McLaren F1
Predstavljen '92 u Monte Karlu, pod okriljem mistike, ovaj super-auto jos uvek stoji u samom vrhu automobilske industrije. Iako su mu rekorde oborile neke nove zveri, McLaren F1 je, slaze se vecina, ostao ipak nedostizan super-auto u opstem utisku.
Tvorac McLarena F1, Gordon Murray je zeleo da stvori zaista poseban auto po mnogo cemu. Ne samo da bude tehnicki opremljena zver, koja ce da obara rekorde i postavlja nove standarde, nego stilski prepoznatljiv i prakticno upotrebljiviji od dotadasnjih super-automobila. Tako je vozac postavljen tacno u sredinu automobila, a oko njega su jos dva sedista, tako da McLaren F1 moze da poveze 3 osobe. Murray nije hteo da mu zakine ni kakav takv prtljazni prostor, pa iako ima motor pozadi (zapravo centralni), McLaren je ipak dobio i prtljazni prostor izmedju putnika i motora, kome se pristupa sa strane.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/85/1996_McLaren_F1_luggage.jpg
Iako je jako nizak (1138 mm) i relativno sirok (1694 mm), bez velikog i preglednog zadnjeg stakla, McLaren F1 je iznenadjujuce upotrebljiv i u motanju i parkiranju po gradu. Neki srecni vlasnici su cesto vidjeni da bez mnogo ustezanja koriste McLarena i za redovan prevoz "od tacke A do tacke B"!
Dzijanerski i stilski je jako prepoznatljiv sa gomilom karakteristicnih detalja i crta. Uz tzv makaze-vrata, koja se otvaraju vertikalno (Lamborghinijev prepoznatljiv fazon), auto sveukupno deluje veoma futuristicki... cak i u danasnje vreme! Naravno, na aerodinamiku se mnogo pazilo, jer je McLaren morao da bude i ozbiljan trkac, a ne samo vizuelno lep. Interesantno je da originalno nema zadnji spojler, jer se konstrukcija zadnjeg dela pokazala kao dovoljna da napravi potreban aerodinamicki pritisak.
Murray je insistirao i na ozbiljnom trkackom osecaju i konceptu. Tako je McLaren ostao, ne samo bez elektronske kontrole trakcije bilo kakve vrste nego cak i ABS-a! Servo volan i kocnice su takodje ostale bez posla na ovom automobilu. Murray je zahtevao i motor bez turbochargera, kako bi vozac ima sto direktniju i bolju kontrolu nad motorom. Ovime je od McLarena F1 nacinjen i ozbiljan trkacki auto, a ne samo jaka sirovina. Iako uskracen za svaki vid elektronske asistencije, profesionalni vozaci koji su ga probali kazu da je iznenadjujuce pogodan i lak za kontrolu.
Izazova da naprave motor prema McLarenovim zahtevima se latila BMW Motosport divizija. Pod haubom je 60-stepeni V12 aluminiumski motor od 6,1l (6064cc), sa 4 ventila po cilindru, prakticno idealnim odnosom hoda klipa i precnika cilindra 87mm:86mm i kompresijom u cilindrima od 11:1. Po dve bregaste osovine za svaki red pokrece lanac umesto klasicnog zupcastog kaisa. Menjac je 6-to stepeni sekvencijalni.
Standardno setovan, ovaj motor je isporucuje 627ks/468kW pri 7400rpm i ima obrtni momenat od 650Nm pri 5600rpm. Kasnije i za trke se pjavljuju i dodatno stimovane verzije istog motora.
Za cetiri godine proizvodnje ('94-'98), napravljeno je sveukupno 107 primeraka. To podrazumeva i primerke pravljene za trke: GTR 95, GTR 96 i GTR 97 Longtail, 5 specijala LM, 3 primerka GT-a i nesto slupanih komada (

)
64 primerka su napravljena za krajnje kupce, ostatak pripada trkackom svetu.
GTR verizije su imale nesto modifikovanu karoseriju i bili sveukupno nesto siri. Najdrasticnije promene je pretrpeo GTR 97, sa svojim bitno izmenjenim i produzenim zadnjim delom, zbog cega je i nazvan Longtail. GTR 95 je uveo novi elektronski menadzment motora, koji je digao snagu na 680ks, ali zbog prilagodjavanja pravilima trke je ipak ostao bez tih 680ks.
Kada je 5 od 7 GTR 95 zavrsilo LeMans trku '95, McLaren je odlucio da uradi 5 specijalnih verzija, koje su imale motor sa novim menadzment sistemom i 680ks. To su LM-ovi. Prepoznatljivi po malo modifikovanim detaljima, dodatim spojlerom i Papaja Narandzastom farbom. Za dva LM-a se tvrdi da su mozda crni ili u bojama koje su koriscene na GTR 95 na LeMansu! Uz 5 zvanicnih primeraka, postoji i njihov prototip XP1.
GT je konacna modifikacija osnovne verzije, nastao za homologaciju GTR 97. Pored nesto modifikovane spoljasnosti, dosta je redizajnirana i unutrasnjost.
McLaren F1 se po performansama odma postavio na tron, sa koga dugo vremena nije bio skinut. Osnovna nestimovana verzija ima zabelezene sledece performanse:
0-100km/h za 3,2 sec.
0-160km/h za 6,3 sec.
0-320km/h za 28 sec.
Najvecu brzinu je, avgusta '98 postavio prototip XP5 (5 godina star), kada je na Volkswagenovoj test pisti Era, postigao 386,4 km/h pri limitiranom broju obrtaja od 7400rpm.
LM je popravio vreme od 0-160km/h na 6,1 sec, sto je bio i novi svetski rekord. Takodje je postavio i nov interesantan rekord 0-160-0 km/h za 11,5 sec! Ovaj rekord je zasad jos uvek ne oboren, posto jedini auto koji ga je dosad oborio (na cak 9,8 sec!)
Ultima GTR ipak nije doziveo u serijsku proizvodnju.
Iako su McLarenovi rekordi oboreni, mora se uzeti u obzir i pod kojim uslovima je tako nesto postignuto, s obzirom da Bugatti Veyron koji je postavio novi brzinski rekord od 407 km/h, ima motor koji nikako nije u istoj klasi sa McLarenovim (8l W16 quad turbo).
Treba napomenuti i neke interesantne detalje koje su ovaj auto ucinili prvom exluzivom. Svaki kupac je uz auto dobio i specijal TAG-Heur rucni sat sa ugraviranim brojem sasije automobila. Vozacko sediste od karbona je takodje oblikovano za kupca. Kenwood audio sistem je takodje bio neuobicajena pojava za super-automobile. S druge strane Murray je insistira i na upotrebi naprednih materijala i resenja u samoj konstrukciji automobila. McLaren je prvi serijski automobil sa karbonskom karoserijom. A zarad sto lakse konstrukcije upotrebljeni su i titanijum, aluminijum i magnezijum... Tu su i neka specificna resnja kao sto je zlatna folija koja stiti karbon od toplote motora!
McLaren se i posle skoro 15 godina od nastanka drzi na samom vrhu, uz to je u opstem dizajnu i dalje #1!