсинь/!/ видра ѥ(с) · илитрань тꙋрь ѥ(с) · мрька ме(д)ведь ѥ(с) · грькь лесица ѥ(с) · бльгарїнь бикь ѥ(с) · влахь кот'ка ѥ(с) · срьбинь влькь ѥ(с) · вьгринь рись ѥ(с) · аламанинь зебрь ѥ(с) зьіхь феверица ѥ(с) · ꙗсень елень ѥ(с) ·
пасинь/!/ пꙋсто(х) ѥ(с) · чехь норець ѥ(с) · евреинь ꙗзовѣрь ѥ(с) · арбанасинь беберь ѥ(с) · егѵ̈птенинь козель ѥ(с) · кꙋнавь/!/ заець ѥ(с) · аркадинь плотꙋна ѥ(с) · цаконинь крьть ѥ(с) · сакꙋлатинь биволь ѥ(с) · персинь жеравь ѥ(с) · хаватинь/!/ [а]спида ѥ(с) ·

https://histdict.uni-sofia.bg/textcorpus/show/doc_22

Ovde je Hrvat samo guja otrovnica.
 
Jedan drugi zbornik, nastao u XIII ili XIV stoleću, resavskog pravopisa:

Въпро(с) · повѣж(д)ь мїи · како сꙋ(т) чисти езикомь ·
ѿвѣ(т) · фрꙋгь львь ѥ(с) · аламани(н) · орель ѥ(с) · саракини(н) вѣпрь ѥ(с) · тꙋрчинь змїа ѥ(с) · ꙗрмени(н) гꙋщерь ѥ(с) · ꙗдиꙗнинь голꙋпь ѥ(с) · сїр'ꙗнинь риба ѥ(с) · ивѣринь ѡвень ѥ(с) · татаринь ѡгарь ѥ(с) · кꙋманинь пардꙋсь ѥ(с) ·
сꙋсинь/!/ видра ѥ(с) · илитрань тꙋрь ѥ(с) · мрька ме(д)ведь ѥ(с) · грькь лесица ѥ(с) · бльгарїнь бикь ѥ(с) · влахь кот'ка ѥ(с) · срьбинь влькь ѥ(с) · вьгринь рись ѥ(с) · аламанинь зебрь ѥ(с) зьіхь феверица ѥ(с) · ꙗсень елень ѥ(с) ·
пасинь/!/ пꙋсто(х) ѥ(с) · чехь норець ѥ(с) · евреинь ꙗзовѣрь ѥ(с) · арбанасинь беберь ѥ(с) · егѵ̈птенинь козель ѥ(с) · кꙋнавь/!/ заець ѥ(с) · аркадинь плотꙋна ѥ(с) · цаконинь крьть ѥ(с) · сакꙋлатинь биволь ѥ(с) · персинь жеравь ѥ(с) · хаватинь/!/ [а]спида ѥ(с) ·


https://histdict.uni-sofia.bg/textcorpus/show/doc_22

Ovde je Hrvat samo guja otrovnica.
Таман сам помислио да има шансе да су сове:D
 
Jedan drugi zbornik, nastao u XIII ili XIV stoleću, resavskog pravopisa:

