Na današnji dan (8.10.1075. ili 1076.): Krunidba kralja Zvonimira

MOST6

Buduća legenda
Poruka
30.272
Na današnji dan, 8. listopada 1075. godine okrunjen je dotadašnji hrvatski ban u službi hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. (1059. - 1074.), Dmitar Zvonimir (umro 1089.) za kralja Hrvatske i Dalmacije (Croatiae Dalmatiaeque rex) u krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija (danas lokalitet Šuplja crkva) u Solinu kraj Splita. Svečanom činu sudjelovali su hrvatski velikaši, predstavnici katoličke Crkve i narod. Ceremoniju krunidbe obavio je poslanik pape Grgura VII. (1073. - 1085.), opat Gebizon (kasnije biskup Cesene u današnjoj talijanskoj regiji Emilia-Romagna) uz asisistenciju biskupa Fulkona.

Krunidba_kralja_Zvonimira%2C1897.jpg


Najstariji opis krunidbe kralja Zvonimira nalazi se u djelu "Collectio canonum" iz 1086. godine, koje je napisao kardinal Deusdedit, a posvećeno je papi Viktoru III. (1086. - 1087.). Djelo se čuva u Vatikanskoj knjižnici. Nešto kasniji opis Zvonimirove krunidbe nalazi se i u djelu "Liber censuum" kojeg je 1192. godine napisao Cencius Camerarius, budući papa Honorije III. (1216. – 1227.). Prilikom krunidbe, Gebizon je predao Zvonimiru znakove kraljevske vlasti, krunu, žezlo i mač te papinsku zastavu. Zvonimirova supruga, Jelena Lijepa, kći ugarskog kralja Bele I. (1060. - 1063.) iz dinastije Arpadovića, bila je vjerojatno istom prilikom uzvišena na čast hrvatske kraljice-supruge. Na tom dinastičkom braku su kasnije Arpadovići legitimizirali svoje potraživanje hrvatske krune.

medium_8145ffd8e26b0ddde92c7e4bb7fca8f54e2ba17c.jpg
 
Poslednja izmena:
Na današnji dan, 8. listopada 1075. godine okrunjen je dotadašnji hrvatski ban u službi hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. (1059. - 1074.), Dmitar Zvonimir (umro 1089.) za kralja Hrvatske i Dalmacije (Croatiae Dalmatiaeque rex) u krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija (danas lokalitet Šuplja crkva) u Solinu kraj Splita. Svečanom činu sudjelovali su hrvatski velikaši, predstavnici katoličke Crkve i narod. Ceremoniju krunidbe obavio je poslanik pape Grgura VII. (1073. - 1085.), opat Gebizon (kasnije biskup Cesene u današnjoj talijanskoj regiji Emilia-Romagna) uz asisistenciju biskupa Fulkona.

Krunidba_kralja_Zvonimira%2C1897.jpg


Najstariji opis krunidbe kralja Zvonimira nalazi se u djelu "Collectio canonum" iz 1086. godine, koje je napisao kardinal Deusdedit, a posvećeno je papi Viktoru III. (1086. - 1087.). Djelo se čuva u Vatikanskoj knjižnici. Nešto kasniji opis Zvonimirove krunidbe nalazi se i u djelu "Liber censuum" kojeg je 1192. godine napisao Cencius Camerarius, budući papa Honorije III. (1216. – 1227.). Prilikom krunidbe, Gebizon je predao Zvonimiru znakove kraljevske vlasti, krunu, žezlo i mač te papinsku zastavu. Zvonimirova supruga, Jelena Lijepa, kći ugarskog kralja Bele I. (1060. - 1063.) iz dinastije Arpadovića, bila je vjerojatno istom prilikom uzvišena na čast hrvatske kraljice-supruge. Na tom dinastičkom braku su kasnije Arpadovići legitimizirali svoje potraživanje hrvatske krune.

medium_8145ffd8e26b0ddde92c7e4bb7fca8f54e2ba17c.jpg

Šta ne okačiš te izvore, kada smo ih svojevremeno već bili kačili na forum po raznim temama, i to relativno nedavno.
 
Gotovo sve zadužbine hrvatskih vladara smještene su u srednjovjekovnom središtu Hrvatskog kraljevstva, između rijeke Zrmanje i rijeke Cetine, a objekti se, zbog starosti, prekida dinastičkog kontinuiteta i povjesnih okolnosti, nalaze mahom u ruševnom stanju, a tek su rijetke obnovljene.

Knez Mislav (+ 845.), prva polovica 9. stoljeća, sagradio je zadužbinu, crkvu sv. Jurja, na Put.alju poviše Kaštel Sućurca i to je prva poznata zadužbina nekog hrvatskog vladara.

Zadužbina hrvatskog kneza Trpimira (+ 864.), iz prve polovice 9. stoljeća, nalazila se u benediktinskom samostanu u Rižinicama kraj Solina, o čemu svjedoči fragment oltarne pregrade s njegovim imenom nađen kod tog lokaliteta.

