Ima li Cincara na Internetu???

  • Začetnik teme Začetnik teme praksis
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
TALIPIKO SARMIXETVZO
Branislav Stefanoski - Al Dabija,

Pinaca registratâ tu cartea al D-nul. Dan Romalo sum nm.94

S-lu ghiuvusim “TALIPICLU SARMIGHETUZ” (Njica nclinare di Sarmighetuza).
Tu scriarea va-s mi duc pi printsiplu prota s-lu scriu textul cu ghrame orghinale, deapoa transcriptsia tu ghrame
latine, depoa scriatâ cu ghrame latine ashi cum lipseashte ta sa-s ghiuvuseascâ shi tu sone iaste scriat textul tradus
pi armân makedoneashte cu analizâ al cafiun scriat zbor.
textul orghinal:
DA^IBALO ON SOTU^EO DV MAERO BIRO
DA^UO AIROZANTO POE NOBALIEOZE BE -
LATOREUV DA^IEOKVE KOROLEOSAM -
ITO E AZOLVE DEO ZABELO PVDO ON
XENT BEIRO DV ELO SARXE^EIO - C
DIEXIO BIESI NOAR E ZANDO
PANTELO RVMVNOSO LVE
transcriptsia tu ortografia latinâ:
DACIBALO ON SOTICEO DU MAERO BIRO
DACIO AIROSANTO POE NOBALIEOSE BE –
LATOREIU DACIOCUE COROLEOSAM –
ITO E AZOLUE DEO ZABELO PUDO ON
GENT BEIRO DU ELO SARGECEIO – H
DIEGIO BIESI NOAR E SANDO
PANTELO RUMUNOSO LUE
giuvusirea a textului:
Dacibalo on soticeo du maero biro
dacio erosanto, poe nobaleose belatoriu
daceocue Corolosamito
e Asolue deo zabelo pudo on
gent biro du elo sargecio – H
degio. Besi, Noar e Sando.
Pantelo Rumunoso lue
textul pi limbâ armân makedoneascâ:
Detsibal tu sutsatâ di marea celnichime
dacicâ heroeascâ, deapoa, nobiljli polimosh
a Dakilor, Corolosamito
shi Asolue dionescul pefectu comandusitor a polimlui tu
celnichimea a farâljei di alavdats Sarmighetuzenj – Hielarh (gheneral)
ducâtor (duca). Beslji, Noar shi Sando.
Nai marle comandantu Român atsel
Explicatsie ti cafi un zbor ahoria:
TALIPIKO SARMIXETVZO - S - M _ = Talipico Sarmigetuzo – S – M-.
Zborlu “talipico” iaste componat di zboarâle “talim + pico”, (talim + pic) di tu limba daco-rumuneascâ shi sântu cu
simasie di “nclinare + njicâ”.
Tu vicljime, a shi an capital candu putearea tu un stat u are “vâsiljelu”, tute adunar di simasie cari s-fâc
pi câftarea a “vâsiljelui” sântu reghistrate câ adunâr di “nclinare”, “nclinare” câtrâ vâsiljelu.
Cum aista adunare s-are faptâ Sarmighetuzâ, atsea idyia u poartâ numâ di “Njicâ nclinare di Sarmiseghetuzâ”.
Izolatile ghrame: -S – M-, pot s-ansemneadzâ: Sarmighetuzeanj Mati (Vruts).
Complet scriata TALIPIKO SARMIXETVZO - S - M _ poate s-u identificâm ca: “Njicâ nclinare di
Sarmiseghetuzâ, anamisâ di Vrutslji Sarmighetuzeanj”.
DA^IBALO = Dacibalo (numa a vâsiljelui Detsibal).
ON = ân, tu (aproapea tute botsur “â” shi “u” cari azâ li ufilisescu tu zboarâle Armân Makedonjlji shi
Rumunjlji, tu veaclja limbâ a Sarmato-ghetslor (Daco-ghetslor), s-grea ca boatse “o”).
SOTU^EO = soticeo (yine di zborlu “sots, sutsatâ”).
DV = du (adecvatâ iaste pi “di”).
MAERO = maero (marle).