Въпро(с) · повѣж(д)ь мїи · како сꙋ(т) чисти езикомь ·
ѿвѣ(т) · фрꙋгь львь ѥ(с) · аламани(н) · орель ѥ(с) · саракини(н) вѣпрь ѥ(с) · тꙋрчинь змїа ѥ(с) · ꙗрмени(н) гꙋщерь ѥ(с) · ꙗдиꙗнинь голꙋпь ѥ(с) · сїр'ꙗнинь риба ѥ(с) · ивѣринь ѡвень ѥ(с) · татаринь ѡгарь ѥ(с) · кꙋманинь пардꙋсь ѥ(с) ·
сꙋсинь/!/ видра ѥ(с) · илитрань тꙋрь ѥ(с) · мрька ме(д)ведь ѥ(с) · грькь лесица ѥ(с) · бльгарїнь бикь ѥ(с) · влахь кот'ка ѥ(с) · срьбинь влькь ѥ(с) · вьгринь рись ѥ(с) · аламанинь зебрь ѥ(с) зьіхь феверица ѥ(с) · ꙗсень елень ѥ(с) ·
пасинь/!/ пꙋсто(х) ѥ(с) · чехь норець ѥ(с) · евреинь ꙗзовѣрь ѥ(с) · арбанасинь беберь ѥ(с) · егѵ̈птенинь козель ѥ(с) · кꙋнавь/!/ заець ѥ(с) · аркадинь плотꙋна ѥ(с) · цаконинь крьть ѥ(с) · сакꙋлатинь биволь ѥ(с) · персинь жеравь ѥ(с) · хаватинь/!/ [а]спида ѥ(с) ·


https://histdict.uni-sofia.bg/textcorpus/show/doc_22

Ovde je Hrvat samo guja otrovnica.

To sam vec prorocanski pogodio:

https://forum.krstarica.com/threads/narodi-ex-yu-kao-zivotinje.972682/
 
Pretpostavljam da ti govoriš o tezi u hrvatskoj istoriografiji iz 1870-ih godina koju je bio oformio Franjo Rački, a jedno vreme prihvatio i Vjekoslav Klaić, da je izvorno ime Zvonimira bilo Svinimir zato što je dobio ime po svinji, odnosno da je originalno ime bilo (čakavski) Zvinimir (tj. štokavski Svinimir).

Nisam celu polemiku grupe hrvatskih istoričara iz osme decenije XIX st. nikada detaljno iščitao, tako da se ne bih oglašavao o tome, ali očigledno je da ta teza nije zaživela.

Možda su motivi toga bili i, malčice, u sprdanju na račun romantičara (to su bili početni koraci razvoja kritičke historiografije).

Не, само сам те питао где у текстовима, које си поставио, стоји име "Звонимир" ?

Пише Suin(n)imir, Suenimir, чак и на оној башчанској плочи стоји З'н'мир. Невероватно да баш нико није у стању погодити име овом владару.
Или можда он уопште није "Звонимир" него је то погрешно протумачено/реконструисано име.

Што се тиче самог имена Звонимир, оно се помиње у тзв "хрватској редакцији" Барског родослова, у поглављу 26 и још два следећа поглавља, као син краља Кришимира, унук краља Радослава. Име Радослав не постоји у листи "хрватских краљева".

У истој верзији пише да је владао "Загорјем и Приморјем", то није титула "хрватских краљева". Али јесте српских.

Radi se o Vojislavljevicima.

Ako cemo da pricamo o tobiznjim hrvarskim kraljevima, onda moramo da prihvatimo da su vladali teritorijom kojom su vladali I Vojislavljevici. Takodje, angazovali su dizajnera kraljevske krune Vojislavljevica da napravi I njima krunu.

Ma sprdnja.

Al dobro Slaven voli da se sprda.
Mada, ko zna, mozda shvata za ozbiljno ekipu Racki, Sisic I dr. Ne bi me zacudilo jer I po drugim pitanjima obozava da fantazira

😀
Истини за вољу, Славен је часно признао да су презентовани документи фалсификати, треба му одати признање за то.

Ствар је у томе што су многи католички самостани израђивали овакве фалсификате као накнадну потврду да су добили одређену земљу на поклон од владара. Чувен је фалсификат исправе краља Бодина којим је Бенедиктинцима наводно дато право над Мљетом.

