zvaljko
Zainteresovan član
- Poruka
- 493
Ako tako čitamo, Kurta onda tvrdi i da su baltoslovenski i iranski srodni, kao i trački i irački. Po meni, ova se srodnost odnosi na zajedničko indoevropsko porijeklo i eventualno neke strukturne lingvističke sličnosti, mislim da ne možemo govoriti o vrsti sličnosti koja bi podrazumjevala međusobnu razumljivost kod govornika ovih jezika.Opet ne bi bilo loše kad bi ovo prokomentarisao neko ko se stvarno razumije u lingvistiku.
U tom smislu iz istog teksta (str 170):
A koiné is the result of a particular type of language contact, in which speakers continue to use their own linguistic varieties while communicating with speakers of similar varieties.23 There is therefore no need of learning another (second) language and no possibility of “imperfect” language transmission.24 Central to the idea of koiné, therefore, is dialect mixing, but simple contact between dialects does not produce koineization.25
Ima li smisla tvrditi da su baltoslovenski-trački, baltoslovenski-irački, irački-trački medjusobno samo dijalekti jednog sličnog jezika? Prva rečenica suštinski govori o njihovoj medjusobnoj razumljivosti. Mislim da ovo nije tačno.
Dalje šta meni lično smeta (str 171):
The implication is that koineization cannot happen without speakers having frequent and consistent contact with each other: intimate social interaction between speakers of the different varieties in contact is a sine qua non of koiné formation.29
Možemo li objasniti česte i konzistentne kontakte govornika tri navedena jezika bez seoba i migracija za koje sam Kurta tvrdi da se nisu desile i to u relativno kratkom vremenu kako kaže ispod:
The lack of any firmly established chronology makes it difficult to answer that question, but there seems to be no doubt that Common Slavic was in existence by ad 600.31 The conditions leading to the formation of the Slavic koiné must therefore have been those of the previous two to three generations, i.e., in the course of the 6th century.
Dosta sam čitao Kurtu, ako sam išta zapamtio je da po njemu, arheoloških dokaza o migracijama u 6st nema.
Krae je smatrao da se tu radi o starobalkanskoj pozajmljenici, oslanjajući se na ilirski grad Prakn. Taj toponim očuvao nam je Stefan Vizantinac u svojoj čuvenoj Etnici: 
