Matematika - pomoć pri rešavanju zadataka (obavezno pročitati uputstva u prvom postu)

Moze li neko malo detaljnije da mi objasni sta znace dx i df i pojam diferencijala? Pokusavam sve da razumem, ali ovo nikako. Zasto je df/dx=f'? Razumem sta je izvod fje u tacki x0, to je koeficijent pravca tangente. Ako imam vrednosti fja u dve tacke, x0 i x0+h, to je zapravo tetiva sa tackama (x0,f(x0)) i (x0+h,f(x0+h)). Izvod fje tj koeficijent pravca tangente dobijam kada ovo h krene da tezi nuli, tj prirastaj promenljive. Ali i dalje mi nije jasno sta je df i dx i koja je uloga i znacaj dx u integralima.
 
Površina dijagonalnog presjeka pravilne četverostrane piramide iznosi 12 dm (na kvadrat), a obim osnove 8 dm. Izračunati površinu piramide?

Ajde ako može neko, hvala unapred :)

Napises formulu za povrsinu piramide - iz nje (sa oznakama i oznacenom, nacrtanom slikom) vidi se da ti fali apotema (visina bocne strane) i ivica osnove, za izracunavanje povrsine osnove piramide (izracunava se lako iz obima osnove).

Apotemu mozes da izracunas iz dva prvavougla trougla (bocna ivica, polovina ivice osnove i apotema; visina piramide, poluprecnik upisane kruznice osnove (u ovom slucaju polovina ivice osnove) i apotema). Koristices ovaj drugi trougao.

Za taj trougao ti fali visina piramide. Da bi nju izracunala koristis povrsinu dijagonalnog preseka piramide: jednakokraki trougao, cija je osnovica dijagonala osnove piramide. a odgovarajuca visina - visina piramide. Osnovica se izracunava kao dijagonala osnove - dijagonala kvadrata, u ovom slucaju.

I sada samo vracas nazad, kako sta izracunas.
 
Moze li neko malo detaljnije da mi objasni sta znace dx i df i pojam diferencijala? Pokusavam sve da razumem, ali ovo nikako. Zasto je df/dx=f'? Razumem sta je izvod fje u tacki x0, to je koeficijent pravca tangente. Ako imam vrednosti fja u dve tacke, x0 i x0+h, to je zapravo tetiva sa tackama (x0,f(x0)) i (x0+h,f(x0+h)). Izvod fje tj koeficijent pravca tangente dobijam kada ovo h krene da tezi nuli, tj prirastaj promenljive. Ali i dalje mi nije jasno sta je df i dx i koja je uloga i znacaj dx u integralima.

koficijent prave se izracunav po y/x , i to je f' ostalo si sve sam objasnio . da li ti razumes sta je uopste integral
 
Да ли би неко могао да ми помогне у решавању овог задатка мислим да није тежак али нисам нешто добро схватио обртна тела.задатак иде овако: правоугли трапез основица 9 и 2 дужег крака 25,ротира око мање основице израчунај P и V насталог тела.помоћ око решавања овог задатка би ми стварно значила.шта уопште настаје ротацијом правоуглог трапеза?

- - - - - - - - - -

- - - - - - - - - -

Да ли би неко могао да ми помогне у решавању овог задатка мислим да није тежак али нисам нешто добро схватио обртна тела.задатак иде овако: правоугли трапез основица 9 и 2 дужег крака 25,ротира око мање основице израчунај P и V насталог тела.помоћ око решавања овог задатка би ми стварно значила.шта уопште настаје ротацијом правоуглог трапеза?
 
Да ли би неко могао да ми помогне у решавању овог задатка мислим да није тежак али нисам нешто добро схватио обртна тела.задатак иде овако: правоугли трапез основица 9 и 2 дужег крака 25,ротира око мање основице израчунај P и V насталог тела.помоћ око решавања овог задатка би ми стварно значила.шта уопште настаје ротацијом правоуглог трапеза?

- - - - - - - - - -

- - - - - - - - - -

Да ли би неко могао да ми помогне у решавању овог задатка мислим да није тежак али нисам нешто добро схватио обртна тела.задатак иде овако: правоугли трапез основица 9 и 2 дужег крака 25,ротира око мање основице израчунај P и V насталог тела.помоћ око решавања овог задатка би ми стварно значила.шта уопште настаје ротацијом правоуглог трапеза?

Valjak, iz koga je "izvadjena" kupa.

Površina ti se sastoji:

- kruga - poluprecnik mu je kraci krak (visina trapeza);
- omotaca valjka (koga nema, ali se tako racuna) ciji je poluprecnik kao u prvoj crtici i visina je duza osnovica trapeza;
- omotaca kupe, ciji je polprecnik isti kao u drugoj crtici, izvodnica je duzi krak trapeza i visina kupe je razlika duzina osnovica.

Zapreminu dobijas kada od zapremine valjka oduzmes zapreminu kupe. Poluprecnici su im isti, kao u prvoj crtici, visina valjka je duza osnovica trapeza, a visina kupe je razlika osnovica trapeza.
 
Suprotno izvodu. To je zapravo familija funkcija F ciji je izvod funkcija f. I sve fje iz te familije se razlikuju do na konstantu neku jer je njen izvod nula.

