Slovenski toponimi na Balkanu prije 6. vijeka

Изненађење поводом Балтичког мора
БЛТА несвр.- значи : тумара, иде насумице; говори неразумно, пророкује.
БЛТАРА несвр.- значи
2) бунца напр. " Блтара некво ко да не с'с с'в памет."

Бајалице говоре неразумљиво док бају и проричу, а таквих је на Балтику , у паганско време, морало бити много. У Аркони је чак и коњ коришћен за увид у будућност, и ниво вина у пехару Видовом .

праслав. основы *bьlt-.
Ср.: укр. бовта́ти «болтать», польск. beɫtać «мутить воду, болтать»;...: болта́ть «говорить» может быть родственно балабо́лить, чешск. blb, blblati, которые вместе с лит. balbatúoti «болтать, лепетать, бормотать», balbatà «болтун», balbė́ti «болтать»,.....
Међу синонимима је травить (байки)-убивать или причинять вред отравой, ядовитыми веществами; изводить, причинять страдания; обрабатывать едким веществом ...

БОЛТАТЬ, болтнуть, балтывать что, приводить жидкость в движение, шевелить, мутить ее, бить, сбивать, взбивать, сколачивать, мешать встряхивая или помешивая чем.

Sve u svemu, meni lici da je koren u glagoli koji opisuje pokret nekakvog kretanja tamo-vamo, koji se kasnije preneo i na izvedene reci tipa brbljanja od pokreta jezika i slicno...

Bajalica "mrmlja obredne mađijske ukletice, baje i vrača .." ...
Вршилац ритуала, бајалица, врачара или уколико то чини мушкарац, онда бајач, врачар, изговарањем одрећеног текста - басме, ...У бајаличкој пракси, басма се ритуално изговара тако што се шапуће, мрмља, казује неразумљивим говором.
(tamo-amo, govor se vrti u krug)
(ponavlja istu basmu više puta, tamo-amo )
(brzo i bez prestanka)
"trtlja" non-stop, basme često imaju jedinstvenu metriku i pripev
A u paganska vremena, takve babe bile su doktori za sve, kod njih se išlo za svaku smetnju

Этимология слова балий
http://q99.it/AFtE8up

"врач, прорицатель" (устар.), цслав. заимств.; ср. ст.-слав. балии "врач" (Син. Пс.), которое сравнивают с баять с исходным знач. "заклинатель". Развитие знач. ср. врач от врать; см. Бернекер 1, 42; Брандт, РФВ 25, 218. Возм., сюда же баловать; ср. Бернекер

Значение слова Балить
http://q99.it/sySE8up
Балить - твер. шутить, проказничать, вероятно от стар. балий м. балия ж. бальник м. колдун, ведун, волшебник, знахарь; | бальник твер. шутник, проказник (см. также баить и бал)


Bezpadežni pridev,
napr. kao nepromenljivo TEGET - dva izvora riječ teget proglašavaju zastarjelim regionalizmom odn. zastarjelim žargonizmom i razgovornim srbizmom

Pa, ako je SALT proizašlo u "piroćansko-torlačkom" od sam, sami, od čega je moglo da proizađe BALT, od obal, obli , kao Obalt?

ili od prideva "vračevski" , "bajarski" , "vračarski" , "bajoslovni" - kako bi to zvučalo teoretski, dipl. lingvisti, u nekom pasivu ili "razgovornom srbizmu"?

Da priložim još jedan sličan oblik iz "proto-keltskog" ( ? još nisu objasnili ni Kelte a ovo su proto-Kelti, pa pošto nema objašnjenja iz državnih istoriografije, ja ću to po svome da tumačim - ), kad se vlaški uopšte nije razlikovao od srpskog , što rekoše u Starom Zavetu - kad bješe samo jedan jezik i svi govoraše njime.

baon.png
 
Poslednja izmena:
Kako si ustanovila vezu između Krkar i ždral?

Pitaš žemsko da ti otkrije tajne puteve svog razmišljanja?:eek:
Mnogo tražiš, Mrkalje !

