Matematika - pomoć pri rešavanju zadataka (obavezno pročitati uputstva u prvom postu)

evo moj pc nasao resenje 30 120 272 i 315 to je recimo jedna cetvorka , ispisao je jos resenja , ako su svi brojevi manji od iljadu ima jos jedno resenje

recicu samo da je k = 651 i jedan od brojeva je 599 i 430 , ovo je smor zadatak , trebalo mi 2 minuta dok sam programiro kod

Bravo! Ja sam to jednom nešto čačkao, i izgleda napravio neku grešku.
Evo novog zadatka:
U godini imamo npr. 5 dana praznika. Kolika je verovatnost da će barem jedan dan pasti na nedelju?
 
Naravno, ali mozes da imas "zakamuflirano" i - na to sam mislio. Svakako mi deluje kao nepoteban zadatak, ali moze nam se da malo mudrujemo...

Evo da se apdejtujem, sa malim zakasnjenjem. Sa obzirom da sam postavila zadak, a u medjuvremenu smo ga na predavanju resili, resenje glasi:

kao prvo, zadatak je tacno glasio da dokazem da je koren iz 5 realan broj. Uzeli smo funkciju f(x)=x^2-5 i prvo pokazali da je neprekidna. E sad, poenta je da se pokaze da postoji f(x)=0, tj da polinom gore ima realnu nulu. Dalje se koristi teorema, nisam sigurna, mozda cu pogresiti u nazivu, al mislim da se zove Bolcano-Kosijeva, uglavnom, teorema kaze da ako je neka funkcija neprekidna na nekom intervalu i na krajevima intervala ima vrednosti razlicite po znaku( ako je interval (a,b), znaci da f(a) i f(b) su razlicitog znaka), onda postoji c iz datog intervala, tako da je f(c)=0. i sad se uzme f(0)=-5, sto je <0 i f(5)=20 sto je >0. tako da po ovoj teoremi postoji x tako da je f(x)=0. tako da funkcija ima realnu nulu, a ta nula je koren iz 5.
 
Evo da se apdejtujem, sa malim zakasnjenjem. Sa obzirom da sam postavila zadak, a u medjuvremenu smo ga na predavanju resili, resenje glasi:

kao prvo, zadatak je tacno glasio da dokazem da je koren iz 5 realan broj. Uzeli smo funkciju f(x)=x^2-5 i prvo pokazali da je neprekidna. E sad, poenta je da se pokaze da postoji f(x)=0, tj da polinom gore ima realnu nulu. Dalje se koristi teorema, nisam sigurna, mozda cu pogresiti u nazivu, al mislim da se zove Bolcano-Kosijeva, uglavnom, teorema kaze da ako je neka funkcija neprekidna na nekom intervalu i na krajevima intervala ima vrednosti razlicite po znaku( ako je interval (a,b), znaci da f(a) i f(b) su razlicitog znaka), onda postoji c iz datog intervala, tako da je f(c)=0. i sad se uzme f(0)=-5, sto je <0 i f(5)=20 sto je >0. tako da po ovoj teoremi postoji x tako da je f(x)=0. tako da funkcija ima realnu nulu, a ta nula je koren iz 5.

Iskreno receno, to jeste tako, ali je prica sasvim suplja. To je samo pokazivanje koriscenja teoreme... Ovako, kao dokaz... Ne bih isao tim putem, naravno u ovom slucaju.
 
Bravo! Ja sam to jednom nešto čačkao, i izgleda napravio neku grešku.
Evo novog zadatka:
U godini imamo npr. 5 dana praznika. Kolika je verovatnost da će barem jedan dan pasti na nedelju?

lako previse , daj nesto tesko za ramisljanje , to je ono sa bacanjem kockice 3 puta , kolika je verovatnoca dobiti broj 1 bar 1 put
 
.............-x-2, x<=-2
|x+2|={ x+2, x>-2

.........-x+1, x<=1
|x-1|={ x-1, x>1

1. x<=-2

-x-2-1+x<x-3/2
x>-3+3/2>-3/2 -> ne moze

2. -2<x<=1

x+2-1+x<x-3/2
x<1-2+3/2=1/2
x pripada (1/2, 1]

3. x>1
x+2-x+1<x-3/2
x>3+3/2=9/2
x pripada (9/2, +beskonacno)

resenje je (1/2, 1] U (9/2, +beskonacno)
ako sam dobro izracunala. mada trebalo bi da imas postupak u svesci/zbirci
 
Hvala na odgovoru MathPhysics, uspeo sam da uradim zadatak. Imam jos jedno pitanje u vezi iracionalnih nejednacina, jer ne razumem uslove za njih. Zasto pod uslovom 1) moraju da se ispune sva 3 uslova, a pod 2) ne ? Zasto je u slucaju pod 2) u drugoj zagradi Q(x)>0 ? I da li se moze koristiti umesto ovoga ovo:
sqrt(P(x))>Q(X) pa kad kvadriramo imao |P(x)| > Q(X) pa onda imamo slucajeve kad je Px>0 odnosno manje sa uslovim
? Hvala i izvinite ako vas umaram :) http://tinypic.com/r/nt5ck/8
 
Hvala na odgovoru MathPhysics, uspeo sam da uradim zadatak. Imam jos jedno pitanje u vezi iracionalnih nejednacina, jer ne razumem uslove za njih. Zasto pod uslovom 1) moraju da se ispune sva 3 uslova, a pod 2) ne ? Zasto je u slucaju pod 2) u drugoj zagradi Q(x)>0 ? I da li se moze koristiti umesto ovoga ovo:
sqrt(P(x))>Q(X) pa kad kvadriramo imao |P(x)| > Q(X) pa onda imamo slucajeve kad je Px>0 odnosno manje sa uslovim
? Hvala i izvinite ako vas umaram :) http://tinypic.com/r/nt5ck/8

Uvek za dva entiteta imas 4 mogucnosti, po znakovima, a opcije kada je jednako nuli mozes na tren da zanemaris. Ppostavis date situacije i samo ce ti se kasti: u ovom slucaju problem je kada je Q(x) negativno, a vece po apsolutnoj vrednosti od P(x), onda bi... Pogledaj malo, to je ideja.

Uzgred, ti slucajevi nisu u svim udzbenicima/zbirkama napisani sa identicki istim uslovima...
 
Izracunati zapreminu lote upisane u pravilan oktaedar ivice a. (Pravilan oktaedar se sastoji od dve jednakoivicne prave pravilne trostrane piramide koje imaju zajednicku kvadratnu osnovu a vrhovi piramida su sa razlicitih strana).

Dakle, ja sam pokusao da resim ovako: Baza oktaedra je kvadrat ABCD, vrh gornje piramide je T, a donje M. Uzimam osni presek ATCM i to bi po meni trebao da bude romb a ispade kvadrat, posto je oktaedar jednakoivicni, stranice a i dijagonale a*sqrt(2). Dalje sam razmisljao da je presek lopte u stvari krug upisan u taj osni presek i dobijam resenje koje je pogresno. Sta ne valja i da li uopste moze tako da se resava?
 

Back
Top