Mali ilirski recnik

Itekako da se razmišlja o tome; pišu se i celi naučni radovi...pogledaj Katičićev rad npr. o tri ilirska božanska imena. Drei Altbalkanische Nomina Sacra

Ovde se opet vraćamo na onu staru da osoba ne zna i onda na osnovu sopstvenog neznanja smatra da "niko" ništa ne preduzima. :mrgreen:
vidis, Slavene, neznanje je mjerljivo, kao i znanje...moze se vagati procitanim i zapamcenim...ali odsustvo osjecaja ne mozes vagati, tu mozes da obmanjujes i varas, skrivajuci se iza znanja, koje je samo puko prenosenje vec otkrivenog...i zato ti nisi kadar shvatiti sta je srz onoga sto sam htjeo reci - kultura Ilira je nesto tako specificno i originalno, da je jednostavno grijeh reci da je nesto ilirsko pandan bilo cemu...ali to ne mozes nauciti, sve da i procitas sve sto je dosad covjek napisao...to osjetis kad hodas njihovim putevima i trazis njihove izvore....
 
vidis, Slavene, neznanje je mjerljivo, kao i znanje...moze se vagati procitanim i zapamcenim...ali odsustvo osjecaja ne mozes vagati, tu mozes da obmanjujes i varas, skrivajuci se iza znanja, koje je samo puko prenosenje vec otkrivenog...i zato ti nisi kadar shvatiti sta je srz onoga sto sam htjeo reci - kultura Ilira je nesto tako specificno i originalno, da je jednostavno grijeh reci da je nesto ilirsko pandan bilo cemu...ali to ne mozes nauciti, sve da i procitas sve sto je dosad covjek napisao...to osjetis kad hodas njihovim putevima i trazis njihove izvore....

Mislm da je ova diskusija deplasirana jer se svodi u suštini da ti i ja imamo drugačije tumačenje reči pandan. Tako da ti možeš drviti svoju priču, a ja neku svoju, što je i logično kada se priča o potpuno drugačijim stvarima...drugačije ni ne može (a šta ti podrazumevaš tačno pod tim pojmom, nepoznato mi je).
 
Mislm da je ova diskusija deplasirana jer se svodi u suštini da ti i ja imamo drugačije tumačenje reči pandan. Tako da ti možeš drviti svoju priču, a ja neku svoju, što je i logično kada se priča o potpuno drugačijim stvarima...drugačije ni ne može (a šta ti podrazumevaš tačno pod tim pojmom, nepoznato mi je).
ti si sasvim dobro objasnio sta je pandan, ali za ispravnu upotrebu tog termina, potrebna je odredjena slicnost kultura koje uporedjujes....slicnost u pogledu sistema vrijednosti, u pogledu poimanja svijeta u kom zivis, slicnost u odnosu prema prirodi, ciji si sastavni dio...jer ako cemo tom tvojom logikom, istu vrijednost ima tvrdnja da je Neptun pandan ilirskom Bindu...je li ti to zvuci smisleno?....
 
ti si sasvim dobro objasnio sta je pandan, ali za ispravnu upotrebu tog termina, potrebna je odredjena slicnost kultura koje uporedjujes....slicnost u pogledu sistema vrijednosti, u pogledu poimanja svijeta u kom zivis, slicnost u odnosu prema prirodi, ciji si sastavni dio...jer ako cemo tom tvojom logikom, istu vrijednost ima tvrdnja da je Neptun pandan ilirskom Bindu...je li ti to zvuci smisleno?....

Ma dobro, jednostavno ne shvatamo jedan drugog i to je to; možemo dalje.
 
Ma dobro, jednostavno ne shvatamo jedan drugog i to je to; možemo dalje.
ja tebe shvatam, ali to je uproscavanje, da ne kazem banalizovanje...kad je vec doslo do romanizacije, logicno je da Binda uporede sa Neptunom...ali Iliri nisu imali svoj panteon, koji bi bio uporediv sa grcko-etrursko-rimskim, moglo se eventualno nekoliko bozanstava proglasiti pandanom, s obzirom na predmet obozavanja, ali izvorni kontekst je totalno drukciji...
 
dýan (δύαν) — „izvor“, „fontana“, „bunar“

Ἡσύχιος ὁ Ἀλεξανδρεύς:
δύαν. κρήνη

Predrčka, starobalkanska glosa. Poreklom od PIE *dʰu(u̯)eh2-. Vrlo verovatno srodno sanskritskom dhávate („teći“) i dhautí- („izvor“, „potok“). Verovatno istog porekla i engleska reč dew („rosa“).

