Na današnji dan (8.10.1075. ili 1076.): Krunidba kralja Zvonimira

  • Začetnik teme Začetnik teme MOST6
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Na današnji dan, 8. listopada 1075. godine okrunjen je dotadašnji hrvatski ban u službi hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. (1059. - 1074.), Dmitar Zvonimir (umro 1089.) za kralja Hrvatske i Dalmacije (Croatiae Dalmatiaeque rex) u krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija (danas lokalitet Šuplja crkva) u Solinu kraj Splita. Svečanom činu sudjelovali su hrvatski velikaši, predstavnici katoličke Crkve i narod. Ceremoniju krunidbe obavio je poslanik pape Grgura VII. (1073. - 1085.), opat Gebizon (kasnije biskup Cesene u današnjoj talijanskoj regiji Emilia-Romagna) uz asisistenciju biskupa Fulkona.

Krunidba_kralja_Zvonimira%2C1897.jpg


Najstariji opis krunidbe kralja Zvonimira nalazi se u djelu "Collectio canonum" iz 1086. godine, koje je napisao kardinal Deusdedit, a posvećeno je papi Viktoru III. (1086. - 1087.). Djelo se čuva u Vatikanskoj knjižnici. Nešto kasniji opis Zvonimirove krunidbe nalazi se i u djelu "Liber censuum" kojeg je 1192. godine napisao Cencius Camerarius, budući papa Honorije III. (1216. – 1227.). Prilikom krunidbe, Gebizon je predao Zvonimiru znakove kraljevske vlasti, krunu, žezlo i mač te papinsku zastavu. Zvonimirova supruga, Jelena Lijepa, kći ugarskog kralja Bele I. (1060. - 1063.) iz dinastije Arpadovića, bila je vjerojatno istom prilikom uzvišena na čast hrvatske kraljice-supruge. Na tom dinastičkom braku su kasnije Arpadovići legitimizirali svoje potraživanje hrvatske krune.

medium_8145ffd8e26b0ddde92c7e4bb7fca8f54e2ba17c.jpg
Zasto je Lepa Jelena, supruga Zvonimirova, hrvatska kraljica, sahranjena u mestu Veliki Varadin u severnoj Rumuniji, bas tamo gde se za njenog zivota nalazila Bela Hrvatska, a ne negde na teritoriji svog balkanskog kraljevstva?
 
Zasto je Lepa Jelena, supruga Zvonimirova, hrvatska kraljica, sahranjena u mestu Veliki Varadin u severnoj Rumuniji, bas tamo gde se za njenog zivota nalazila Bela Hrvatska, a ne negde na teritoriji svog balkanskog kraljevstva?

Sahranjena je u Velikom Varadinu? Otkud ti taj podatak, Kole?
 
Poslednja izmena:
Ne postoje nikakvi novootkriveni izvori o zavjernici. Samo oni koje sam već naveo, a ti su poznati odavno.

To nije tačno. Postoje dva ne tako davno otkrivena izvora.

1) Armadio XXXV, 18, folio 106 verso — folio 107 recto

Ex sidono habita in dalmacia allegatis VII. pape GG. siliceta Gebizone, tunc monasterium sanctorum Bonifacii et alexii Abbate, nunc vero cesanate episcopo, necnon et a folcuino foro simpronii episcopo que sinodus habetur inarchiuo sacripalacii Lateranen. in qua de regnoet de rege dalmacie ita inter cetera legitur. De censibus siue tributo .CC. bisanciorum quos debet Rex choacie atque dalmacie et fide litate ecclesie Romane prestita ab eodem.​
Regnum Choacie et Dalmacie​

1000018348.png


2) Miscellanea Armadio XV, 1, folio 118 verso - 119 recto

1000018349.jpg


Incipit liber censuum Romane ecclesie | a centurio Camerario composito secundum​
antiquorum patrum negotia et memo|ralia diuersa. Anno incarnacionis do​
minice M.C.XC.II. pontificatus |Celestini pape. III. anno. II.​
Ecclesie roma|ne censuum​
opus iam |retroacto tem|pore a quibus​
dam aliis ordinatum.​
cur recorda​
re opus fuerit​
et necesse.​
Ego Cencius quondam felicis recor​
dationis CLEMENTIS pape III. nunc​
uero domini Celesti pape. iii. camerarius.​
Sancte Marie Maioris canonicus breuiter​
et aperte respondeo. Quod cum felicis me​
morie EUGENIUS primo, et A​
drianus papa successor ipsius et qui​
dam alii deuide quodam memorialis se​
miplena tamen nec autentice scripta seu​
ordinata in scriptis de censibus redegi​
ssent. Et poseri siue successores eorum​

-----

Izuzetno je velika propuštena prilika da se otvori tema o godišnjici Zvonimir ovog krunisanja, a ne iskoristi se prilika da se skrene pažnja na neke jako slabo i novije poznate činjenice, umesto što se prežvakavaju svima upućenima odavno poznate stvari.