Knez Branimir (+ o. 879.) izgradio je nekoliko crkava na području Muća, Skradina, Šopota kod Benkovca itd.

Kraljica Jelena Slavna (+ 976.) izgradila je crkva sv. Stjepana na Otoku u Solinu u čijem je narteksu smjestila mauzolej hrvatskih kraljeva, čije postojanje spominje i splitski kroničar Toma Arhiđakon u drugoj polovici 13. stoljeća.

Benediktinska opatija Rogovo bila je zadužbina hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. (+ o. 1074.).

Kralj Dmitar Zvonimir (+ 1089.) izgradio/obnovio je zadužbinu (crkva sv. Marije) u Biskupiji kod Knina.
 
Poslednja izmena:
Gotovo sve zadužbine hrvatskih vladara smještene su u srednjovjekovnom središtu Hrvatskog kraljevstva, između rijeke Zrmanje i rijeke Cetine, a objekti se, zbog starosti, prekida dinastičkog kontinuiteta i povjesnih okolnosti, nalaze mahom u ruševnom stanju, a tek su rijetke obnovljene.

Knez Mislav (+ 845.), prva polovica 9. stoljeća, sagradio je zadužbinu, crkvu sv. Jurja, na Put.alju poviše Kaštel Sućurca i to je prva poznata zadužbina nekog hrvatskog vladara.

Zadužbina hrvatskog kneza Trpimira (+ 864.), iz prve polovice 9. stoljeća, nalazila se u benediktinskom samostanu u Rižinicama kraj Solina, o čemu svjedoči fragment oltarne pregrade s njegovim imenom nađen kod tog lokaliteta.

Knez Branimir (+ o. 879.) izgradio je nekoliko crkava na području Muća, Skradina, Šopota kod Benkovca itd.

Kraljica Jelena Slavna (+ 976.) izgradila je crkva sv. Stjepana na Otoku u Solinu u čijem je narteksu smjestila mauzolej hrvatskih kraljeva, čije postojanje spominje i splitski kroničar Toma Arhiđakon u drugoj polovici 13. stoljeća.

Benediktinska opatija Rogovo bila je zadužbina hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. (+ o. 1074.).

Kralj Dmitar Zvonimir (+ 1089.) izgradio je zadužbinu (crkva sv. Marije) u Biskupiji kod Knina.



1728408262841.png
 
Koje godine je Ugarska osvojila Hrvatsku? Ozbiljno, da ne tragam po interMetu. I koliko godina ste bili pod Ugrima?

Malopre otvorih karte iz 10 i 11 veka na kojima vi Hrvati predstavljate vase kraljevstvo a onda bacih pogled na karte ugarskog kraljevstva i mletacke republike pa videh da se delovi teritorije vaseg kraljevstva na njihovim kartama nalaze i na najihovim kartama kao teritorija njihovih tadasnjih drzava. Pa ko onda laze...
Na stranu da je i teritorija tadasnje Raske, Travunije i Zahumlja po tim vasim kartama deo teritorije hrvatskog kraljevstva, a bar u kolektivnoj svesti srpskog naroda nikada nije ostalo da je njima vladao katolicki hrvatski kralj.
 
Koje godine je Ugarska osvojila Hrvatsku? Ozbiljno, da ne tragam po interMetu. I koliko godina ste bili pod Ugrima?

Malopre otvorih karte iz 10 i 11 veka na kojima vi Hrvati predstavljate vase kraljevstvo a onda bacih pogled na karte ugarskog kraljevstva i mletacke republike pa videh da se delovi teritorije vaseg kraljevstva na njihovim kartama nalaze i na najihovim kartama kao teritorija njihovih tadasnjih drzava. Pa ko onda laze...
Na stranu da je i teritorija tadasnje Raske, Travunije i Zahumlja po tim vasim kartama deo teritorije hrvatskog kraljevstva, a bar u kolektivnoj svesti srpskog naroda nikada nije ostalo da je njima vladao katolicki hrvatski kralj.
Прво питање је, јел он уопште Хрват, јер му је дијалект комплетно некарактеристичан.
Друго, по овом лику, тамо никада није било Срба, то су све били дођоши који својатају свету хрватску земљу...
 
Koje godine je Ugarska osvojila Hrvatsku? Ozbiljno, da ne tragam po interMetu. I koliko godina ste bili pod Ugrima?

