Matematika - pomoć pri rešavanju zadataka (obavezno pročitati uputstva u prvom postu)

Da li može pomoć oko ova tri zadatka?
1.Koji broj ima osobinu da je suma njegove trećine i osmine za osam manja od njegove
polovine?
2.Otac želi da podeli određeni broj jabuka deci. Ako svakom detetu da po 5 jabuka ostanu
3 neraspodeljene, a ako da po 6 jabuka fali jedna. Koliko ima dece a koliko jabuka?

3.U jednoj porodici ima svaki sin isto toliko braće koliko i sestara, a svaka kći ima dva puta
više braće nego sestara? Koliko ima sinova a koliko kćeri u porodici?
 
@UltimaN hvala.
E sad, malo su mi nejasne stvarcice sto se tice lopte.. Dakle, ako se lopta upisuje u neko pravilno telo (pretpostavimo prizmu, piramidu) lopta ce dodirivati bocne stranice iste?
A sta se desava kada se telo upisuje u loptu?
Na primer:
U loptu poluprecnika R=1 upisana je prava kupa cija je visina x. Izraziti zapreminu kupe kao funkciju njene visine. Za koje x je zapremina kupe najveca?

Da li bi situacija bila ista kada bi se u loptu upisala piramida?
 
Zahvaljujem. Sad mi je nesto nejasno oko trigonometrijskih nejednacina i oko intervala koji se postavlja u zadatku, recimo, resiti nejednacinu 3sin(x)+cos(2x)-2<0 u intervalu (-pi, pi].
Vecina zadataka na prijemnom mi se sastoji tako sto daju funkciju, naci nule funkcije sto mi nije neki problem, ali mi onda postave uslova f(x)<0 u intervalu od (-pi, pi). Taj deo mi skripi.
 
Zahvaljujem. Sad mi je nesto nejasno oko trigonometrijskih nejednacina i oko intervala koji se postavlja u zadatku, recimo, resiti nejednacinu 3sin(x)+cos(2x)-2<0 u intervalu (-pi, pi].
Vecina zadataka na prijemnom mi se sastoji tako sto daju funkciju, naci nule funkcije sto mi nije neki problem, ali mi onda postave uslova f(x)<0 u intervalu od (-pi, pi). Taj deo mi skripi.

Neko moze da mi pomogne oko ovoga?
 
Sqrt( (×-1)/(2×+1) )>1
Kada se nejednacina kvadrira, da li se uzima apsolutna vrednost dela ispod korena ili se obicno resava?
Ako ne, a i ako da ☺ kada se sve uzima apsolutna vrednost?

Koren od kvadrata je apsolutno od, a kvadrat od korena ne treba da ima aps. vrednost potkorene velicine (zato sto potkorena velicina zbog same definisanosti korena mora da bude veca do jednaka od nule, dok u prvom slucaju pomocu aps. vrednosti se "pravi" da bude veca do jednaka od nule).
 
zadatak glasi: Na paraboli y=16x^2, naci tacku koja je najbliza pravoj 4x + y + 4 =0.

Nisam nailazio dosad na ovakve zadatke, a nisam ih ni u skoli radio, zna li neko kako ide ovo?

Trazis tangente na parabolu preko uslova p=2kn, sa koeficijentom -4. Onda postavis sistem sa jednacinama tangenti i parabole i odredis tacke u kojima tangente diraju parabolu.
Imas formulu za udaljenost tacke od prave (uzimas ovu pravu iz postavke zadatka i dodirnu tacku parabole i tangente) i kad izracunas udaljenosti, uzmes onu tacku za koju je manja vrednost. :-)
 
Sistem od dve jednačine sa tri nepoznate možeš rešiti takoi što jednu od nepoznatih proglasiš za promenljivu, a druge dve izraziš preko nje...

Što se parcijalnih razlomaka tiče:
http://calc101.com/webMathematica/partial-fractions.jsp
http://en.wikipedia.org/wiki/Partial_fraction_decomposition

- - - - - - - - - -

Trazis tangente na parabolu preko uslova p=2kn, sa koeficijentom -4. Onda postavis sistem sa jednacinama tangenti i parabole i odredis tacke u kojima tangente diraju parabolu.
Imas formulu za udaljenost tacke od prave (uzimas ovu pravu iz postavke zadatka i dodirnu tacku parabole i tangente) i kad izracunas udaljenosti, uzmes onu tacku za koju je manja vrednost. :-)

Kako se radi o paralelnim pravama- rastojanje između njih možemo odrediti i po razlici slobodnih članova, bez traženja presečne tačke. :)
 
Poslednja izmena:
Sistem od dve jednačine sa tri nepoznate možeš rešiti takoi što jednu od nepoznatih proglasiš za promenljivu, a druge dve izraziš preko nje...

Što se parcijalnih razlomaka tiče:
http://calc101.com/webMathematica/partial-fractions.jsp
http://en.wikipedia.org/wiki/Partial_fraction_decomposition

- - - - - - - - - -



Kako se radi o paralelnim pravama- rastojanje između njih možemo odrediti i po razlici slobodnih članova, bez traženja presečne tačke. :)

Jesi li siguran da razlika slobodnih clanova daje rastojanje dve prave?
 
Prava y=kx i prava y=kx+n se razlikuju samo po tome što je ova druga translirana za n duž y-ose.
Ako imaš dve paralelne prave y=kx + n_1 i y=kx + n_2 onda brojevi n_2 i n_1 govore o tome koliko su grafici pomereni u odnosu na pravu y=kx, i na osnovu vrednosti tih slobodnih članova možemo odrediti rastojanje između pravih.
Tako je recimo rastojanje između pravih y=2x-1 i y=2x+1 jednako 2.

Ovo je naravno više neka opšta napomena, s obzirom da da se presečna tačka svakako mora naći jer se ona i traži. :D
 
Prava y=kx i prava y=kx+n se razlikuju samo po tome što je ova druga translirana za n duž y-ose.
Ako imaš dve paralelne prave y=kx + n_1 i y=kx + n_2 onda brojevi n_2 i n_1 govore o tome koliko su grafici pomereni u odnosu na pravu y=kx, i na osnovu vrednosti tih slobodnih članova možemo odrediti rastojanje između pravih.
Tako je recimo rastojanje između pravih y=2x-1 i y=2x+1 jednako 2.

Ovo je naravno više neka opšta napomena, s obzirom da da se presečna tačka svakako mora naći jer se ona i traži. :D

Rastojanje izmedju te dve prave nije 2.
 

Back
Top