Недићева Србија, сарадња са НДХ и Бугарском

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Nediceva vlada nije imala nikakve kontakte sa Hrvatima.O tome nema ni reci u delima Milana Borkovica Milan Nedic izdatoj 1985 kao ni u knjizi Kontrarevolucija u Srbiji istog autora kao ni u "delima" drugih rezimskih autora iz vremena Brozoslavije a koje se bave okupacijom.Nedic je odbio da se sretne sa Pavelicem sto su predlagali Nemci i da ima bilo kakve kontakte sa Hrvatskom.

- - - - - - - - - -

slika govori drugačije, zar ne?

To je samo jos jedna tvoja glupost.
 
da pogledamo ponovo, slika govori više nego i jedno vaše jalovo objašnjenje ili uvreda...
ko je po vama onaj zadnji sa leve strane?

- - - - - - - - - -

12801505_574953696001502_8273965094026117721_n.jpg


- - - - - - - - - -

da nedić nije saradjivao sa ustašama, i da je ratovao protiv njih, ne bi se ustaše slobodno šetale po beogradu, zar ne?

Ti si jedni komunistički "istoričar" :cepanje::cepanje::cepanje:koji tvrdi da je Nedić sarađivao sa ustašama.U stvarnosti,ustaše koji su se borili u Staljingradu u Srbiji se pojavljuju su u drugoj polovini 1944 a sa njima dolazi i kriptoustaša Jozo Broz sa svojim srpskim dobrovoljnim janičarima koji su sluzili Brozu za njegove ciljeve koji se u bitnom ne razlikuju od ustaških.
 
opet vredjanje u nedostatku argumenata.....

samo se brukate od nemoći.....

- - - - - - - - - -

R%20Karadjordjeva%201940_zpsisrzbjwo.jpg


Сасвим сам сигуран да се ради о Карађорђевој улици.
Под 1. олук на истој страни на крају зграде до саме ивице са малим локалом Сремкинњом,
2. Види се и натпис на горњој слици није уочљив али је истоветан по распореду слова.
3. олук са десне стране на крају Сремкиње уз стубни зид следећег локала, исти на обе.
4. истоветне декорације на обе слике 4 комада.
5. Спољна тезга Сремкиње индетична и изглед и положај.
6.стуб излога другог локала индетичан положај на обе слике.
7.Исти натпис на фасади на обе слике (табла. 7а. Сокла исте висине и положаја на обе слике. На доњој слици под сликом 7 сам заборавио а.

Чак и превише истих детаља да би била случајност.


Untitled.png
 
ево, изволи:

- - - - - - - - - -

Ево још једне потрде где је настала Сремкиња, није нам баш свеједно али се Усташа ипак шетао Београдом за време Недићеве владавине..................

karadjordjeva%20-%20pitalica_zpsbykjssn9_0.jpg


Ustasa%20RR_0.jpg


Untitled%20aa%20RR_0.jpg


Овај снимак са исте позиције је крајем XIX века. Где се види настанак Сремкиње

RR%20-%20Copy.jpg


Овај детаљ на врху зиданог стуба је препознатљив на свим фотографијама ...............
 
Dokaži mi da je u Karađorđevoj ulici postojao lokal Sremkinja za vreme nemačke okupacije. Pusti cokle, tezge i ostale gluposti.

Nije bitno gde je načinjena fotografija.Verovatno je načinjena u Beogradu jer se vidi ćirilični natpis koji u Zemunu ne bi dočekao 1943.Poenta je da na fotografiji nije ustaša inače bi nosio ustašku kapu.U Beogradu je tokom okupacija pri nemačkoj komandi postojalo više stranih predstavništava koja su verovatno obezbeđivana pripadnicima vojnih ili policijskih formacija odnosnih drzava.Među takvima mogao bi se identifikovati misteriozni.
 
:hahaha:

koji si ti psihopata...ovo je strasno...znas li kako izgleda ustaska kapa? tvoji su saradjivali sa nima pa bi trebao da znas...koji je uopste dokaz da je na slici ustasa? jel ti toliko tesko da postavis link odakle je slika...ali i da jeste ustasa, u cemu je poenta??

