Kada rešenja mogu pripadati jednom ILI drugom skupu (s naglaskom na ILI), tada rešenje pripada
uniji tih skupova.
A kada rešenja moraju pripadati i jednom i drugom skupu (a ne samo jednom od tih skupova), tada rešenje pripada
preseku tih skupova.
Kada se zadatak račva na dva slučaja, u svakom od ta dva slučaja potrebno je prvo odrediti uslove za taj slučaj. Zatim nađemo rešenje za taj slučaj. E sad, pošto x istovremeno treba da zadovoljava i uslov tog slučaja a i dobijeno rešenje, potrebno je naći
presek tog slučaja i dobijenog rešenja. Npr. ako bismo imali |x-3|>5, tada pretpostavimo slučaj x-3<0, tj. x<3, pa rešavamo (-x+3)>5, tj. x<-2. Pošto x istovremeno treba da zadovolji i uslov tog slučaja, a i dobijeno rešenje, potrebno je naći
presek uslova tog slučaja (x<3) i dobijenog rešenja (x<-2), a to je x<-2.
Međutim, kada na taj način odredimo konačna rešenja oba slučaja (i za slučaj x-3<0 i za slučaj x-3≥0), tada x može pripadati bilo kom od ta dva dobijena skupa rešenja. Zbog toga se tada traži njihova
unija. U ovom mom primeru rešenje prvog slučaja je, kao što napisah, x<-2, a rešenje drugog slučaja (kada je x-3≥0) bilo bi x>8. Zatim se traži unija ta dva rešenja i dobije se x<-2 ∨ x>8.
Što reče UltimaN, u pitanju je čista logika. Takve tipove zadataka je najgore učiti napamet, moraju se raditi s punim razumevanjem.
|izraz po x| MANJE od 2. Ovde mi takođe radimo 2 slučaja: kad je izraz po x manji od 2, i kad je izraz po x veći od -2. Ali konačno rešenje jeste presek rešenja ovih slučajeva.
Ovde je verovatno greška, konačno rešenje bi upravo trebalo da bude
unija rešenja ta dva slučaja.