Ne pamtim baš tačno kako, pošto je trajalo više dana, ali pamtim kada sam ustanovila.
To je bilo pre nego što sam ustanovila da ne čitaš moje postove, i ne pratiš moj krstarički opus.:plez:

Kad je Bastiani pomenuo gurmana, Pilipenda brojao pršljenove Krke, a ja mislila na nesuđeni Gurgusovac, eto tada se desilo :whistling:


I, zato...........pravimo dogovor, ti uzmeš dugačko piće, ja prosledim linkove, a ti čitaš sve i otvaraš linkove redom :

Počneš odavde http://forum.krstarica.com/showthread.php/737258-Etimolomija/page7
a završiš na ovoj strani
http://forum.krstarica.com/showthread.php/737258-Etimolomija/page9

:bye:
 
Poslednja izmena:
Pitaš žemsko da ti otkrije tajne puteve svog razmišljanja?:eek:
Mnogo tražiš, Mrkalje !

Ne pamtim baš tačno kako, pošto je trajalo više dana, ali pamtim kada sam ustanovila.
To je bilo pre nego što sam ustanovila da ne čitaš moje postove, i ne pratiš moj krstarički opus.:plez:

Kad je Bastiani pomenuo gurmana, Pilipenda brojao pršljenove Krke, a ja mislila na nesuđeni Gurgusovac, eto tada se desilo :whistling:


I, zato...........pravimo dogovor, ti uzmeš dugačko piće, ja prosledim linkove, a ti čitaš sve i otvaraš linkove redom :

Počneš odavde http://forum.krstarica.com/showthread.php/737258-Etimolomija/page7
a završiš na ovoj strani
http://forum.krstarica.com/showthread.php/737258-Etimolomija/page9

:bye:

Primetio sam da si primetila, ali uzdam se u tvoje kapacitete metafizičke spoznaje, uzajamnosti, empatije i tolerancije, s napomenom da se to odnosi na dugačke postove koje čitam ubodice. Dugačke postove drugih diskutanata i ne čitam, zbog vremenskih ogranidžbi. :mrgreen:
 
Ipak je ovo slovenizam u srpskom, ili srbizam u slovenskom jeziku :manikir:

Lom je jednostavniji oblik termina kamenolom, tačnije sinonim, takođe vezan za glagol lomiti. Pošto rekoše upućenici da se glas O nije zapisivao do 8.veka, oblik je zapisivan do 8 veka kao L'M. Ova re se reka mnogo lomi, ima mnogo klisura i preokreta u toku, ali postoji i L'M na njoj, u selu Ivanje, kod Prijepolja.

Naše selo Ivanje se nalazi uzvodno uz Lim ka Bjelom Polju. Selo se nalzi u kotlini reke Lim i njemu gravitira mnogo brdovitih zaseoka.
http://www.agroroker.org/index.php/selo-ivanje

“Kamenje se obrušava na glavnu ulicu u ovom naselju koja prolazi neposredno pored kamenoloma koji se već dugo minira. U ovom naselju živi oko 2.000 stanovnika. .. Oko 200 učenika mora svakim danom da prođe pored kamenoloma na putu do škole. ..Iz Oštinske uprave isticu da je problem evidentan i da je informacija da je kamenolom u sred naseljenog mjesta tačna..http://sandzakpress.net/prijepolje-kamenolom-ugrozava-naselje-od-2-000-stanovnika

Zašto je reka Lim, a ne Lom?

Zbog izgovora slovenskih plemena Drevana (Drevljana, od Derwana) i onih Glinjana u Djermaniji, suseda đermanijskim dolmnih Dalmata:cool:
Listala sam Giljferdingov ogled o narečju polabskih Drevana i Glinjana iz 1836, i tamo našla:

mrkalj_smanji_LIM_LOM.png


;)

Srebrena, našao sam ti reku Lomnice u bratskoj nam Češkoj:D
https://www.google.si/maps/@49.4124805,14.1457406,15.68z/data=!5m1!1e4
 
Srebrena, našao sam ti reku Lomnice u bratskoj nam Češkoj:D
https://www.google.si/maps/@49.4124805,14.1457406,15.68z/data=!5m1!1e4

Мркаљ јури Ломнице због Лима, ја тражим Долмнице из братске ђерманијске Далмације ))
Ломнице и Ломове признајем само ако су повезани са Ломовима- каменоломима и камницима.

