Mali ilirski recnik

Hajdemo malo i glosama koje su očuvane od drevnih Epiraca.

dáxa (δάξα) — „more“

Ἡσύχιος ὁ Ἀλεξανδρεύς:
δάξα.θάλασσα. Ήπειρῶται

Reč negrčkog supstrata u epirskom idiomu, najneobičnijem od svih starogrčkih dijalekata (srodnija je ilirskoj, tračkoj i frigijskoj leksici). Krae smatra da je reč o ilirskoj pozajmljenici i da je vrlo moguće srodna nazivu ilirske rečice koju poznajemo zahvaljujući Polibijevoj Istoriji (VIII.13.2) Ardáxanos (Ἀρδάξανος). Smatra se da je moguće i da pleme Deksaroja locirano nedaleko od Ohridskog jezera (još poznato i pod nazivom Dasareta) vrlo moguće ima etimoloških veza sa ovom glosom. Inače, dosta priča oko ovog severnijeg grčkog (epirskog) plemena postoje i ono što je poprilično nesporno jesu svakako značajne ilirske veze (neki detalji ovde).

Prema Milanu Budimiru, ova reč, najverovatnije izvorno ilirska, vodi poreklo od PIE *dheup/b, što znači prevedeno na naš moderni jezik „dubina“. Istoj porodici pripada i albansko det / dejet, koje ima i potpuno identično značenje kao i epirska glosa koju nam je očuvao Hesihije Aleksandrijski („more“). :think:
 
Hajdemo malo i glosama koje su očuvane od drevnih Epiraca.

dáxa (δάξα) — „more“

Reč negrčkog supstrata u epirskom idiomu, najneobičnijem od svih starogrčkih dijalekata (srodnija je ilirskoj, tračkoj i frigijskoj leksici). Krae smatra da je reč o ilirskoj pozajmljenici i da je vrlo moguće srodna nazivu ilirske rečice koju poznajemo zahvaljujući Polibijevoj Istoriji (VIII.13.2) Ardáxanos (Ἀρδάξανος). Smatra se da je moguće i da pleme Deksaroja locirano nedaleko od Ohridskog jezera (još poznato i pod nazivom Dasareta) vrlo moguće ima etimoloških veza sa ovom glosom. Inače, dosta priča oko ovog severnijeg grčkog (epirskog) plemena postoje i ono što je poprilično nesporno jesu svakako značajne ilirske veze (neki detalji ovde).

Prema Milanu Budimiru, ova reč, najverovatnije izvorno ilirska, vodi poreklo od PIE *dheup/b, što znači prevedeno na naš moderni jezik „dubina“. Istoj porodici pripada i albansko det / dejet, koje ima i potpuno identično značenje kao i epirska glosa koju nam je očuvao Hesihije Aleksandrijski („more“). :think:

U slučaju albanskog jezika, radi se o prelazu *del't > dēt (deit, dëjet).

Istoj reči bi trebalo da bude srodno i ime Odiseja (bukvalno, „pomorac“). Citat od Katičića:

To the same word family belongs also the name Όδυσσεύς/Ulixes meaning 'sea man', the initial o/u being a preposition, and δυσσ/lix being alloglottic adaptations of δάξα 'sea' (the supposed original form of Όδυσσεύς being Όδυξεύς). Semantic equivalents are Gr. ἔϕαλος 'being on the sea' and Serbo-Croatian pomorac 'sea man'.
 
Hajdemo malo i glosama koje su očuvane od drevnih Epiraca.

dáxa (δάξα) — „more“
Reč negrčkog supstrata u epirskom idiomu, najneobičnijem od svih starogrčkih dijalekata (srodnija je ilirskoj, tračkoj i frigijskoj leksici). Krae smatra da je reč o ilirskoj pozajmljenici i da je vrlo moguće srodna nazivu ilirske rečice koju poznajemo zahvaljujući Polibijevoj Istoriji (VIII.13.2) Ardáxanos (Ἀρδάξανος). Smatra se da je moguće i da pleme Deksaroja locirano nedaleko od Ohridskog jezera (još poznato i pod nazivom Dasareta) vrlo moguće ima etimoloških veza sa ovom glosom. Inače, dosta priča oko ovog severnijeg grčkog (epirskog) plemena postoje i ono što je poprilično nesporno jesu svakako značajne ilirske veze (neki detalji ovde).