O odnosu Nedica sa NDH postavio sam ti iz nemackih izvora...zasto to ignorises?...sta ti uopste zelis da dokazes ovde?

Znam da bi rado hteo da postavis sliku Nedica sa Pavelicem...ali ebiga...tako nesto ne postoji...pa nam ti objasni kako???

Ostace cinjenice moj proko...a one su, da je Nedic spasavao Srbe od ustaskog noza, dok su tvoji navijali da ustase pokolju sto vise Srba, a neretko i sami ucestvovali u tome...kako se nosis sa ovim> oces li ikada odgovoriti?

Kada je 12. avgusta 1941. Svetozar Vukmanović Tempo dobio pismo Đure Pucara o pokolju 650 ljudi, žena i dece u okolini Prijedora, posle čega se očekivalo da će Nemci uzeti Srbe u zaštitu i ukinuti ustašku vlast, on je odgovorio:

Mnogo više me je zabrinula vijest da su okupatori išli na ukidanje ustaške vlasti u Prijedoru i da je čitavu vlast u gradu preuzela regularna vojska NDH. Ukoliko okupator počne stvarati stanje u kome će se prema Srbima primenjivati neki pravedniji zakoni, to može da pokoleba veliki dio seljačkih masa i da ugrozi razvoj oružane borbe."

(Svetozar Vukmanović Tempo, Revolucija koja teče, strana 210.)

http://www.znaci.net/00003/495.pdf

nece ti proci ta crveno-ustaska propaganda nikada...;)
 
Toком окупације Београда 50% пунолетних Београђана мушкараца и жена прошло је кроз конц. логоре, од тог броја неколико десетина хиљада је ликвидирано.

Ако неко мисли да су страни агенти радили за добробит српског народа, и данас има таквих идиота, онда ових неколико десетина хиљада Београђана ликвидираних то не сматра.
 
...Status oslobodioca Srbije Tito tad dodeljuje i jednoj jedinici okorelih hrvatskih nacista, ustasa, koje je njihov poglavnik Ante Pavelic 1941. poslao da za racun Hitlera jurisaju na SSSR, a Staljin ih posle zarobljavanja kod Staljingrada ponudio Titu da mu pomognu u osvajanju Srbije. I u jednom i u drugom slucaju, i kad su kidisali na Staljingrad, i kad su po Titovom odobrenju spartali po Srbiji, ovom prekaljenom ustaskom jedinicom komandovao je isti covek, pukovnik Marko Mesic. U oba slucaja i vecina ljudstva bila mu je istovetna, samo su im oznake i nazivi, ali i glavni pretpostavljeni bili razliciti. Na Istocnom frontu borili su se pod komandom Hitlerovog generala Fridriha fon Paulusa, nosili su ustaska znamenja i zvali se 369. ustaski puk, a u Srbiji su bili pod Titovom vrhovnom komandom, zvali su se prva ''Prva jugoslovenska brigada'' i na kapama, sve dok nisu zasli malo dublje u Srbiju, nosili ''znak slican ustaskom znaku''.


Prva jugoslovenska brigada u SSSR-u

Formirana 01.06.1944. godine u okolini Kolomne (SSSR) od Jugoslovenskog samostalnog odreda obrazovanog u istom mestu 23.01.1944. godine. Brigadu (i odred koji je u periodu januar – maj ’44. godine dopunjavan novim pripadnicima) su sačinjavali Jugosloveni koji su kao pripadnici domobranske Hrvatske legije, madžarskih, rumunskih i nemačkih jedinica zarobljeni na Istočnom frontu, zatim grupa Srba iz Bačke deportirana u SSSR od strane Nemaca u radne bataljone; jugoslovenski ekonomski emigranti iz Irana oko 150, kao i izvestan broj predratnih političkih emigranata koji su živeli u SSSR. Pri formiranju brigada je imala 2 bataljona sa oko 1,500 ljudi.

Prema pukovniku Vojmiru Kljakoviću iz Vojnoistorijskog instituta u Beogradu nacionalni sastav brigade na dan 16. Aprila bio je:

775 hrvata
440 slovenaca
293 srba
14 židova
10 slovaka
5 Rusa
3 Rusina
2 Mađara
1 Crnogorac

ukupno 1543 boraca.