Lomnice nad Lužnicí
Lomnice nad Popelkou
Tatranska Lomnica (Велика планина-Камник)
 
Krf bih stavio na posmatranje sa Krkom i Korčulom.

Krk ( Ancient Greek Kyrikon, Κύρικον)

Korčula (Italian: Curzola, Greek: Κόρκυρα Μέλαινα, Kórkyra Mélaina, Latin: Corcyra Nigra, Korkyra Melaina, Old-Slavic Krkar)

Naravno, ali izvor imena jeste isti. Kao što imaš naprimer reka Cetina pa toponim Cetinje, ili reka Nišava pa grad Niš.
 
1. Krka, reka u Dalmaciji (antičko Corcoras, or Korkoras)
Krka is a river in Croatia's Dalmatia region, noted for its numerous waterfalls. It is 73 km (45 mi) long and its basin covers an area of 2,088 km[SUP]2[/SUP] (806 sq mi).[SUP][1][/SUP]
Possibly the river called Catarbates (literally "steeply falling")[SUP][2][/SUP] by the ancient Greeks, it was known to the ancient Romans as Titius, Corcoras, or Korkoras.

The river has its source near the border of Croatia with Bosnia and Herzegovina, at the foot of the Dinara mountain. It flows past Knin in Inner Dalmatia towards the south and enters the Prokljansko jezero near Skradin.
The best known sites on the river path are the Visovac Monastery (Roman Catholic) and the Monastery Krka (Serbian Orthodox).
Before its outflow the river forms beautiful and well known waterfalls called Skradinski buk, part of Krka National Park. This area is also the location of the first hydroelectric power station using alternate current in Croatia, the Jaruga Hydroelectric Power Plant. This plant started supplying power to the nearby city of Šibenik in 1895.


2. Krka, reka u Sloveniji, pritoka Mure
Velika Krka
(madžarsko Kerka, nekoč Kerkás, prekmursko Kerka, ali Velka Kerka) je reka, dolga približno 60 km. Izvira v Čepincih blizu madžarsko-slovenske meje, teče skozi Markovce, Šalovce, mimo Hodoša in Krplivnika na Madžarsko, kjer se imenuje Nagy Kerka. Njen desni pritok Mala Krka je rečica, ki teče mimo naselij Križevci in Domanjševci na Madžarsko (kot Kis Kerka ali tudi kot Kerca). Po zlitju Velika Krka teče naprej kot Kerka in se pri kraju Muraszemenye (tik pred najbolj vzhodno točko Slovenije) kot levi pritok izlije v mejno reko Ledavo, ta pa kmalu zatem konča pot kot levi pritok Mure.


3. Krka (Gurk), reka u Koruškoj, Austrija, pritoka Drave
"Krka u Austriji, odnosno Koroškoj, nekada slovenačkoj/slovenskoj zemlji.
- reka Gurk odnosno Krka na slovenačkom:"
https://www.google.rs/maps/place/9342+Gurk,+%D0%90%D1%83%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B8%D1 %98%D0%B0/@46.8744949,14.2879835,15z/data=!3m1!4b1!4m2!3m1!1s0x47704299d3658c35:0x679ee d5f644b3e43
https://www.google.rs/maps/@45.8808939,14.7829568,15z

Potok Krkavac u BiH
https://www.google.rs/maps/place/Kr...0x475ec690cd636d09:0x9772fc55e09b1e81!5m1!1e4


Ako pogledamo malo toponime sa korenom -krk videt ćemo kako se najviše puta nalaze kraj reka. Da li su te reke nekada isto tako nosile naziv Krka ili nešto tome slično, ili je nešto drugo u pitanju?