Prema Milanu Budimiru, ova reč, najverovatnije izvorno ilirska, vodi poreklo od PIE *dheup/b, što znači prevedeno na naš moderni jezik „dubina“. Istoj porodici pripada i albansko det / dejet, koje ima i potpuno identično značenje kao i epirska glosa koju nam je očuvao Hesihije Aleksandrijski („more“). :think:


Kako je ovo sve kilavo navuceno....krajnje neubedljivo....nista ni sa cim......
od "daksa" doci do "dup" pa do "det".
nidje veze

odakle tom Budimiru ove krejzi ideje....
 
Kako je ovo sve kilavo navuceno....krajnje neubedljivo....nista ni sa cim......
od "daksa" doci do "dup" pa do "det".
nidje veze

odakle tom Budimiru ove krejzi ideje....

Nije tako. Ne znam gde si ti pročitala od daksa.

P. S. Komparativna lingvistika je zapravo strašno zanimljiva (i to vrlo ozbiljna). Rekonstruisane reči su stvar dosta hipotetike i ima različitih tumačenja, ali to je doslovno kao slagalica koju slažeš i pokušavaš dok se sve ne uklopi u jednu celinu. Naizgled ponekad deluje čudno, ali kada se prođu svi oblici i različite glasovne, sve izgleda prilično smisleno, zapravo.
 
Nije tako. Ne znam gde si ti pročitala od daksa.

P. S. Komparativna lingvistika je zapravo strašno zanimljiva (i to vrlo ozbiljna). Rekonstruisane reči su stvar dosta hipotetike i ima različitih tumačenja, ali to je doslovno kao slagalica koju slažeš i pokušavaš dok se sve ne uklopi u jednu celinu. Naizgled ponekad deluje čudno, ali kada se prođu svi oblici i različite glasovne, sve izgleda prilično smisleno, zapravo.
Nisi napisao od daksa ali se u nastavku to povezuje sa nekim nidje veze oblicima........

Meni zapravo deluje sve jako besmisleno , posebno kad se povezuje sa albanskim . Doslovno mi izgleda sa strane da neko "stimuje" poklapanje sa albanskim i tamo gde ga nema.

Sto se tice lingvistike , malo tu ima nauke. Ne kazem da nema ozbiljnosti ali vrlo je sve klimavo.
To je doslovno hipotetisanje prozeto politizacijom kada se radi o istoriji.

Sto se tice govora na teritoriji gde su ziveli Iliri , ili kako god da zovemo te ljude to je mracni hodnik istorije zgodan za manipulaciju........a vidim da u tom pogledu lingivstika nije narocito odmakla....
 
Nisi napisao od daksa ali se u nastavku to povezuje sa nekim nidje veze oblicima........

Meni zapravo deluje sve jako besmisleno , posebno kad se povezuje sa albanskim . Doslovno mi izgleda sa strane da neko "stimuje" poklapanje sa albanskim i tamo gde ga nema.

Sto se tice lingvistike , malo tu ima nauke. Ne kazem da nema ozbiljnosti ali vrlo je sve klimavo.
To je doslovno hipotetisanje prozeto politizacijom kada se radi o istoriji.

Sto se tice govora na teritoriji gde su ziveli Iliri , ili kako god da zovemo te ljude to je mracni hodnik istorije zgodan za manipulaciju........a vidim da u tom pogledu lingivstika nije narocito odmakla....

Ne glumim ja da razumem te stvari do tančina; samo na šta naletim, vrlo sažeto i u par reči postavim na ovu temu...

Treba do dosta proučiti u detalje; da je ovde niđe veze po sredi, nikako se ne bih složio sa tobom.
 