Obuka i oprema brigade su izvođeni u potpunosti prema sovjetskim pravilima. Staviše, za tadašnje sovjetske prilike, vrlo temeljito i u produženom trajanju. Rusi su prvo hteli da brigadu angažuju na Istočnom frontu i da je potroše uz malo propagandnog efekta. Ipak je pobedila varijanta njenog angažovanja u Jugoslaviji. Čudno, ali se sa propagandom nije ni u Jugoslaviji preterivalo.

Posle obuke brigada je 29. jula 1944. godine napustila Kolomnu i preko Ukrajine i Rumunije stigla od 6 do 10. oktobra u oslobođene oblasti istočne Srbije gde je ušla u sastav 23. divizije 14. korpusa NOVJ.

Krajem oktobra je prebačena u rejon Čačka gde je od 30. oktobra do 2. novembra 1944. godine vodila borbe sa nemačkim snagama i pretrpela znatne gubitke.

30 oktobra - na odseku s. Prijevor - s. Ljubic (kod Cacka) počeo četverodnevni napad 1. jugoslovenske brigade i delova 14. srpske udarne brigade 23. udarne divizije NOVJ i 93. pešadijske divizije Crvene armije u cilju uništenja nemačke grupacije na levoj obali r. Zapadne Morave. Iako su jedince NOVJ i Crvene Armije ovladale delom neprijateljskih položaj, napad nije uspeo zbog vrlo snažno otpora nemačkih snaga. U tim borbama je 1. jugoslovenska brigada imala 135 mrtvih, 324 ranjena i 88 nestalih boraca.

Kraće vreme (10. - 17. novembra) je bila pod neposrednom komandom Vrhovnog štaba jer posle gubitaka kod Čačka (oko 150 ljudi) htelo se brigadu sačuvati da je se pokaže u Hrvatskoj. Onda se od toga diglo ruke i ona je angažovana dalje budući da je ipak predstavljala borbenu snagu i pod komandom iskusnih profesionalnih oficira koje niko nije pitao odakle im borbeno iskustvo. Nalazi se u sastavu 1. proleterskog korpusa.

Od 12.12.1944. godine je u sastavu 5. divizije.

Od 22.12.1944. godine do sredine marta brigada je angažovana na Sremskom frontu i učestvuje u borbama kod sela Miklusevaca, Sida, Berkasov i Bapske. Prebačena u istočnu Bosnu gde učestvuje u borbama za oslobođenje Brčkog posle čega učestvuje u gonjenju ka Brodu i značajnije se angažujući kod sela Beravaca i Jezevika.

10 april, Prva jugoslovenska brigada 5 udarne divizije JA otpočela forsiranje r. Save kod Brčkog. Sutradan je u rejonu s. Drenovaca uhvatila vezu s delovima 11. udarne divizije JA.

Krajem aprila '45. godine brigada je prebačena u područje reke Ilove gde je učestvovala u slamanju neprijateljske odbrane kod sela Klokocevaca, Hercegovca, Velike i Mla Trnovitice. Komandni sastav su 90% činili bivši domobranski oficiri. Politički komesar brigade je bio Srbin Dimitrije Georgijević, komunista koji je živeo u SSSR do formiranja brigade i učestvovao u Španskom građanskom ratu. Brigada je odlikovana Ordenom zasluge za narod.6. oktobar 1944

— U Srbiju stigla 1. jugoslovenska brigada, formirana u SSSR-u. Stavljena je pod komandu 23. udarne divizije NOVJ.

30 oktobar 1944
— Na odseku s. Prijevor — s. Ljubić (kod Čačka) počeo četvorodnevni napad 1. jugoslovenske brigade i delova 14. srpske udarne brigade 23. udarne divizije N O V J i 93. pešadijske divizije Crvene armije u ciiju uništenja nemačke grupacije na levoj obali r. Zapadne Morave. Iako su jedinice NOVJ i Crvene armije ovladale delom neprijateljskih položaja, napad nije uspeo zbog vrlo snažnog otpora nemačkih snaga. U tim borbama je l jugoslovenska brigada imala 135 mrtvih, 324 ranjena i 88 nestalih boraca. Ostale jedinice 23. divizije N O V J i jedinice 93. divizije Crvene armije imale su takođe osetne gubitke. I neprijatelj je imao velike gubitke. Jedinice 23. divizije su uništile 64 puške. 19 automata, 16 mitraljeza, 4 tenka, 2 oklopna automobila, 7 topova, 2 minobacača, 1 radio-stanicu. 8 kamiona, a zaplenile 28 pušaka. 10 automata. 2 mitraljeza, 2 radio-stanice, t automobil i dosta drugog materijala