Krkavčina

https://www.google.rs/maps/place/Kr...0x470b43662246a477:0x5b83cb11553269cc!5m1!1e4

Krkavec
https://www.google.rs/maps/place/Kr...0x4713bc6e38ec5b73:0xce125ca725fe7658!5m1!1e4

Krkanka
https://www.google.rs/maps/place/Kr...0x470db6c68a51c319:0xe322f99f0e6690ca!5m1!1e4



Potok Krkavac u BiH
https://www.google.rs/maps/place/Kr...0x475ec690cd636d09:0x9772fc55e09b1e81!5m1!1e4
 
Poslednja izmena:
Kada sam ovo pročitao odma sam se setio grada Pule :D

1. Sklavopoula Σκλαβoπούλα, "Slavopolje" (nije toponim, već etnonim)

Grad Pula (slovenač. Pulj, ital. Pola) - italijansko ime Pola potiče od rimskog imena Provincia Iulia Pola Polentia Herculanea.
https://sl.wikipedia.org/wiki/Pulj

Znači grad Pula dolazi od reči polje.
 
Једна Нишава град -без реке Ниш (бар је ја нисам нашла) у Пољској је.

доњолужичкосрбски назив Nieszawa, пољски исто, словачки исто, литвански Ņešava , руски и украјински Нешава
https://pl.wikipedia.org/wiki/Nieszawa

а постоји и планина Книшава, забележена у житију Јована Рилског , данас планина Рила- трачки назив, сви се слажу, без противљења, иако би требало да се он, по времену живота, назива Св.Јованом Книшавским

books


..Demnach wurde Kniàava, thrak. *Knisa 'ausgewuhlte Stelle, Graben' bedeuten; vgl. als semantische Parallèle den bulg. Fluss- und Bergen Rila (abulg. Ryla)..
Balkansko ezikoznanie:Linguistique balkanique, Томови 13-17Bŭlgarska akademii͡a na naukite. Otdelenie za ezikoznanie, literaturoznanie i etnografii͡a, Bŭlgarska akademii͡a na naukite. Otdelenie za ezikoznanie, literaturoznanie i izkustvoznanie, Bŭlgarska akademii͡a na naukite. Edinen t͡sentŭr za ezik i literatura
https://books.google.rs/books?id=eY...sig=ACfU3U0t8bbTnA3GPScMHi9y61NNO9-Jow&edge=0


Evropejski putepisi ot XV i XVI vek kato izvori za istoričeskata geografija na Bălgarija,Hana Hynková,Verl. der Akad., 1973
Книшава и Ветрен:
books


Термин Книшава у 13.веку
books


U 16.veku
books


http://books.google.rs/books?id=zAg...a=X&ei=LKNCT_S8G4TP4QTRg8COCA&ved=0CD0Q6AEwAg

Такође:
LITHUANIAN QUARTERLY JOURNAL OF ARTS AND SCIENCES, Volume 42, No.2 - Summer 1996,

A possibly ambiguous further piece of evidence proving that Thracian was East Baltic is an item said to be from Thracian in a Middle Bulgarian text, Knišava 'a dug out place', the Lithuanian counterpart verb, knìsti (-sù /-s(i)aũ) 'to dig', has been West Balticized out of its expected ruki law relfex, š. The Bulgarian text form has preserved this East Baltic reflex if it does not represent the Slavic reflex of this law, x, altered to š via the first palatization of the velars (*knix- = -ēva to knišava) or a stem formed from sj (knis- + -java to knišava) or even a stem formed from š (from I.E. palatal k') + j (with *knišjava to knišava).

http://www.lituanus.org/1996/96_2_06.htm

ДА ли исти језички закон важи као у случају "first palatization of the velars" (*knix- = -ēva to knišava) за случај Thrax,града из кога су потекли Трашани?
 
Poslednja izmena:
Opet BALT
Postoji u starom jeziku LT, kao SALT od "sam, samo, sami" , našla sam kod Skoka :
salt.png

Bezpadežni pridev,
napr. kao nepromenljivo TEGET - dva izvora riječ teget proglašavaju zastarjelim regionalizmom odn. zastarjelim žargonizmom i razgovornim srbizmom

Pa, ako je SALT proizašlo u "piroćasnko-torlačkom" od sam, sami, od čega je moglo da proizađe BALT, od obal, obli , kao Obalt?