EDIT: Sto znaci da je integral(f(x)dx) = F(x) + C, sto dalje znaci da sve fje tipa F(x) + neka konstanta imaju izvod koji je predstavljen funkcijom f(x)
img27.gif
 
Evo jedan lakši limes, ali me buni sledeće:
Radi se o limesu gde x teži ka minus beskonačno: lim (-x[SUP]3[/SUP] + x) / (x[SUP]2[/SUP] - 2)
E sad, ja prvo podelim sve sa najvićem stepenom (x[SUP]3[/SUP]), i dobijem -1/0, što bi trebalo biti - beskonačno. Međutim rešenje je + beskonačno. Kako?
Hvala puno unapred. ;)

Zasto mislis da treba da bude - beskonacno? (kada sebi odgovoris zasto tako mislis, videces zasto je + beskonacno...)
 
Poslednja izmena:
Osim, ako ne pokušavaš da mi kažeš da je broj kroz + beskonačno = 0+, a da je broj kroz - beskonačno = 0-?

Kod limesa: uvek, ali uvek kažeš da nešto teži kada teži inače nije tačno.

Dalje, nacrtaj f-ju 1/x i dobro je pogledaj u + i - beskonačno. Onda docrtaj 1/x^3 i dobro pogledaj u kom odnosu stoje i u kakvom su im odnosu apsolutne vrednosti, za negativan deo...
 
Dakle, tačno da je broj kroz + beskonačno = 0+, a broj kroz - beskonačno = 0-?

Ne. Zavisi od znaka broja.
------------------
Idemo iz pocetka.

Prvo: kod limesa nikada ne govori da je nesto jednako, vec tezi tome, kada nesto tezi necemu. Lim 1/x = 0, za x->beskonacnosti: "Funkcija 1/x tezi nuli, kada x tezi beskonacnosti." ili "Limes funkcije 1/x je jednak nuli, kada...". Znaci precizno izrazavanje. Naravno kada dobijes konstantu i trazis limes od toga... :mrgreen:

Dalje. Nemoj slucajno da kazes da je beskonacno broj, da je realan broj, da pripada skupu realnih brojeva. Beskonacno je samo oznaka i ne pripada skupu realnih brojeva. (kada nije broj, tesko da moze da pripada skupu brojeva, zar ne?) :mrgreen:

Elem, ako si pogledao funkciju 1/x, uocio si da tezi nuli, kada x tezi beskonacnosti i da je stalno pozitivna, za svako x>0. Ako, pak, obratis paznju kada tezi minus beskonacnosti, onda uocavas da je sve vreme negativna i da isto tezi nuli. Razlika je sa koje strane tezi nuli, sto si i sam oznacio, tj. znas da oznacis - poenta je znati kakvog je tacno znaka, kada se limes "zalaufa". Sve vreme pricamo o neprekidnim funkcijama - moze da se napravi da menja sumanuto puta znak i da ima toliko nula, ali u jednom trenutku to prestaje i ona krece da tezi nuli - ta neka funkcija. E, kod limesa nas zanima to ponasanje od tog nekog "trenutka". (*)

Tvoj primer:

x teži ka minus beskonačno: lim (-x[SUP]3[/SUP] + x) / (x[SUP]2[/SUP] - 2)

Skracujes citav racionalni izraz sa x[SUP]3[/SUP], uz obrazlozenje da nikada nije jedanak nuli, jer se radi o limesu kada x tezi ka 0.

Brojilac: - 1 + 0- (pisem minus, inace bih ono 1/x[SUP]3[/SUP] zaokruzio i strelicom pokazao na 0-). Znaci znak brojioca nam je minus, jer imamo -1 i nesto sto tezi nuli, tako da i nema znacaja za njegov znak, da li tezi nuli sa poz. ili sa neg. strane. Za ovu pricu je bitno da je limes brojioca -1. Znak sam samo istakao zbog tvoje nedoumice.

Imenilac: postaje 1/x - 2/x[SUP]3[/SUP]. To ce sve teziti ka nuli, ali je bitan znak (videti (*) - prim. aut.). Zato sam ti pisao da crtas 1/x i 1/x[SUP]3[/SUP] (ovde dvojka ne utice na pricu). Elem, pitanje je sta je vece po apsolutnoj vrednosti i uvek imati u vidu da su obe vrednosti negativne, zato sto je u pitanju minus beskonacno. Dakle, 1/x ce biti vece po apsolutnoj vrednosti, ali ce biti negativno, a drugi je manji po apsolutnoj vrednosti, a znak plus, tako da je citav imenilac negativan u minus beskonacno. (stavi npr. x = -100 i bice ti jasnije)

Imas negativno, kroz negativno - znak je plus, gore konstanta, a dole nesto sto tezi nuli - citav limes je + beskonacno.

Znaci - problem je u brzini teznje, neparnost funkcija i silno preznacavanje.

I na kraju, kada se rade limesi, a usmeno se odgovara, finalni moj savet je da se obavezno spomene da je limes zbira, razlike, proizvoda i kolicnika, jednak zbiru, razlici, proizvodu i kolicniku limesa. Naravno da verovatno postoji neki uslov za kolicnik (ne trazi da moj matori mozak toliko izvadi iz svojih mracnih kutataka, u ovom trenutku), a mogu da se spomenu i el. funkcije i sl...
 
Treba mi pomoć za rešavanje ovog zadatka jer stvarno sam se mučila i nisam uspela da ga uradim..ko može nek pomogne.
Z=ln(-2*x²+y²) ; i tačka M(-2,0) traži se totalni diferencijal I i II reda
Hvala unapred!! :)

Је л` имаш коначна решења? Пре него се распишем да проверим.

Углавном то ти је парцијални извод сложене функције; сад не знам где си ти запела.
 

Back
Top