6.april 1945
Peta divizija je ovog dana rano izjutra prešla u napad sa linije s. Sandići, s. Stanovi. Prva krajiška brigada je nastupala pravcem s. Gredica—s. Šokčići, a 1 jugoslovenska brigada pravcem s. Stanovi—Brčko; 4 krajiška brigada se nalazila u
rezervi u rejonu s. Sandići. U borbama koje su se razvile, 1 krajiška brigada je uspela da savlada jak neprijateljski otpor istočno od s. Sokčići i da do 23 časa izbije na jugoistočnu periferiju Brčkog, dok je 1 jugoslovenska brigada bila
zadržana jakim otporom neprijatelja sa južne ivice s. Sokčići,-a potom, protivnapadom potisnuta južno od ovog sela i s. Marići. U ponovljenom napadu, oko 11 časova, 1 brigada je uspela da izbije severno od s. Sokčići i da se na Begluku poveže sa delovima 17 divizije, a zatim, do 19 časova, da pređe r. Grčicu.

10.april 1945
Prva jugoslovenska brigada 5. udarne divizije JA otpočela forsiranje r. Save kod
Brčkog. Sutradan je u rejonu s. Drcnovaca uhvatila vezu s delovima 11. udarne divizije JA.
U 19,50 časova 5 divizija je pomoću pontonskih skela počela prevoženje preko reke. Prvo je ukrcana 1 jugoslovenska brigada. Do 24 časa su svi delovi brigade bili prebačeni na levu obalu, bez uznemiravanja od strane neprijatelja. U toku
noći 10/11 aprila Brigada je obrazovala uži mostobran na levoj obali i pristupila čišćenju terena, a u jutarnjim časovima 11 aprila izbila je pred južnu ivicu šumskog pojasa Desićevo, gde je organizovanim otporom neprijatelja bila zadržana. Brigada je ovog dana u rejonu s. Drenovci uhvatila vezu sa delovima 11 divizije, koji su istog dana zauzeli sela Đurići i Gunja. Tokom dana je na desno krilo 1 jugoslovenske brigade stigla 1 krajiška brigada, a kasnije r).a desno krilo 1 krajiške brigade stigla je i 4 krajiška brigada i razvila se na jugozapadnoj ivici
šumskog pojasa Sočna. Prebacivanje artiljerije i ostalih delova 5 divizije završeno je 11 aprila do 17 časova.

17. april 1945
Sedamnaestog aprila uveče divizije 1 armije bile su u sledećem rasporedu: 1 proleterska divizija u napadu na s.Pleternica; 11 divizija i 1 konjička brigada u rejonu s. Buk,a Tenkovska brigada u pokretu iz Vinkovaca za s. Buk; 6 divizija
u pristizanju iz rejona Đakova u rejon s. Ruševo; 21 divizija u Đakovu; 42 i 48 divizija u rejonu s. N. i St. Topolje i s. Andrijevci; 5 divizija, pošto je noću 17/18 aprila preuzela položaj od 48 divizije, osvanula je 18 aprila u dodiru sa neprijateljem
(1 jugoslovenska brigada na desnom krilu, na istočnoj ivici šume Djedov Dol, 4 krajiška brigada na zapadnoj ivici šume Varčaga i 1 krajiška brigada na jugoistočnoj ivici šume Varčaga, zapadno od k. 90 do železničke pruge južno od k. 90); levo od 5 divizije, između železničke pruge i r. Save, protezao se front 17 divizije (6 brigada u naslonu na levo krilo 5 divizije, pa ulevo, preko Luga, do Bič potoka; 2
brigada između Bič potoka i puta s. Sredanci—s. Oprisavci, na liniji Čistine, zapadna ivica šume Rasovac; 15 brigada levo od 2 brigade, na liniji šuma Rasovac, r. Sava).