Ne glumim ja da razumem te stvari do tančina; samo na šta naletim, vrlo sažeto i u par reči postavim na ovu temu...

Treba do dosta proučiti u detalje; da je ovde niđe veze po sredi, nikako se ne bih složio sa tobom.
Pa hajde onda obrazlozi kakve veze ti oblici imaju jedni sa drugim? daksa- dup- det
Evo otvorena sam da mi neko objasni kako je to povezano.


Inace nastavi da ubacujes, meni je tema zanimljiva
 
Pa hajde onda obrazlozi kakve veze ti oblici imaju jedni sa drugim? daksa- dup- det
Evo otvorena sam da mi neko objasni kako je to povezano.

Evo odrednice za englesko DEEP u Enciklopediji indoevropske kulture:

DEEP
*dheub- 'deep'. [lEW 267-268 (*dheu-b- - *dheu-p-); Wat 14 (*dheub-); GI 6; Buck 12.67]. OIr domain 'deep', Wels dwfn 'deep' (< Celt *dub-no), ON djūpr 'deep', OE dēop 'deep' (> NE deep), OHG tiof 'deep', Goth diups 'deep' (< Gmc *deupaz), Lith dubùs 'deep', Latv duôbjš 'deep', OCS dŭno (< PIE *dubno-) 'ground, floor' dūbrŭ 'ravine, valley', Alb det 'sea' (< *dhéubetos), TochA tpär 'high', TochB tapre 'high' (Toch < *dhubrós). Grk βυθός 'depth, bottom of the sea' is highly unlikely and the Celtic forms have been questioned. This item has sometimes been regarded as a (possibly substratal) northwesternism, but the plausible Albanian and Tocharian connections would secure IE status which is of particular importance since this would represent a relatively strong case for the rare PIE *b. Probably also with a nasal infix is Olr domun 'world', Corn down 'deep', NE dump 'deep hole in pond', OHG tumpfilo 'deep place in water', Lith dum̃blas 'slime'. With final voiceless stop as *dheup- 'deep': ON dūfa 'dive', OE dūfan ~ dȳfan 'dive' (> NE dive), OCS dupina 'cave'.

Veza između svih ovih reči na indoevropskom govornom područu je dosta izvesna. U albanskom jeziku, do det se dolazilo skraćivanjem; rekonstruisana protoalbanska reč nastala od PIE izvornika bi trebalo da glasi *deubeta. Arbereški, u Italiji, zahvaljujući istorijskim okolnostim dosta je konzervativan i očuvao je prelazne oblike od staroalbanske reči. Sicilijanski Arbereši kažu dejt, a postoji i arhaično arbereško dejët. Radi se o proceduri glasovnog skraćivanja koja je vrlo slična onoj kroz koju je ova reč prošla u germanskim jezicima, pa posebno na putu do današnjeg engleskog. Od germanskog *deupiþō do srednje donjonemačkog dēpede ili još očiglednije srednjeholandskog diepde. Nama savremena engleska reč depth možda je najsličniji evolutivnom primeru u albanskom.

Što se tiče ilirsko-epirske dakse, odnosno Budimirovog predloga dovođenja u vezu sa ovim korenom (a značenje reči koje Hesihije donosi nas na neki način i prirodno gura da razmišljamo u tom smeru) on je smatrao da je to kasniji oblik ranije reči dápsa (δάψα). Dosta ubedljivo je Budimir ukazao na glasovnu zamenu kao fenomen ps > ks kod paleobalkanskih jezika (ona je dosta dokumentovana i u rumunskom jeziku npr.) tako da zvuči osnovano da i u ovom slučaju možemo tražiti taj stariji oblik, a od dapse i nije previše daleko do PIE korena.

Inače, tik kod Dubrovnika postoji jedno maleno ostrvce.

Daksa.JPG


Zove se Daksa. :)
 
Evo jednog primera od Trubačeva, kako je to moglo izgledati od izvornog PIE korena, rekonstruišući protoilirsku leksemu: *daub-s-ā > dapsā > daxā.

