Naša je kultura počela da tone u Starom veku, nastavila u Srednjem da bi potpunu inferiornost dokučila sa Novim vekom.
Međutim, sudeći po usvajanju naše agrarne i metalurške terminologije, što bi u civilizacijskom smislu praistorije bilo "pretty much it" (ukupnost tadašnje kulture, tj. sve što tadašnja kultura i podrazumeva) od strane drugih neslovenskih naroda mi Sloveni-Srbi smo u kasno praistorijsko doba, po logici stvari (i Mariju Alineiju) bili superiorni nad Grcima, Latinima i Germanima.
Daćemo kao primer pedesetak germanskih, romanskih ili grčkih reči koje su mogle doći iz srpskog jezika:
- hum, humka (lat. humus, lat. Haemus, ger. hulma-, gr. Haimos, Aimos), ledina (nem. Land, eng. land), grad, gradina, ograda tj. bašta (eng. garden, nem. Garten, ita. giardino, fra. gardin), livada od livati (livadion), polje od politi (lat. paludum (Poljud) "močvara", grč. φέουδο, eng. field, nem. Feld, sreng. folde, fin. pelto; lat. planus, eng. plain, lit. plonas), njiva (
grč. neiós "polje"), plug (plough, plow), orati, (o)ralo (aro, arare), mulj (mud), kaljuga, kaljača, kal (Caligula), blato (eng. Baltic,
grč. βάλτους "močvara"), oblak od obvlak (Wolke), kras, krš, kršiti (Karst), krsnuti tj. rasti, kršan (lat. i ital. crescere, franc. croissant), lokva, lok, lokati (lat. lacus, it. lago, eng. lake, nem. Loch)
- voće od ovoće od ovoštje, vosak (Obst, ovest), trešnja (kerasian, cerise, cherry, Kirsch), jabuka (eng. apple, nem. Apfel), bukva tj. vrsta drveta i bukva tj. slovo, bukvica, bukvica tj. knjiga (nem. Buch, eng.book; nem. Buche, eng. beech), breza (Old English berc, beorc (also the name of the rune for "b"), Old Saxon birka, Old Norse börk, Danish birk, Swedish and Icelandic björk (which is also a girl's given name), Middle Dutch berke, Dutch berk, Old High German birihha, German Birke,
lit. beržas), oliva tj. maslina od oliti, olivati (olive, oil), sliva ili šljiva od slivati (lividus tj. modar od starolatinskog
*slivere), slina od slivati tj. pljuvačka (saliva), slina (Old English slim "slime," from Proto-Germanic *slimaz (source also of Old Norse slim, Old Frisian slym, Dutch slijm "slime, phlegm," German Schleim "slime"), probably related to Old English lim "birdlime; sticky substance," from PIE root *(s)lei- "slimy, sticky, slippery" (source also of Sanskrit linati "sticks, stays, adheres to; slips into, disappears;" Russian slimak "snail;" Old Church Slavonic slina "spittle;" Old Irish sligim "to smear," leinam "I follow," literally "I stick to;" Welsh llyfn "smooth;" Greek leimax "snail," limne "marsh, pool, lake," alinein "to anoint, besmear;" Latin limus "slime, mud, mire," linere "to daub, besmear, rub out, erase")), brati (nalazimo u nazivu bobica - berry), kusiti, kušati, kusati (kausjan),
- sejati, sevati, usev (sow), seme (semen), medovina od med (eng. mead; Old Norse mjöðr, Danish mjød, Old Frisian and Middle Dutch mede, Old High German metu, German Met "mead", Sanskrit madhu, Greek methy "wine," Old Church Slavonic medu, Lithuanian medus "honey," Old Irish mid, Welsh medd, Breton mez "mead", early Middle English meþeglin yielded Chaucer's meeth), olovina tj. pivo (ale, Old English ealu "ale, beer," Old Saxon alo, Old Norse öl, which is of uncertain origin. Lit. (alus) and Old Church Slavonic (olu)), vino od vinova loza od vina = kriva i loza plaziti sa elizijom početnog konsonanta (pl6za daje l6za) - (lat. vinum, gr. οἶνος (oînos))
- vrt od (pre)vrtati (lat. hortus), okurak tj. krastavac (Gurcke), ren od koren (
grč. dijal. keráin, lat. cerain, ital. dijal. cren i creno, franc. cran, nem. Kren, lit. krienas, čuvačko-tatarski chren i cheren), opiti, opijati (opium), hleb? (hlaifs, Schleife, Schlaufe, loop), kvas (lat. caseus, eng. cheese, nem. Käse), skladovati, skladiti (nem. laden, eng. load)