18. april 1945
Peta i 17 divizija prešle su 18 aprila oko 17 časova u napad na ćelom frontu, ali su, zbog oskudice u artiljeriskoj municiji, imale uspeha samo krilne brigade, i to 1 jugoslovenska,koja je uspela da potisne neprijateljske snage južno od s. Lapovci
i 15 brigada 17 divizije, koja je izbacila neprijateljske delove iz rovova pored Save i zauzela nekoliko zgrada u jugozapadnom delu s. Oprisavci.

20. april 1945
Peta i 17 divizija su na liniju neprijateljske odbrane istočno i severoistočno od Broda, produžile napad i u toku 20 aprila.Toga dana oko podne je 1 jugoslovenska brigada, borbom prsa u prsa, zauzela s. Ježevik, pa je goneći neprijatelja oko 17 časova izbila jugoistočno od s. Rastušje i povezala se sa delovima 6 divizije.

26. april 1945
Peta divizija je oko 3 časa sa 1 krajiškom i 1 jugoslovenskom brigadom, u rejonu šume Crni Lug i s. Klokočevac, pod borbom forsirala Ilovu, odbacila neprijatelja i u
toku dana ovladala Zdenačkim Gajem.
 
27.april 1945
Peta divizija je sa 1 jugoslovenskom brigadom je odbila više neprijateljskih protivnapada sa linije jugozapadna ivica Zdenačkog Gaja, Jazavica (trig. 136),

29. april 1945
Peta divizija se sa dve brigade nalazila u s. Dežanovac, a sa jednom brigadom (1 jugoslovenskom) na položaju na liniji ž. st. Končanica, Polom (k. 453), s. Stražanac,
Voštanica;



5.maja 1945
5 divizija, u nastupanju preko sela Zdenčec i Sišćani, proterala je sa 1 jugoslovenskom brigadom neprijatelja iz s. Kabal i izbila predveče u s. Srp. Kapela;

6.maja 1945
Peta divizija je oko 16 časova sa 1 krajiškom brigadom napala neprijatelja u s. Gradec, a sa 1 jugoslovenskom brigadom u s. Pavlovec i istog dana do mraka izbila na liniju s. Hruškovica, s. Lukovo

7.maja 1945
Peta divizija je sa 1 jugoslovenskom brigadom proterala neprijatelja iz rejona s. Kolenica i do mraka izbila u rejon s. Dvorišće,


8.maj 1945
Peta divizija je do 21 čas sa 1 jugoslovenskom brigadom očistila prostor s. Kolenica, s. Valetić, s. Dvorišće od zaostalih neprijateljskih delova,kojom prilikom je zarobila štab jednog nemačkog bataljona,
 
Prva jugoslovenska brigada u SSSR-u

Formirana 01.06.1944. godine u okolini Kolomne (SSSR) od Jugoslovenskog samostalnog odreda obrazovanog u istom mestu 23.01.1944. godine. Brigadu (i odred koji je u periodu januar – maj ’44. godine dopunjavan novim pripadnicima) su sačinjavali Jugosloveni koji su kao pripadnici domobranske Hrvatske legije, madžarskih, rumunskih i nemačkih jedinica zarobljeni na Istočnom frontu, zatim grupa Srba iz Bačke deportirana u SSSR od strane Nemaca u radne bataljone; jugoslovenski ekonomski emigranti iz Irana oko 150, kao i izvestan broj predratnih političkih emigranata koji su živeli u SSSR. Pri formiranju brigada je imala 2 bataljona sa oko 1,500 ljudi.

Prema pukovniku Vojmiru Kljakoviću iz Vojnoistorijskog instituta u Beogradu nacionalni sastav brigade na dan 16. Aprila bio je:

775 hrvata
440 slovenaca
293 srba
14 židova
10 slovaka
5 Rusa
3 Rusina
2 Mađara
1 Crnogorac

ukupno 1543 boraca.