У лемко (русинском) језику, на терену где је од времена Бранковића било много Срба , постоји слично:

Ґрупи сугласнїкох тл, дл ше зачували у руским, алє ше епeнтетичне л траци. У групох TORT, TOLT ше витворює метатеза а не плеофония, итд. ..Цо ше дотика розвою ґрупох TORT, TOLT итд., як уж познате, южна часц заходнославянских язикох ма таки исти рефлекси як и южнославянски язики, то єст метатезу зоз предлуженьом вокала. Источасно, у сиверней часци заходнославянских язикох маме нормалну мeтатезу без предлужованя вокала. Кельо можем заключовац по прикладох котри ми доступни, руски язик забера стредню позицию медзи южнима и сивернима заходноукраїнскима язиками. Цо ше дотика TORT, TOLT, рефлекси исти як и у ческим и словацким, то єст TRAT, TLAT. У поглядзе TERT и TELT, нє поспишело ше ми найсц приклади котри би указали на предлужованє до <jat>...
http://rdsa.tripod.com/gustavson.html

Интересује ме шта знамо о Ужгородској унији из 1646. године и унијаћењу православних Срба у Северној Угарској? До сада сам нашао да је о томе писао Михајло Лацко у свом делу The Union of Užhorod (Slovački institut, Bratislava, 1966). Лацко у поглављу XI наведеног дела посебно говори о унијаћењу Срба, The Union of Rascians or Serbians of Upper Hungary, али пошто књига није доступна у целости, видљиви су само неки делови. Као на пример овај, о превођењу Срба у Русине, па и једних и других у Мађаре:

The Rascians who became united Catholics were first of all absorbed into the Ruthenians, and then both were absorbed by the Hungarians, so that today ony proper names testify to the Serbian origin of many of the Catholics of oriental rite of the diocese of Hajdu Dorogh.
 
Sázava u Češkoj:
https://cs.wikipedia.org/wiki/Sázava

Sava na Helmskom poluostrvu:
https://sr.wikipedia.org/sr/Сава

Da malo pogledamo šta Česi kažu u vezi etimologije imena Sázava:

"Etymologie : Jméno „Sázava“ vzniklo ze slovesa „sázeti“ a znamenalo řeku sázející se - usazující se":
https://cs.wikipedia.org/wiki/Sázava_(Nový_Rychnov)

"*sath-ava - hajní řeka, mihotavá řeka":
https://sites.google.com/site/bskotyz/home/jiri-svoboda/o-puavodu-nazvua-rek

Znači nešto poput zlata, svetla/blistava reka. To piše i na wikipediji: "Vodáci a trampové ji často nazývají Zlatá řeka".


Grad Varšava

Warsaw's name in the Polish language is Warszawa - approximately /vɑːrˈʃɑːvə/ - (also formerly spelled Warszewa and Warszowa), meaning "belonging to Warsz", Warsz being a shortened form of the masculine name of Slavic origin Warcisław; see also etymology of Wrocław. Folk etymology attributes the city name to a fisherman, Wars, and his wife, Sawa. According to legend, Sawa was a mermaid living in the Vistula River with whom Wars fell in love.[20] Actually, Warsz was a 12th/13th-century nobleman who owned a village located at the site of today's Mariensztat neighbourhood. See also the Vršovci family which had escaped to Poland. The official city name in full is miasto stołeczne Warszawa (English: "The Capital City of Warsaw").[22] A native or resident of Warsaw is known as a Varsovian – in Polish warszawiak (male), warszawianka (female), warszawiacy (plural).