- stoka < steći, up. blago (live stock), krdo tj. stado (herd), stado (stud [stad]), kobila (lat. caballus,
grč. kabállēs), paša, pasti, pastir, pastuh (pasture, pastor), bumbar od brmbar (bumble), kotiti, kotka tj. mačka, kuče od kotče (cat, Katze), kotiti, skot tj. stoka (cattle), štene, ćeno (canis), jagnje (agnus, amnos, yean), lane (eng. lamb, nem. Lamm u značenju "jagnje")
- breg (Berg), klisura, klis, klizati (clausura, κλεισούρα), grotlo, grlo < grdlo (grotta), granica, grana (Grenze), strana tj. zemlja, stranac, stranstvo (estrano, strange, étrange, extraño), krajina tj. Karajina (lat. Carniola), plav (blau, blue, flavus), beo, bel, Laba (albus, Elbe)
- ruda, rđa, rud (ruber tj. crven), oganj, viganj (ignis, skr. agni), plam, plamen (lat. flamma, ital. fiamma, eng. flame), lopata (nem. Löffel), lopta od lob-ta od lъb-ta (grč. μπάλα, lat. pila, eng. ball, nem. Ball), kuvati od kuhati (lat. cocus, coquus, coquere, eng. cook, nem. Koch; Germanic languages borrowed the Latin word - Old Saxon kok, Old High German choh, German Koch, Swedish kock), šlem od slem (helm), olovo, livati (lead), staklo od s+taknuti (stikls), hiža tj. kuća (Haus, house), mlat, malj (lat. malleus), sekira od seći (lat. securis), rabota (nem. Arbeit).
- knez i kneginja (nem. Koenig, eng. king), kralj<krelja<hrelja<hrliti<krilo (Chrelios, Carlo, Carolus, Charles), Grk, Grci (Graecos, Greek), Sloven (schiavo, slave, ciao, esclavo, eslavo "Borrowed from Medieval Latin sclavus (“slave”), from Late Latin Sclavus (“a Slav”), from Byzantine Greek Σκλάβος (Sklábos) (or borrowed from the Greek directly), itself probably from earlier Σλαβῆνος (Slabênos), from plural Σλαβῆνοι (Slabênoi), from Proto-Slavic *slovene. "), pogan, poganiti, govnо, ogavno (lat. paganus "seljak").
- važno, vaga, važiti (Waage), liti, litra (λίτρα, libra, livre, liter), kupiti, sakupiti (nem. kaufen), banja od badnja, badanj, badati tj. dupsti (bagno, baden, bathe, baða), zdela od s+deljati (lat. scutella), gresti, gredem, greda (gradus, gredior, progres), daska (desk), hvost, fosna (pfosten), plah, plašt (Plache), cedulja od cediti (nem. Zettel, let. cedula, ital. cedola), ljubiti, ljubav, libiti (libero, liberare, libertas; Liebe) itd. itd. (
videti na ovoj temi obilje primera sa diskusijom).
Takođe, tu verovatno pripada terminologija rodbinskih odnosa i svakako dobar deo toponomastike.
S druge strane, svi ti varvarski narodi nisu gotovo ni jednu reč za ribe i životinje usvojili od Slovena jer su imali svoje, budući da su bili lovci, ribolovci.
PS. Doduše imamo primere za štrk tj. roda (stork), roda (lat. ardea, grč. erodios), mrmot, up. mrmak (marmot).
Meteon (Medeon, Medun) je stari grad i tvrđava, koja se nalazi 13 km severno od Podgorice. Prvobitno je izgrađen kao tvrđava, a kasnije kao grad, između 4. i 3. veka p. n. e. Grad pominje Tit Livije (XXXIV, 23, 3, XXXII, 3) kao grad u oblasti Labeata i mesto gdje su Rimljani zarobili Karavantija i užu Gencijevu porodicu. Da je taj grad postojao na lokalitetu današnjeg Meduna, potvrđuju i značajni arhitektonski ostaci koji se na ovom lokalitetu nalaze. Na to, u određenom smislu, ukazuje i jedan mnogo kasnije pisani podatak, koji u 7 veku ne. pruža geograf iz Ravene, koji govori da se pored Burzunuma nalazi grad sa imenom Medion (211, 8-10: Iuxta Burzumon est civitas que dicitur Medione). U daljem izlaganju pokazaće se da postoji dosta razloga da se ovaj Burzumon identifikuje sa mestom Bersumnum (Virsiminium) na Pojtingerovoj tabli (Tabula Peutingeriana), odnosno sa današnjom Podgoricom. Sudeći po položaju, načinu gradnje, konstrukciji zidina, Meteon (Medun) je bio značajan ilirski grad na području Labeata