Obuka i oprema brigade su izvođeni u potpunosti prema sovjetskim pravilima. Staviše, za tadašnje sovjetske prilike, vrlo temeljito i u produženom trajanju. Rusi su prvo hteli da brigadu angažuju na Istočnom frontu i da je potroše uz malo propagandnog efekta. Ipak je pobedila varijanta njenog angažovanja u Jugoslaviji. Čudno, ali se sa propagandom nije ni u Jugoslaviji preterivalo.

Posle obuke brigada je 29. jula 1944. godine napustila Kolomnu i preko Ukrajine i Rumunije stigla od 6 do 10. oktobra u oslobođene oblasti istočne Srbije gde je ušla u sastav 23. divizije 14. korpusa NOVJ.

Krajem oktobra je prebačena u rejon Čačka gde je od 30. oktobra do 2. novembra 1944. godine vodila borbe sa nemačkim snagama i pretrpela znatne gubitke.

30 oktobra - na odseku s. Prijevor - s. Ljubic (kod Cacka) počeo četverodnevni napad 1. jugoslovenske brigade i delova 14. srpske udarne brigade 23. udarne divizije NOVJ i 93. pešadijske divizije Crvene armije u cilju uništenja nemačke grupacije na levoj obali r. Zapadne Morave. Iako su jedince NOVJ i Crvene Armije ovladale delom neprijateljskih položaj, napad nije uspeo zbog vrlo snažno otpora nemačkih snaga. U tim borbama je 1. jugoslovenska brigada imala 135 mrtvih, 324 ranjena i 88 nestalih boraca.

Kraće vreme (10. - 17. novembra) je bila pod neposrednom komandom Vrhovnog štaba jer posle gubitaka kod Čačka (oko 150 ljudi) htelo se brigadu sačuvati da je se pokaže u Hrvatskoj. Onda se od toga diglo ruke i ona je angažovana dalje budući da je ipak predstavljala borbenu snagu i pod komandom iskusnih profesionalnih oficira koje niko nije pitao odakle im borbeno iskustvo. Nalazi se u sastavu 1. proleterskog korpusa.

Od 12.12.1944. godine je u sastavu 5. divizije.

Od 22.12.1944. godine do sredine marta brigada je angažovana na Sremskom frontu i učestvuje u borbama kod sela Miklusevaca, Sida, Berkasov i Bapske. Prebačena u istočnu Bosnu gde učestvuje u borbama za oslobođenje Brčkog posle čega učestvuje u gonjenju ka Brodu i značajnije se angažujući kod sela Beravaca i Jezevika.

10 april, Prva jugoslovenska brigada 5 udarne divizije JA otpočela forsiranje r. Save kod Brčkog. Sutradan je u rejonu s. Drenovaca uhvatila vezu s delovima 11. udarne divizije JA.

Krajem aprila '45. godine brigada je prebačena u područje reke Ilove gde je učestvovala u slamanju neprijateljske odbrane kod sela Klokocevaca, Hercegovca, Velike i Mla Trnovitice. Komandni sastav su 90% činili bivši domobranski oficiri. Politički komesar brigade je bio Srbin Dimitrije Georgijević, komunista koji je živeo u SSSR do formiranja brigade i učestvovao u Španskom građanskom ratu. Brigada je odlikovana Ordenom zasluge za narod.6. oktobar 1944

— U Srbiju stigla 1. jugoslovenska brigada, formirana u SSSR-u. Stavljena je pod komandu 23. udarne divizije NOVJ.

30 oktobar 1944
— Na odseku s. Prijevor — s. Ljubić (kod Čačka) počeo četvorodnevni napad 1. jugoslovenske brigade i delova 14. srpske udarne brigade 23. udarne divizije N O V J i 93. pešadijske divizije Crvene armije u ciiju uništenja nemačke grupacije na levoj obali r. Zapadne Morave. Iako su jedinice NOVJ i Crvene armije ovladale delom neprijateljskih položaja, napad nije uspeo zbog vrlo snažnog otpora nemačkih snaga. U tim borbama je l jugoslovenska brigada imala 135 mrtvih, 324 ranjena i 88 nestalih boraca. Ostale jedinice 23. divizije N O V J i jedinice 93. divizije Crvene armije imale su takođe osetne gubitke. I neprijatelj je imao velike gubitke. Jedinice 23. divizije su uništile 64 puške. 19 automata, 16 mitraljeza, 4 tenka, 2 oklopna automobila, 7 topova, 2 minobacača, 1 radio-stanicu. 8 kamiona, a zaplenile 28 pušaka. 10 automata. 2 mitraljeza, 2 radio-stanice, t automobil i dosta drugog materijala