Znači ova Sawa, jeste nešto poput ženskog vodnog božanstva. Samo pogledajte grb Varšave:
744px-POL_Warszawa_COA.svg.jpg


Ne zaboravimo da je postojalo božanstvo Savus (zapisano od Latina), po kome je i reka Sava dobila ime.
http://iza.zrc-sazu.si/pdf/Sasel_Kos_Ukrocena_lepotica.pdf
 
Sázava u Češkoj:
https://cs.wikipedia.org/wiki/Sázava

Sava na Helmskom poluostrvu:
https://sr.wikipedia.org/sr/Сава

Da malo pogledamo šta Česi kažu u vezi etimologije imena Sázava:

"Etymologie : Jméno „Sázava“ vzniklo ze slovesa „sázeti“ a znamenalo řeku sázející se - usazující se":
https://cs.wikipedia.org/wiki/Sázava_(Nový_Rychnov)

"*sath-ava - hajní řeka, mihotavá řeka":
https://sites.google.com/site/bskotyz/home/jiri-svoboda/o-puavodu-nazvua-rek

Znači nešto poput zlata, svetla/blistava reka. To piše i na wikipediji: "Vodáci a trampové ji často nazývají Zlatá řeka".

Eto kako Mađari nazivaju reku Savu:
такво је отприлике становиште и мађарских историчара. ево једне карте која показује границе угарских жупанија (које ће касније образовати Славонију) и Хрватске непосредно пред њен пад под угарску власт.

Hungary%201118.jpg

http://lazarus.elte.hu/~mihalyi/proba/Hungary 1118.jpg

...SZAVA. A u Češkoj jeste reka Sazava.
 
Eto kako Mađari nazivaju reku Savu:


...SZAVA. A u Češkoj jeste reka Sazava.

E vidiš, to nema veze, jer mađarsko sz je samo pitanje ortografije, spelinga takoreći. Slovom s pišu glas [š], dok sa sz obeležavaju . Zato nisam mogao da uzmem ime češke reke kao dvostruki hidronim za našu Savu. Međutim, vodena vila iz poljske mitologije jeste Sava, i zato vredi uzeti u obzir. Takođe proučiti o božanstvu "Savus", šta, gde i kako.
 
Grad Varšava

Warsaw's name in the Polish language is Warszawa - approximately /vɑːrˈʃɑːvə/ - (also formerly spelled Warszewa and Warszowa), meaning "belonging to Warsz", Warsz being a shortened form of the masculine name of Slavic origin Warcisław; see also etymology of Wrocław. Folk etymology attributes the city name to a fisherman, Wars, and his wife, Sawa. According to legend, Sawa was a mermaid living in the Vistula River with whom Wars fell in love.[20] Actually, Warsz was a 12th/13th-century nobleman who owned a village located at the site of today's Mariensztat neighbourhood. See also the Vršovci family which had escaped to Poland. The official city name in full is miasto stołeczne Warszawa (English: "The Capital City of Warsaw").[22] A native or resident of Warsaw is known as a Varsovian – in Polish warszawiak (male), warszawianka (female), warszawiacy (plural).

Znači ova Sawa, jeste nešto poput ženskog vodnog božanstva. Samo pogledajte grb Varšave:
Pogledajte prilog 370679

Ne zaboravimo da je postojalo božanstvo Savus (zapisano od Latina), po kome je i reka Sava dobila ime.
http://iza.zrc-sazu.si/pdf/Sasel_Kos_Ukrocena_lepotica.pdf

Odličan rad. Čudno da Marjeta ŠaŠel Kos nije pomenula Sawu, vodenu vilu severnih Slovena.
 
Pečuj, još jedna srpska reč koja nam se iz mađarskog (pored šargarepe i astala) u srpski jezik vratila kao mađarske. Reč Petj (mađ. Pecs) zasvedočena je u 13. veku i potiče od srpske reči pet (5) jer se to mesto zvalo Pet Crkava. (Na tom području ubijen je srpski kralj Zvonimir. Srebrna je o ovome pisala.)