Evo još jedne varijante ove stare slovenske etnografije, u rukopisu iz Beogradske patrijaršije SPC iz XV stoleća, u bugarskoj recenziji:

фрѫ(г) е(с) лѫ(в) · аламанинь орель · саракїнинь вепрь · тꙋрчинь ѕьмїа · ꙗрменинь кꙋщерь · индїанинь голѫ(б) · сирїанїнь или нагомѫдрь рьіба · иверинь овень · татари(н) загарѧ · команинь пардо(с) · рꙋсинь видра · литвань тꙋрь · бльгаринь бьікь · вла(с) ко(т)ка · срьби(н) влькь · вѫгринь рись · хізинь вѣверица · ꙗсинь елень ·
сасинь пастꙋ(х) · нѣмьць сврака · че(х) норець · евреинь ꙗзве(ц) · арбанасинь бебрь · егуптени(н) козе(л) · хꙋна(в) заець · сакꙋлати(н) канѣ · черкесь биволь · персѣнинь жеравь · или врань · харватинь аспида · или сова · цаконь ѧжь · грькь лисица ·


https://histdict.uni-sofia.bg/textcorpus/show/doc_23
Не знам шта си овим текстом хтео доказати, постојање Хрвата као засебног народа ?

А ниси приметио да је аутор навео засебно Грке и Цаконе ? Грци и Цакони су 2 различита народа ?
Да је навео засебно Фруге, Немце, Алемане и Сасе ? Исто различити народи ?

Ако се у имену "Харватин" ради о Хрватима, зашто је име писано без јера, а име Србин са јером, дакле Ср'бин ?

Требало би у оба случаја Харватин и Сарбин, али и Гарк уместо Гр'к.
 
Poslednja izmena:

Истини за вољу, Славен је часно признао да су презентовани документи фалсификати, треба му одати признање за то.
U nekim deteljima se ponasa odgovorno, ali samo tamo gde je svakom laiku jasno da je rec o falsifikatima.
Prema mom misljenju to je samo maska, jer da to ne cini po cemu bi se razlikovao od prosecnog trola tipa Urban?
 
У истој верзији пише да је владао "Загорјем и Приморјем", то није титула "хрватских краљева". Али јесте српских.
Da li si ispratio moje postove gde sam objasnio da su Mlecani I Ugri svojom terminologijom Zagorje nazivali Hrvatskom, I na taj nacin stvorili uslove za presedan koji ce na kraju dovesti do toga da je navodno postojala Hrvatska kraljevina?
 
А ниси приметио да је аутор навео засебно Грке и Цаконе ? Грци и Цакони су 2 различита народа ?
Да је навео засебно Фруге, Немце, Алемане и Сасе ? Исто различити народи ?

Ако се у имену "Харватин" ради о Хрватима, зашто је име писано без јера, а име Србин са јером, дакле Ср'бин ?

Требало би у оба случаја Харватин и Сарбин, али и Гарк уместо Гр'к.

Prilično je normalno da se govori o Nemcima, Alemanima i Saksoncima kao o tri različita naroda, zato što je reč o tri egzonima koji imaju i izvesne geografske i etničke razlike, bez obzira na preklapanja (Nemci su samo gornji, južni Nemci; Bavarci, Austrijanci,...). Tako se navodi i u mnogobrojnim drugim izvorima. Za Fruge, tj. Francuze, valjda je jasno ko su.
 
Пише Suin(n)imir, Suenimir, чак и на оној башчанској плочи стоји З'н'мир. Невероватно да баш нико није у стању погодити име овом владару.
Или можда он уопште није "Звонимир" него је то погрешно протумачено/реконструисано име.

Mi koristimo ono sto postoji kako mi govorimo a ne sto ne postoji. Isto kao sto je potpuna budalastina danas pisati o Travuniji i Trebuniji umjesto Trebinju, tako isto je potpunia budalastina pisati o Suinimeru.
 
Не, само сам те питао где у текстовима, које си поставио, стоји име "Звонимир" ?

Пише Suin(n)imir, Suenimir, чак и на оној башчанској плочи стоји З'н'мир. Невероватно да баш нико није у стању погодити име овом владару.
Или можда он уопште није "Звонимир" него је то погрешно протумачено/реконструисано име.