P. S. Dok se razmatra ps>ks zamena, posebno osvrnuti pažnju na baltičke reči (koje posebno važe inače za dosta arhaične, odnosno fond reči litvanskog i letonskog jezika u korelaciji sa protoindoevropskim), ali i gotsku leksemu koja posebno pada u oči. :think:

(< *dhéubetos)

Ovo bi trebalo da je prealbanski (za razliku od protoalb. *deubeta).
 
Poslednja izmena:
Evo jednog primera od Trubačeva, kako je to moglo izgledati od izvornog PIE korena: *daub-s-ā > dapsā > daxā.

P. S. Dok se razmatra ps>ks zamena, posebno osvrnuti pažnju na baltičke reči (koje posebno važe inače za dosta arhaične, odnosno fond reči litvanskog i letonskog jezika u korelaciji sa protoindoevropskim), ali i gotsku leksemu koja posebno pada u oči. :think:



Ovo bi trebalo da je prealbanski (za razliku od protoalb. *deubeta).
Мислим да би прво требао дати објашњење како се изговара ПИЕ корен.
У претходном посту енглеском начином пише 'dheub', овде већ бараташ са 'daub-s-a'.
Ако би сад следили ову твоју логику о повезаности Шиптара са Епирцима,
онда је Пантела у праву за санскрит и српски као извориште свих језика.
Наше ДУБ дуби на глави али нико га не види, нити ико помишља да то Шиптарско
'како год' долази можда од нашег ДхеУБ.
 
Мислим да би прво требао дати објашњење како се изговара ПИЕ корен.
У претходном посту енглеском начином пише 'dheub', овде већ бараташ са 'daub-s-a'.
Ако би сад следили ову твоју логику о повезаности Шиптара са Епирцима,
онда је Пантела у праву за санскрит и српски као извориште свих језика.
Наше ДУБ дуби на глави али нико га не види, нити ико помишља да то Шиптарско
'како год' долази можда од нашег ДхеУБ.

Rekao bih da si nešto pogrešno razumeo. Pa mislim da je vrlo očigledno iz prethodne objave šta je PIE koren. A što se tiče drugog, to je predlog Trubačeva kako bi trebalo da izgledaju neki prelaznu koraci između protoindoevropskog i nekakvog protoilirskog, a što je zaista vrlo teško činiti zbog toga što toliko malo znamo.

Glasovna promena prvog vokala, a za koju vidim da nigde nije zabeležena na IE području vezano za ovu reč (e>a) bila bi najveća slabost povezivanja sa dotičnim PIE korenom. Međutim, sama činjenica da Hesih kaže da su Epirci tako nazivali more, ipak nas upućuje da ovde može biti nečeg opipljivog. Slučajnost je, jednostavno, prevelika.

Šta znači tačno "moja logika o povezanosti Šiptara sa Epircima"?
 
Šta znači "moja logika o povezanosti Šiptara sa Epircima"?

Istoj porodici pripada i albansko det / dejet, koje ima i potpuno identično značenje kao i epirska glosa koju nam je očuvao Hesihije Aleksandrijski („more“). :think:

Ако сам добро схватио ово 'дет' и 'дајет' значи 'море'?
А како ми знамо да епирско 'дакса' значи такође 'море'?
Изнад пише да је то назив неке реке.

Наше ДУБ има индентично значење као изворни ПИЕ облик и кладио бих се да се исто изговара.
 
Glasovna promena prvog vokala, a za koju vidim da nigde nije zabeležena na IE području vezano za ovu reč (e>a) bila bi najveća slabost povezivanja sa dotičnim PIE korenom. Međutim, sama činjenica da Hesih kaže da su Epirci tako nazivali more, ipak nas upućuje da ovde može biti nečeg opipljivog. Slučajnost je, jednostavno, prevelika.

Zapravo, malčice sam pogrešio. Pogledati sledeće reči u litvanskom: daubà, dauburỹs. Moguće srodno i staroprusko padaubis.