Međutim, za temu je bitno kako se ovo mesto zvalo pre šestog veka, a zvalo se Sopljane:

https://hu.wikipedia.org/wiki/Pécs

Google translate, sa mađarskog:

The Celtic and Pannonian tribes inhabited region in the second century, the early Romans founded under the name Sopianae city. The settlement is the fourth century provincial seat and Early Christianity has become a major hub. From this period of the early Christian burial building complex of the UNESCO World Heritage Committee in 2000 in December it picked up the World Heritage List. [SUP][4][/SUP]
https://translate.google.rs/transla...//hu.wikipedia.org/wiki/P%C3%A9cs&prev=search

Reč Sopljane dolazi od slovenske reči sop, sopot koji znači izvor ili mesto sa više izvora:

[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD]sȍpōt m [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="width: 1%"]1. [/TD]
[TD]vrelo, vrutak[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2. [/TD]
[TD]područje s mnogo vrutaka[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]


Name

The earliest name for the territory was its Roman name of Sopianæ. The name possibly comes from the plural of the Celtic sop meaning "marsh". Contrary to the popular belief, the name did not signify a single city[SUP][citation needed][/SUP] (Sopianae: plural), and there are no traces of an encircling wall from the early Roman era, only from the 4th century.

The medieval city was first mentioned in 871 under the name Quinque Basilicae ("five cathedrals".) The name refers to the fact that when constructing the churches of the city, the builders used material from five old Christian chapels. In later Latin documents the city was mentioned as Quinque Ecclesiae ("five churches", a name identical in meaning to the German name Fünfkirchen and the Slovak name Päťkostolie.[SUP][12][/SUP])
The name Pécs appears in documents in 1235 in the word Pechyut (with modern spelling: pécsi út, means "road to/from Pécs"). In Turkish "beş" (pronounced [beʃ]) means 5. The name is first recorded after the Mongol invasion of Europe. In other languages: in Latin, Quinque Ecclesiae; in Croatian, Pečuh; in Serbian, Печуј / Pečuj; in Slovak, Päťkostolie; in Czech, "Petikostelí"; and in German, Fünfkirchen.
 
Pečuj, još jedna srpska reč koja nam se iz mađarskog (pored šargarepe i astala) u srpski jezik vratila kao mađarske. Reč Petj (mađ. Pecs) zasvedočena je u 13. veku i potiče od srpske reči pet (5) jer se to mesto zvalo Pet Crkava. (Na tom području ubijen je srpski kralj Zvonimir. Srebrna je o ovome pisala.)

Međutim, za temu je bitno kako se ovo mesto zvalo pre šestog veka, a zvalo se Sopljane:

https://hu.wikipedia.org/wiki/Pécs

Google translate, sa mađarskog:

The Celtic and Pannonian tribes inhabited region in the second century, the early Romans founded under the name Sopianae city. The settlement is the fourth century provincial seat and Early Christianity has become a major hub. From this period of the early Christian burial building complex of the UNESCO World Heritage Committee in 2000 in December it picked up the World Heritage List. [SUP][4][/SUP]
https://translate.google.rs/transla...//hu.wikipedia.org/wiki/P%C3%A9cs&prev=search

Reč Sopljane dolazi od slovenske reči sop, sopot koji znači izvor ili mesto sa više izvora:

[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD]sȍpōt m
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="width: 1%"]1.
[/TD]
[TD]vrelo, vrutak
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2.
[/TD]
[TD]područje s mnogo vrutaka
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]


Name

The earliest name for the territory was its Roman name of Sopianæ. The name possibly comes from the plural of the Celtic sop meaning "marsh". Contrary to the popular belief, the name did not signify a single city[SUP][citation needed][/SUP] (Sopianae: plural), and there are no traces of an encircling wall from the early Roman era, only from the 4th century.

The medieval city was first mentioned in 871 under the name Quinque Basilicae ("five cathedrals".) The name refers to the fact that when constructing the churches of the city, the builders used material from five old Christian chapels. In later Latin documents the city was mentioned as Quinque Ecclesiae ("five churches", a name identical in meaning to the German name Fünfkirchen and the Slovak name Päťkostolie.[SUP][12][/SUP])
The name Pécs appears in documents in 1235 in the word Pechyut (with modern spelling: pécsi út, means "road to/from Pécs"). In Turkish "beş" (pronounced [beʃ]) means 5. The name is first recorded after the Mongol invasion of Europe. In other languages: in Latin, Quinque Ecclesiae; in Croatian, Pečuh; in Serbian, Печуј / Pečuj; in Slovak, Päťkostolie; in Czech, "Pětikostelí"; and in German, Fünfkirchen.