Koliko ja razumem, tako se to ime zapisivalo, baš kao što se i Žigmund npr. zapisivao kao Sigismundus ili Segesmundus. Ne vidim za logičnim da je u nekom trenutku u XIV stoleću bilo došlo, navodno, do sistematske promene tog imena usled koje bi početni suglasnik trebalo od tada čitati kao Z umesto originalnog S. Ne vidim na čemu bi se to zasnivalo; Ama baš svi oblici tog imena na narodnom jeziku su ovakvi, kao i dosta latinskih od tog perioda. To nam ne ostavlja prostor da izvodimo nekakve proizvoljnosti tog tipa, posebno kad je npr. Zvonigrad isto tako nekada bio zapisivan.

Ne, na Baščanskoj ploči stoji ZЪVЪNIMRЪ.
 
Kada je Zvonimir u pitanju, jedna stvar je neporeciva, uz njegovo ime je neraskidivo vezan pojam Kosova polja na kome je on izgubio zivot.

Ako je to Kosovo rasko, onda Zvonimir nije mogao biti hrvatski kralj I to je najverovatnija opcija.
Ako je Kosovo dalmatinsko, onda je opet pitanje odakle srpski toponimi na hrvstskoj teritoriji.
Trece opcije nema.

Naucnici nesto bas I ne vole da raspravljaju o ovom pitanju, pa zato pribegavaju omiljenoj metodologiji, "gurni problem pod tepih"

😎
 
Kada je Zvonimir u pitanju, jedna stvar je neporeciva, uz njegovo ime je neraskidivo vezan pojam Kosova polja na kome je on izgubio zivot.

Koji su dokazi za istorijsku potkovanost te legende, za koju nauka smatra da je izmišljena možda negde u XIV stoleću?

Naucnici nesto bas I ne vole da raspravljaju o ovom pitanju, pa zato pribegavaju omiljenoj metodologiji, "gurni problem pod tepih"

Ne nego ti bukvalno nemas pojma šta kaže nauka. Nisi praktično ništa pročitao, a ovde pametuješ kao da, tobože, znaš o čemu govoriš. :roll: Vrlo narcisoidni, ali ovo što pominjem u citatu i potpuno licemerno.
 
Kada je Zvonimir u pitanju, jedna stvar je neporeciva, uz njegovo ime je neraskidivo vezan pojam Kosova polja na kome je on izgubio zivot.

Ako je to Kosovo rasko, onda Zvonimir nije mogao biti hrvatski kralj I to je najverovatnija opcija.
Ako je Kosovo dalmatinsko, onda je opet pitanje odakle srpski toponimi na hrvstskoj teritoriji.
Trece opcije nema.

Naucnici nesto bas I ne vole da raspravljaju o ovom pitanju, pa zato pribegavaju omiljenoj metodologiji, "gurni problem pod tepih"

😎
Звонимир алијас Свинимир може да буде везан само за Славонију а не за Косово, ни далматинско ни ово друго.
 
Da li si ispratio moje postove gde sam objasnio da su Mlecani I Ugri svojom terminologijom Zagorje nazivali Hrvatskom, I na taj nacin stvorili uslove za presedan koji ce na kraju dovesti do toga da je navodno postojala Hrvatska kraljevina?
Нисам стигао да прочитам баш сваки упис појединачно. Али овде сам се практично позвао на Барски родослов у коме стоји да се Загорје другачије назива и Србија а да се дели на Босну и Рашку. Значи, ако је тај некакав "Звонимир" владао "Загорјем" значи да је владао практично Србијом (Босном+Рашком).