Malopre otvorih karte iz 10 i 11 veka na kojima vi Hrvati predstavljate vase kraljevstvo a onda bacih pogled na karte ugarskog kraljevstva i mletacke republike pa videh da se delovi teritorije vaseg kraljevstva na njihovim kartama nalaze i na najihovim kartama kao teritorija njihovih tadasnjih drzava. Pa ko onda laze...
Na stranu da je i teritorija tadasnje Raske, Travunije i Zahumlja po tim vasim kartama deo teritorije hrvatskog kraljevstva, a bar u kolektivnoj svesti srpskog naroda nikada nije ostalo da je njima vladao katolicki hrvatski kralj.
Sjeverni dijelovi su došli pod mađarsku vlast već oko 1091. godine u doba vladavine hrvatsko-dalmatinskog kralja Stjepana II., posljednjeg iz dinastije Trpimirovića ili Krešimirovića, a konačno je cijela Hrvatska došla pod vlast ugarskih kraljeva 1102. godine za vrijeme kralja Kolomona.
 
Прво питање је, јел он уопште Хрват, јер му је дијалект комплетно некарактеристичан.
Друго, по овом лику, тамо никада није било Срба, то су све били дођоши који својатају свету хрватску земљу...
Točno. Potpisujem. :ok: Prvi Srbi su došli u hrvatsku zemlju kada su zatražili utočište kod hrvatskih vladara pred Bugarima.
 
Pogledas kartu Evrope oko 1150 godine:
Europe_mediterranean_1190.jpg

I vidis natpis Hrvatska u okviru ugarske kraljhevine, ali vids i teritorije Slavonije, Bosne i posebno Dalmacije. Hrvatska je smestena van Dalmacije, negde u Liku, Goski kotar ali do Save. Preko Save je Slavonija.

Zato su istorijski kraljevi Ugarske dobijali titulu pored tradicionalno madjarskih provincija i titule kraljeva Slavonije, Croacije i Dalmacije.
 
U svakom slucaju, Hrvatska je imala svoju drzavu, sirila se i smajivala, no onda je dosao bas dug period tudjinske vlasti. Isto kao i sa svim ostalim balkanskim ali malim narodima. I vi imate svoje "Turke".

Edit.
Sad mi pade na pamet, a sta je bilo sa Hrvatskom kada je ugarska kraljevina bila okupirana od osmanskog carstva? Ugari su bili skoro 200 godina pod njihovom okupacijom pa ko je vladao Hrvatskom i Dalmacijom? Znam da su Turci dosli tamo do pola Dalmacije, Drnis, Knin su bile turske tvrdjave.

To se nije ucilo kad sam ja isao u skolu u SFRJ a istine radi nisam se nesto ni interesovao za srednjevekovnu istoriju zapadnobalkanskih krajeva, sem malo za mletacke krajeve (Dubrovnik i ostalo).
 
Poslednja izmena:
U svakom slucaju, Hrvatska je imala svoju drzavu, sirila se i smajivala, no onda je dosao bas dug period tudjinske vlasti. Isto kao i sa svim ostalim balkanskim ali malim narodima. I vi imate svoje "Turke".

Edit.
Sad mi pade na pamet, a sta je bilo sa Hrvatskom kada je ugarska kraljevina bila okupirana od osmanskog carstva? Ugari su bili skoro 200 godina pod njihovom okupacijom pa ko je vladao Hrvatskom i Dalmacijom? Znam da su Turci dosli tamo do pola Dalmacije, Drnis, Knin su bile turske tvrdjave.

To se nije ucilo kad sam ja isao u skolu u SFRJ a istine radi nisam se nesto ni interesovao za srednjevekovnu istoriju zapadnobalkanskih krajeva, sem malo za mletacke krajeve (Dubrovnik i ostalo).

Mađari ne vladaju Rvatskom od 1290. Tada su rvatski Šubiči uklonili mađarske Arpadoviče i doveli neutralne Anžuince na vlast...
U vrijeme pada Madjara pod Turke i rvatskom i Madjarskom vlada rvatska dinastija Zapolje...


-
 
Mađari ne vladaju Rvatskom od 1290. Tada su rvatski Šubiči uklonili mađarske Arpadoviče i doveli neutralne Anžuince na vlast...
U vrijeme pada Madjara pod Turke i rvatskom i Madjarskom vlada rvatska dinastija Zapolje...


-
Covek gore napisa da je u pitanju 1102 godina.
Jel to znaci da je Hrvatska u periodu turske vladavine Ugarskom bila nezavisna ili su bili pod vazalnom vlascu? Negde procitah da od pada pod ugarsku vlast do svoje samostalne dzrave dosli te u XX veku.
 
Covek gore napisa da je u pitanju 1102 godina.
Jel to znaci da je Hrvatska u periodu turske vladavine Ugarskom bila nezavisna ili su bili pod vazalnom vlascu? Negde procitah da od pada pod ugarsku vlast do svoje samostalne dzrave dosli te u XX veku.

Rvatska je u to vrijeme u persolannoj uniji sa bjelorvatskim, boemijskim(češkim) i austrijskim domenama ...
Beč je u sredini to prostora, pa oni objedinjuju svojom krunom srednjoeuropska kraljevstva...

.
 

Back
Top