Pretpostavljam da za dotične nisi znao?
 
likovi koji misle da postoje rvacki kraljevi>likovi koji pišu srBski

Bukvalno niko ne dovodi u pitanje postojanje hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira i njegovu krunu. Ne samo što to ne čini ni niko iz zvanične srpske istoriografije, tako nešto nije padalo na pamet čak ni jednom Jovanu I. Deretiću, koji je pisao čiste fantazmagorije o Srbima po pola planete.

Tako da je to ismevati ili poricati čista ludost i svedočanstvo sopstvenog neznanja.
 
Na današnji dan, 8. listopada 1075. godine okrunjen je dotadašnji hrvatski ban u službi hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. (1059. - 1074.), Dmitar Zvonimir (umro 1089.) za kralja Hrvatske i Dalmacije (Croatiae Dalmatiaeque rex) u krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija (danas lokalitet Šuplja crkva) u Solinu kraj Splita. Svečanom činu sudjelovali su hrvatski velikaši, predstavnici katoličke Crkve i narod. Ceremoniju krunidbe obavio je poslanik pape Grgura VII. (1073. - 1085.), opat Gebizon (kasnije biskup Cesene u današnjoj talijanskoj regiji Emilia-Romagna) uz asisistenciju biskupa Fulkona.

Krunidba_kralja_Zvonimira%2C1897.jpg


Najstariji opis krunidbe kralja Zvonimira nalazi se u djelu "Collectio canonum" iz 1086. godine, koje je napisao kardinal Deusdedit, a posvećeno je papi Viktoru III. (1086. - 1087.). Djelo se čuva u Vatikanskoj knjižnici. Nešto kasniji opis Zvonimirove krunidbe nalazi se i u djelu "Liber censuum" kojeg je 1192. godine napisao Cencius Camerarius, budući papa Honorije III. (1216. – 1227.). Prilikom krunidbe, Gebizon je predao Zvonimiru znakove kraljevske vlasti, krunu, žezlo i mač te papinsku zastavu. Zvonimirova supruga, Jelena Lijepa, kći ugarskog kralja Bele I. (1060. - 1063.) iz dinastije Arpadovića, bila je vjerojatno istom prilikom uzvišena na čast hrvatske kraljice-supruge. Na tom dinastičkom braku su kasnije Arpadovići legitimizirali svoje potraživanje hrvatske krune.

medium_8145ffd8e26b0ddde92c7e4bb7fca8f54e2ba17c.jpg
Taj Zvonimir je pored Jelačića i Tomislava jedini veliki hrvatski gosudar.
 
Na današnji dan, 8. listopada 1075. godine okrunjen je dotadašnji hrvatski ban u službi hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. (1059. - 1074.), Dmitar Zvonimir (umro 1089.) za kralja Hrvatske i Dalmacije (Croatiae Dalmatiaeque rex) u krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija (danas lokalitet Šuplja crkva) u Solinu kraj Splita. Svečanom činu sudjelovali su hrvatski velikaši, predstavnici katoličke Crkve i narod. Ceremoniju krunidbe obavio je poslanik pape Grgura VII. (1073. - 1085.), opat Gebizon (kasnije biskup Cesene u današnjoj talijanskoj regiji Emilia-Romagna) uz asisistenciju biskupa Fulkona.

Krunidba_kralja_Zvonimira%2C1897.jpg


Najstariji opis krunidbe kralja Zvonimira nalazi se u djelu "Collectio canonum" iz 1086. godine, koje je napisao kardinal Deusdedit, a posvećeno je papi Viktoru III. (1086. - 1087.). Djelo se čuva u Vatikanskoj knjižnici. Nešto kasniji opis Zvonimirove krunidbe nalazi se i u djelu "Liber censuum" kojeg je 1192. godine napisao Cencius Camerarius, budući papa Honorije III. (1216. – 1227.). Prilikom krunidbe, Gebizon je predao Zvonimiru znakove kraljevske vlasti, krunu, žezlo i mač te papinsku zastavu. Zvonimirova supruga, Jelena Lijepa, kći ugarskog kralja Bele I. (1060. - 1063.) iz dinastije Arpadovića, bila je vjerojatno istom prilikom uzvišena na čast hrvatske kraljice-supruge. Na tom dinastičkom braku su kasnije Arpadovići legitimizirali svoje potraživanje hrvatske krune.

medium_8145ffd8e26b0ddde92c7e4bb7fca8f54e2ba17c.jpg

Godina iz naslova teme je pogrešna. To je teza Mihe Barade koja nije utemeljena i koja je danas kritički odbačena.

Zvonimirovo krunisanje se odvilo 1076. godine.
 
Zasto je Lepa Jelena, supruga Zvonimirova, hrvatska kraljica, sahranjena u mestu Veliki Varadin u severnoj Rumuniji, bas tamo gde se za njenog zivota nalazila Bela Hrvatska, a ne negde na teritoriji svog balkanskog kraljevstva?
Nisam upoznati s posljednjim počivalištem Zvonimitove supruge, kraljice Jelene. Ako imaš kakav dokaz za to, proslijedi link, rado ću ga pogledati. Što se tiče mogućnosti da je kraljica Jelena Lijepa bila pokopana izvan granica Hrvatskog Kraljevstva, to je vrlo moguće, jer su nakon smrti njenog supruga 1089. godine, koji nije ostavio nasljednika (kraljević Radovan je umro prije svog oca), izbili prijestolonasljedni sukobi u Hrvatskoj, odnosno borbe za krunu.
 