Da, pije vodu Budimirova teza i to dosta, rekao bih. :think:
 
Ne, ne piše nigde da je to naziv neke reke.

Pa šta znači thálassa na starogrčkom jeziku nego „more“, „morska voda“? :)

Krae smatra da je reč o ilirskoj pozajmljenici i da je vrlo moguće srodna nazivu ilirske rečice koju poznajemo zahvaljujući Polibijevoj Istoriji

Видиш неку везу између 'тхаласса' и 'тхеуб'?
 
Зато што савремено штокавско дуб- потиче од старијега дълб-.

Nešto mi ovde malčice nije jasno...u Brillovom slovenskom etimološkom rečniku piše da je to od *dʰoup- (sem ovog prilično opskurnog). Nisam nigde uspeo da pronađem značenje i spoljašnju potvrdu tog PIE korena, kao ni kakve veze ima tačno sa ovom o kojoj sve vreme pričamo (*dheub- / *dheup-). https://etymologeek.com/rus/дно

:think:
 
Што се речи дно тиче, све је мало замршено. Препреку представља чињеница да у словенским језицима налазимо изгледа исти корен с b/p варијацијом. Дерксен у Etymological dictionary of the Slavic inherited lexicon пише:

PIE*dʰubʰ-no-
The Slavic vacillation between root-final *b and *p (cf. ' *dupa) does not have a
Baltic counterpart. In East Baltic, however, the full grade *daub- occurs both with
acute and circumflex tone, e.g. Latv. duôbjš ‘deep’. The acute variant could be
attributed to Winter’s law (note that PGmc. *deupa- ‘deep’ < *deub-n- by Kluge’s
law), but this would leave us without an explanation for the other forms. The many
formal problems connected with this root have made it a prime example of a
borrowing from a substratum language (cf. Kuiper 1995).
 
Што се речи дно тиче, све је мало замршено. Препреку представља чињеница да у словенским језицима налазимо изгледа исти корен с b/p варијацијом. Дерксен у Etymological dictionary of the Slavic inherited lexicon пише:

PIE*dʰubʰ-no-
The Slavic vacillation between root-final *b and *p (cf. ' *dupa) does not have a
Baltic counterpart. In East Baltic, however, the full grade *daub- occurs both with
acute and circumflex tone, e.g. Latv. duôbjš ‘deep’. The acute variant could be
attributed to Winter’s law (note that PGmc. *deupa- ‘deep’ < *deub-n- by Kluge’s
law), but this would leave us without an explanation for the other forms. The many
formal problems connected with this root have made it a prime example of a
borrowing from a substratum language (cf. Kuiper 1995).

A istočno baltičko *daub- je od..
 
Делује да су све те варијације крајње потичу од ПИЕ *dʰubʰ-, а *daub- би био источнобалтички одраз пунога превоја тога корена (одакле и наше дупе :mrgreen: ). Дерксен мало подробније објашњава замршеност у Etymological Dictionary of the Baltic Inherited Lexicon.

Mo3Ai9S.png
 
Poslednja izmena:
Делује да су све те варијације крајње потичу од ПИЕ *dʰubʰ-, а *daub- би био источнобалтички одраз пунога превоја тога корена (одакле и наше дупе :mrgreen:). Дерксен мало подробније објашњава замршеност у Etymological Dictionary of the Baltic Inherited Lexicon.

Mo3Ai9S.png

Primećuješ li šta me zbunjuje?
 
Deipátyros (Δειπάτυρος) — ilirsko ime za vrhovno božanstvo

Ἡσύχιος ὁ Ἀλεξανδρεύς:
Δειπάτυρος. θεὸς παρὰ Στυμφαίοις

Kod Hesihija, vrhovni bog u Timfaji (Epir, moloska teritorija).

Najverovatnije vrlo srodno latinskom Diespiter. U značenju verovatno „Bog otac“ (protoindoevropsko Dyḗus ph₂tḗr). Pandan Jupiteru i Zevsu.
 

Back
Top