Mi koristimo ono sto postoji kako mi govorimo a ne sto ne postoji. Isto kao sto je potpuna budalastina danas pisati o Travuniji i Trebuniji umjesto Trebinju, tako isto je potpunia budalastina pisati o Suinimeru.
Koliko ja razumem, tako se to ime zapisivalo, baš kao što se i Žigmund npr. zapisivao kao Sigismundus ili Segesmundus. Ne vidim za logičnim da je u nekom trenutku u XIV stoleću bilo došlo, navodno, do sistematske promene tog imena usled koje bi početni suglasnik trebalo od tada čitati kao Z umesto originalnog S. Ne vidim na čemu bi se to zasnivalo; Ama baš svi oblici tog imena na narodnom jeziku su ovakvi, kao i dosta latinskih od tog perioda. To nam ne ostavlja prostor da izvodimo nekakve proizvoljnosti tog tipa, posebno kad je npr. Zvonigrad isto tako nekada bio zapisivan.

Ne, na Baščanskoj ploči stoji ZЪVЪNIMRЪ.

Проста анализа тог имена нас упућује да се тај владар, ако је постојао као такав уопште, не зове "Звонимир". Практично и да нема сличних имена међу другим Словенима (помиње се нека Полоцка кнегиња Звенислава и наводно неко старопољско име Звњислав иако је глагол на пољском дзвонити а не звонити), а начин на који се у штокавским и чакавским говорима вокализују редуковани самогласници из старословенског, упућује да би се ZЪVЪNIMRЪ пре могао реконструисати као Зовнимир или Званимир.

Једино друго име, које мени пада на памет и које би могло најпре доћи у обзир је Сванимир, старословенски Свьнимир, од глагола "сванути", старословенски "свьнѫти". Може се наћи код Натка Нодила у "Старој вери Срба и Хрвата."

Prilično je normalno da se govori o Nemcima, Alemanima i Saksoncima kao o tri različita naroda, zato što je reč o tri egzonima koji imaju i izvesne geografske i etničke razlike, bez obzira na preklapanja (Nemci su samo gornji, južni Nemci; Bavarci, Austrijanci,...). Tako se navodi i u mnogobrojnim drugim izvorima. Za Fruge, tj. Francuze, valjda je jasno ko su.

Фрузи су ето Французи а у то време је њихов симбол био љиљан а не лав.

Све је ти дубиозно, исто као и разлика између Алемана и Немаца, а није ни тема. Искрено не бих се бавио гатањем шта је аутор мислио под свим овим именима и симболима.

Иначе, Цакони је назив за некадашње становнике Лаконије, нота бене Лакони > Цакони, који говоре специфичним грчким дијалектом. А у листи су представљени као посебан народ у односу на Грке.
 
Истини за вољу, Славен је часно признао да су презентовани документи фалсификати, треба му одати признање за то.

Pazi, ovo se može tumačiti i kao prilično ozbiljna uvreda, a ne samo kao kompliment.

Zar smo zaista propali toliko nisko da je potrebno izdavati pohvale na Krstarici za najelementarnije i opšte poznate stvari?

Koji je sledeći korak; da aplaudiramo kad god neko napiše prosto proširenu rečenicu bez puno grešaka?
 
Pazi, ovo se može tumačiti i kao prilično ozbiljna uvreda, a ne samo kao kompliment.

Zar smo zaista propali toliko nisko da je potrebno izdavati pohvale na Krstarici za najelementarnije i opšte poznate stvari?

Koji je sledeći korak; da aplaudiramo kad god neko napiše prosto proširenu rečenicu bez puno grešaka?
Никога нисам вређао на овом форуму, то није мој стил.

Nisu. Francuzi su Frank-ci. A ne Frizii ni Fruzi.

Ime mu je Zvonimir.
Не може Звонимир, јер се такво име не може реконструистаи по језичким законима ни из ZЪVЪNIMRЪ а још мање из Suinimir.

Глагол звати - зОвем, а глагол звонити - звоним, дакле ZЪVЪNIMRЪ > ЗОвнимир, јер би у супротном морао објаснити Ъ > О, што у штокавским и чакавским говорима није могуће.

Ако је од Suinimir > Звонимир, онда би морао објаснити И > О, што исто у штокавским и чакавским говорима није могуће.
 

Back
Top