To nije tačno. Postoje dva ne tako davno otkrivena izvora.

1) Armadio XXXV, 18, folio 106 verso — folio 107 recto

Ex sidono habita in dalmacia allegatis VII. pape GG. siliceta Gebizone, tunc monasterium sanctorum Bonifacii et alexii Abbate, nunc vero cesanate episcopo, necnon et a folcuino foro simpronii episcopo que sinodus habetur inarchiuo sacripalacii Lateranen. in qua de regnoet de rege dalmacie ita inter cetera legitur. De censibus siue tributo .CC. bisanciorum quos debet Rex choacie atque dalmacie et fide litate ecclesie Romane prestita ab eodem.​
Regnum Choacie et Dalmacie​


Pogledajte prilog 1622780

2) Miscellanea Armadio XV, 1, folio 118 verso - 119 recto

Pogledajte prilog 1622781

Incipit liber censuum Romane ecclesie | a centurio Camerario composito secundum​
antiquorum patrum negotia et memo|ralia diuersa. Anno incarnacionis do​
minice M.C.XC.II. pontificatus |Celestini pape. III. anno. II.​
Ecclesie roma|ne censuum​
opus iam |retroacto tem|pore a quibus​
dam aliis ordinatum.​
cur recorda​
re opus fuerit​
et necesse.​
Ego Cencius quondam felicis recor​
dationis CLEMENTIS pape III. nunc​
uero domini Celesti pape. iii. camerarius.​
Sancte Marie Maioris canonicus breuiter​
et aperte respondeo. Quod cum felicis me​
morie EUGENIUS primo, et A​
drianus papa successor ipsius et qui​
dam alii deuide quodam memorialis se​
miplena tamen nec autentice scripta seu​
ordinata in scriptis de censibus redegi​
ssent. Et poseri siue successores eorum​

-----

Izuzetno je velika propuštena prilika da se otvori tema o godišnjici Zvonimir ovog krunisanja, a ne iskoristi se prilika da se skrene pažnja na neke jako slabo i novije poznate činjenice, umesto što se prežvakavaju svima upućenima odavno poznate stvari.

Pretpostavljam da za dotične nisi znao?
Moram priznati da nisam znao za te izvore. Hvala na suradnji! ;) Ovo je već nešto konstruktivno što vrijedi doznati i zbog čega se isplati diskutirati o temi.
 
Taj Zvonimir je pored Jelačića i Tomislava jedini veliki hrvatski gosudar.
Kraljevi Mihovil Krešimir II., kojega je Crkva častila nadimkom Veliki iz nama danas nepoznatog razloga, Stjepan Držislav i Petar Krešimir IV. te ranije knezovi Trpimir i Branimir su također vrijedni historiografske pažnje i istraživanja. Međutim, da budem iskren, meni je osobni favorit bribirski knez Pavao I. Šubić. Uz njega bih istaknuo još i vojvodu Nelipca II. Nelipčića koji je također bio čvrst i važan dinast.
 
Evo, ako netko želi konstruktivno pridonijeti temi, jedna bi me stvar zanimala, a na koju zasad nemam odgovor. Dok se od dva papina legati poslana da obave čin krunidbe Dmitra Zvonimira, o opat Gebizonu zna sasvim dovoljno, o drugome legatu, biskupu Fulku ili Fulkonu ne zna se ništa, ili barem ja ne znam ništa. Ako slučajno netko zna kojom je biskupijom upravljao, odakle je ili bilo kakvu crticu iz njegova životopisa, neka slobodno napiše na ovoj temi. Hvala.
 
Nisam upoznati s posljednjim počivalištem Zvonimitove supruge, kraljice Jelene. Ako imaš kakav dokaz za to, proslijedi link, rado ću ga pogledati. Što se tiče mogućnosti da je kraljica Jelena Lijepa bila pokopana izvan granica Hrvatskog Kraljevstva, to je vrlo moguće, jer su nakon smrti njenog supruga 1089. godine, koji nije ostavio nasljednika (kraljević Radovan je umro prije svog oca), izbili prijestolonasljedni sukobi u Hrvatskoj, odnosno borbe za krunu.
Sahranjena je sa velikim pocastima u Beloj Hrvatskoj, Varadinu, a odmah potom Koloman na istom mestu pocasno preuzima njeno kraljevstvo. Nema nikakvog rata, jednostavno smrcu hrvatske kraljice, kraljevstvo biva pripojeno Ugarskoj. Godina je bila 1096.
Nesto kasnije Koloman krece u pohod na Balkan, Dalmaciju.
 
Ne postoji nikakav ugarski ban Slavonije u tom trenutku. Zvonimir je bio slavonski ban u službi hrvatsko-dalmatinskog kralja Petra Krešimira IV.
Банови Славоније се постављају од стране угарских краљева, а Звонце је то био.Крешимир није био краљ, да јесте не би било потребе да папини легати крунишу Звонимира.....капираш.Шупља прича.
 

Back
Top