6.april 1945
Peta divizija je ovog dana rano izjutra prešla u napad sa linije s. Sandići, s. Stanovi. Prva krajiška brigada je nastupala pravcem s. Gredica—s. Šokčići, a 1 jugoslovenska brigada pravcem s. Stanovi—Brčko; 4 krajiška brigada se nalazila u
rezervi u rejonu s. Sandići. U borbama koje su se razvile, 1 krajiška brigada je uspela da savlada jak neprijateljski otpor istočno od s. Sokčići i da do 23 časa izbije na jugoistočnu periferiju Brčkog, dok je 1 jugoslovenska brigada bila
zadržana jakim otporom neprijatelja sa južne ivice s. Sokčići,-a potom, protivnapadom potisnuta južno od ovog sela i s. Marići. U ponovljenom napadu, oko 11 časova, 1 brigada je uspela da izbije severno od s. Sokčići i da se na Begluku poveže sa delovima 17 divizije, a zatim, do 19 časova, da pređe r. Grčicu.

10.april 1945
Prva jugoslovenska brigada 5. udarne divizije JA otpočela forsiranje r. Save kod
Brčkog. Sutradan je u rejonu s. Drcnovaca uhvatila vezu s delovima 11. udarne divizije JA.
U 19,50 časova 5 divizija je pomoću pontonskih skela počela prevoženje preko reke. Prvo je ukrcana 1 jugoslovenska brigada. Do 24 časa su svi delovi brigade bili prebačeni na levu obalu, bez uznemiravanja od strane neprijatelja. U toku
noći 10/11 aprila Brigada je obrazovala uži mostobran na levoj obali i pristupila čišćenju terena, a u jutarnjim časovima 11 aprila izbila je pred južnu ivicu šumskog pojasa Desićevo, gde je organizovanim otporom neprijatelja bila zadržana. Brigada je ovog dana u rejonu s. Drenovci uhvatila vezu sa delovima 11 divizije, koji su istog dana zauzeli sela Đurići i Gunja. Tokom dana je na desno krilo 1 jugoslovenske brigade stigla 1 krajiška brigada, a kasnije r).a desno krilo 1 krajiške brigade stigla je i 4 krajiška brigada i razvila se na jugozapadnoj ivici
šumskog pojasa Sočna. Prebacivanje artiljerije i ostalih delova 5 divizije završeno je 11 aprila do 17 časova.

17. april 1945
Sedamnaestog aprila uveče divizije 1 armije bile su u sledećem rasporedu: 1 proleterska divizija u napadu na s.Pleternica; 11 divizija i 1 konjička brigada u rejonu s. Buk,a Tenkovska brigada u pokretu iz Vinkovaca za s. Buk; 6 divizija
u pristizanju iz rejona Đakova u rejon s. Ruševo; 21 divizija u Đakovu; 42 i 48 divizija u rejonu s. N. i St. Topolje i s. Andrijevci; 5 divizija, pošto je noću 17/18 aprila preuzela položaj od 48 divizije, osvanula je 18 aprila u dodiru sa neprijateljem
(1 jugoslovenska brigada na desnom krilu, na istočnoj ivici šume Djedov Dol, 4 krajiška brigada na zapadnoj ivici šume Varčaga i 1 krajiška brigada na jugoistočnoj ivici šume Varčaga, zapadno od k. 90 do železničke pruge južno od k. 90); levo od 5 divizije, između železničke pruge i r. Save, protezao se front 17 divizije (6 brigada u naslonu na levo krilo 5 divizije, pa ulevo, preko Luga, do Bič potoka; 2
brigada između Bič potoka i puta s. Sredanci—s. Oprisavci, na liniji Čistine, zapadna ivica šume Rasovac; 15 brigada levo od 2 brigade, na liniji šuma Rasovac, r. Sava).