Evo šta kaže slovenački rečnik:

" sôpot -a in sopòt -ôta m (ó; ȍ ó) nar. 1. šumenje, šum: poslušati sopot iz potoka 2. zelo ozka dolina z rečno, hudourniško strugo: sopoti in soteske 3. sopara, sopuh: Topel sopot, ki so ga nadihale ponoči krave, ga je zajel (F. Godina) ♪ "
http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=sopot&hs=1
 
Evo šta kaže slovenački rečnik:

" sôpot -a in sopòt -ôta m (ó; ȍ ó) nar. 1. šumenje, šum: poslušati sopot iz potoka 2. zelo ozka dolina z rečno, hudourniško strugo: sopoti in soteske 3. sopara, sopuh: Topel sopot, ki so ga nadihale ponoči krave, ga je zajel (F. Godina) ♪ "
http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=sopot&hs=1



Tako je. Glagol soptati:

[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD]sòptati [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
sòptati () nesvrš.prez. sȍpćēm, pril. sad. sȍpćūći, gl. im. -ānje〉 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
teško disati (ob. za životinje); dahtati [/TD]
[/TR]
[/TABLE]


Srodno je sa rečju šapat.
 
Ima selo Lomnica, kod mog sela Rekovca (Levač).
O naseljenosti tog kraja: http://www.*************/download/cje0a79d0f93xy0/documents.tips_dusan-raskovic-mitovi-i-legende.pdf
Premda ostajem blago skeptičan oko Glaveje. Imam još deo te, sada šume (ono što nam nije nacionalizovano..).
Nemam neki info o građevinama, opet, nije baš da se zalazi, ima mnogo zmija.
Pre neki dan pročitah da je Barbarosa, baš pre nego je krenuo ka nama, darovao nekom manastiru šumu Glomača.
Pitah se da li je to njihov poslednji pomen...
Obrađujem Barbarosu... bio bih zahvalan ako neko ima info o njemu i obračunu sa Vendima u vreme pred polazak na Krstašenje.
 
Poslednja izmena:
Grad Peć na Kosovu i Metohiji

"Град су вероватно основали Илири. Налазио се на стратегијском положају на реци Бистрици, која се улива у Бели Дрим источно од Проклетија. Град се називао Песцијум (Pescium) током римског периода, под називом Сипарантум (Siparantum) среће се код Птолемеја (87.-150.) у његовом познатом делу „Географија“. Имао је статус муниципијума, што је значило да је имао своју самоуправу и да је био други град тог ранга на простору данашњег Косова и Метохије, одмах после Улпијане.
Византијски историчар Прокопије (565. године) га назива Пентза (Pentza), који замењује назив Сипарантум. О античкој Пећи зна се да је локалитет Градина врло значајан, као и низ других локалитета који показују да је био административни центар овог дела Балкана".
https://sr.wikipedia.org/sr/Пећ

"PECA (oronim) - nastalo od pečca, a to po samostalniškoj redukciji od *pečica, što je od peča (sloven. skalna votlina - srp. pečina) < pet'a. Disimilacijski ostaci još uvek se nalaze domačem jeziku u primorskoj pejca (pečina), oronim Pejca (908 m V 15°2' S 46°6') i toponim Pejce (V 13°44' S 45°57'). Slovan. *Pet'a dolazi od *pet'ь 'peč' i 'veći prostor u skali koji služi za ognjište', kasnije 'od kamena napravljena peč', što je osnova sekundarnim imenima 'votlina' i 'pečina' " (Snoj, 2009, str. 302).

Snoj M. Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen. Založba Modrijan in Založba ZRC. Ljubljana; 2009.


To se odnosi i na kraj Peč i Pečane.
 

Back
Top