O mogućim vezama sa frigijskim ovde (s glosom ἄδδεε): https://www.tesisenred.net/bitstream/handle/10803/650834/BOC_PhD_THESIS.pdf

gobl.JPG
 
Poslednja izmena:
Latini su zapisali ilirsku rec za stenu, kamen kao carsus. Ilirska rec je mogla da glasi jedino kars ili kras. Ne kapiram sta ti nije jasno?

Nije jasno gde pronalaziš to kars.

Ako je carsus latinizirano ilirsko kras, zar nije razumno pretpostaviti da je arsa latinizirano ilirsko rasa?

Pokrenuo si diskusiju ako je A tačno, zar ne bi bilo i B? A niko uopšte ne tvrdi da je A tačno, već si ti to usvojio kao neki aksiom koji nema potrebe dokazati.
 
pogledaj Katičićev rad npr. o tri ilirska božanska imena. Drei Altbalkanische Nomina Sacra

Da citiramo relevantni delić (starobalkansko sveto ime BINDHO, BINDUS):

Bindho.JPG

Bindus.JPG


http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak 9.pdf

Pored već pomenute staroindijske sličnosti, postoje reči u keltskim jezicima sa istim značenjem koje vrlo moguće imaju zajednički PIE koren: starokorniško i bretonsko banne i srednjekorniško banna. Imamo i irsko buinne u značenju „potok“, „talas“. Moguće je da je istog porekla i Bandusija, izvor nedaleko od Horatijevog mesta rođenja (u Apuliji), koji je on u odi pesmi opevao.

fons Bandusiae

O fons Bandusiae, splendidior vitro,

dulci digne mero non sine floribus,
cras donaberis haedo,
cui frons turgida cornibus

primis et venerem et proelia destinat;
frustra: nam gelidos inficiet tibi
rubro sanguine rivos,
lascivi suboles gregis.

Te flagrantis atrox hora Caniculae
nescit tangere, tu frigus amabile
fessis vomere tauris
praebes et pecori vago.

Fies nobilium tu quoque fontium,
me dicente cavis impositam ilicem
saxis unde loquaces

lymphae desiliunt tuae.

Engleski prevod:

Oh fountain of Bandusia, more splendid than glass,
appropriate for sweet wine not without flowers,
tomorrow you will be presented with a kid,
whose forehead growing with first horns

is destined for love and battles.
In vain: for the offspring of the playful herd
will stain your cold streams
with red blood.

The fierce hour (or season) of flaming Canicula
does not know to touch you, you offer
pleasant cold to the bulls tired from
the plow and the wandering herd.

Even you will become the most famous of fountains,
with me singing of the wood established on hollow
stones, from which your talkative

waters jump down.

Horatijeva pesma (I st. pre naše ere) simptomatično sadrži detalje koji se poklapaju sa arheološkim otkrićima na izvoru Privilice kod Bihaća, tako da je slučajnost prevelika.

Sve nam to ukazuje da je kod Ilira — ili pardon, barem „zapadnih Ilira“ (u prvom redu plemena Japoda) — po svemu sudeći postojala nekakva reč, nazovimo je *bind-, koja je imala nekakvo značenje povezano sa vodom. :think:
 
Dok cekamo Slavenov odgovor sta je Budimirovo misljenje o vezama antickog starobalkanskog jezika sa protoslovenskim da vidimo sta na tu temu ima da kaze Kurta, https://www.academia.edu/43351673/S...n_Eastern_Europe_ca_500_ca_700_?auto=download

EasyCapture1.jpg

Balto-slovenski, tracki i iranski jezik su nacinili takozvani koin (zajednicki jezik) koji je danas poznat kao slovenski. Za razliku od lingva franka jezika koji kao zajednicki koriste zajednice koje se nedjusobno ne razumeju, koin jezik nastaje na bazi lingvisticki srodnih sistema.

Dakle sustinski, Kurta implicira da su tracki i baltoslovenski jezik srodni, upravo ono sto tvrdi i Budimir.
 

Back
Top