18. april 1945
Peta i 17 divizija prešle su 18 aprila oko 17 časova u napad na ćelom frontu, ali su, zbog oskudice u artiljeriskoj municiji, imale uspeha samo krilne brigade, i to 1 jugoslovenska,koja je uspela da potisne neprijateljske snage južno od s. Lapovci
i 15 brigada 17 divizije, koja je izbacila neprijateljske delove iz rovova pored Save i zauzela nekoliko zgrada u jugozapadnom delu s. Oprisavci.

20. april 1945
Peta i 17 divizija su na liniju neprijateljske odbrane istočno i severoistočno od Broda, produžile napad i u toku 20 aprila.Toga dana oko podne je 1 jugoslovenska brigada, borbom prsa u prsa, zauzela s. Ježevik, pa je goneći neprijatelja oko 17 časova izbila jugoistočno od s. Rastušje i povezala se sa delovima 6 divizije.

26. april 1945
Peta divizija je oko 3 časa sa 1 krajiškom i 1 jugoslovenskom brigadom, u rejonu šume Crni Lug i s. Klokočevac, pod borbom forsirala Ilovu, odbacila neprijatelja i u
toku dana ovladala Zdenačkim Gajem.

bo_101.jpg

bo_104.jpg

bo_106.jpg

bo_108.jpg

bo_109.jpg

bo_113.jpg

bo_114.jpg



Припадници 2 оклопне бригаде Народноослободилачке војске Југославије формиране 1944. године у СССР-у.
 
Poslednja izmena:
Toком окупације Београда 50% пунолетних Београђана мушкараца и жена прошло је кроз конц. логоре, од тог броја неколико десетина хиљада је ликвидирано.

Ако неко мисли да су страни агенти радили за добробит српског народа, и данас има таквих идиота, онда ових неколико десетина хиљада Београђана ликвидираних то не сматра.

Da li si ti pri sebi? Beograd nije ni osetio nemačku okupaciju. Možda samo u Otpisanima..
 
Da li si ti pri sebi? Beograd nije ni osetio nemačku okupaciju. Možda samo u Otpisanima..

daleko je to od istine...ne znam odakle ti to...pogledaj pomenutu emisiju, "Beograd veciti grad"...imas na youtube, mislim od 22.epizode, videces kako je izgledao okupirani Beograd...a naravno da nije bilo ko u Otpisanima, narocito kada je broj ubijenih Nemaca u pitanju (iako su mnogi delovi radjeni po istinitim dogadjajima)...spominje se i to u serijalu...

A evo ti jedan primer

General Jodl, nacelnik Operativnog odeljenja nemacke Vrhovne komande saopstio je Hitleru na vojnoj konferenciji 12. Decembra 1942. godine :

‘’U Beogradu se stalno vrse hapsenja. Moze se reci da se svakog dana prosecno strelja izmedju 15 I 30 Mihailovicevih pristalica’’

'Hitlers Lagebestrechungen'', Die Protokollfragmente seiner Konferenzen, 1942-1945, Stuttgart, 1962,

image.jpg

image.jpg
 
Poslednja izmena:
dakle 4 godine rata je 4 x 365 dana x 10 do 30 dražinovaca je oko 30.000 ljudi ???

pa onda ispada da je streljano oko 30.000 dražinih ljudi samo u beogradu dok nije opet po vama za sve vreme okupacije u beogradu ubijen i jedan nemac ??

- - - - - - - - - -

bome dobar dražin antifašistički pokret :hahaha:

- - - - - - - - - -

a gde je cela srbija bre ?

:lol::dash:

eto koji si ti retard, samo mali primer :mrgreen:

General Jodl, nacelnik Operativnog odeljenja nemacke Vrhovne komande saopstio je Hitleru na vojnoj konferenciji 12. Decembra 1942. godine :

‘’U Beogradu se stalno vrse hapsenja. Moze se reci da se svakog dana prosecno strelja izmedju 15 I 30 Mihailovicevih pristalica’’

'Hitlers Lagebestrechungen'', Die Protokollfragmente seiner Konferenzen, 1942-1945, Stuttgart, 1962,

Gde uopste pise ovo sto ti navodis? Ajd sad se saberi, sta si hteo da kazes...Jodl laze Hitlera?
 
Poslednja izmena:
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top