BIRO = biro (“primariu” = “sutata a primarlor”; tu d.r. actualâ lu avem zborlu “birâu” = “primar an hoarâ”).
DA^UO = dacio (a Daceanjlor).
AIROZANTO = erosanto (yine di zborlu “ero, heroiu”).
11
nr. 22 mai-iunie 2005 maDgaAzinCIA
POE = poe (“apoi, deapoa”; pi d.r. “apoi, dupâ aceea, pe urmâ”.
NOBALIEOZE = nobaleose (“nobiljli”; tu d.r.”nobili”).
BELATOREUV = belatoriu (“polimosh”; tu d.r. li avem zboarâle: “belici/st,-stâ; belicos; beligeran/t,-tâ.”).
DA^IEOKVE = daceocue (daceascâ)
KOROLEOSAM ITO = Corolosamito (numâ al un di comandantsâlj a ostea a Dakilor cari ma deapoa u
organiza apararea a câsâbâlui Sarmighetuza. Aista numa u astiljem shi pi P.nm.98.).
E = e (ligân cari azâ s-ufiliseashte tu limba italieanâ. Tu a.m. shi d.r. azâ atsea iaste ligânlu “shi, sh.).
AZOLVE = Asolue (Numa a actuallu “degio” a puterlor a Dakilor).
DEO = deo (“dionescu”; Pi d.r. iaste adecvatâ pi “divin”).
ZABELO = zabelo (Zborlu “zabelo” direct u are simasia di “comandantu a polimlui” shi iaste zbor andumusit di
d.r. zboare “zabet + beligerant”. Aljuntrea zborlu “zabelo” poate s-hibâ achicâsit sh-ca numâ a “diolu a polimlui”
Zabelo. Di analiza a tutilor scriate pinache vinj pân di constatatsie câ tu veaclja relighie a Dakilor nu egzista dio cu
ahtare numâ.?
PVDO = pudo (adecvatâ iaste pi d.r. “pudic,-â; pudoare” cu simasie: “perfectu, modestu”).
ON = ân, tu (aproapea tute botsur “â” shi “u” cari azâ li ufilisescu tu zboarâle Armân Makedonjlji shi
Rumunjlji, tu veaclja limbâ a Sarmato-ghetslor (Daco-ghetslor), s-grea ca boatse “o”).
XENT = gent (“farâ”; d.r. “gen, gintâ”).
BEIRO = biro (“celnichimea, primarimea”; tu d.r. actualâ lu avem zborlu “birâu” = “primar an hoarâ”, “biro”
= “primarlji”).
DV = du (adecvatâ iaste pi “di”).
ELO = elo (adecvatâ pi d.r. “elogia” = lavdâ, alavdâ; “elogiere/e” = lavdare, alavdare.).
SARXE^EIO = Sargecio ( Sarmighetuzenj).
- C = – Hielarh (gheneral, veclju terminu tu greaca veaclje shi a.m. Comandantu pi 1000 di osteanj).
DIEXIO = degio ( ducâ, ducâtor. Tu d.r. “conducâtor. Singurlu zbor “diegio” = “die + gio” iaste adaptatsie di “die
+ ghid” di tu d.r.). DIE + XIO (die + gio), yu “die” iaste ligat di identitatea a “Diolu”, “dio, die, diyo,….” (Zeulu), a
“gio” dupu fonetic? a limbiljei ghetic?, a shi ca rezultatu di adaptarea fonetic? tu nao componatlu terminu “degio”,
prezent? transformat? form? di zborlu elementar “ghi/d. (-zi)” care az? lu astiljem tu limba daco-rumun?, a iaste cu
simasie ti “duc?, duc?tor”. Avem mash transformare a boatsea “ghi” tu boatsea “gi”; “deghio” iaste fonetic adaptat
tu “degio”.
BIESI = Besi (razi Besi; d.r. “preotsi Besi”)
NOAR = Noar (numa al un di razlji Besi).
E = e (ligân cari azâ s-ufiliseashte tu limba italieanâ. Tu a.m. shi d.r. azâ atsea iaste “shi, sh.).
ZANDO = Sando (numâ al alantui razu Besu).
PANTELO = pantelo (nai marle comandantu; pi d.r. “comandant suprem”).
RVMVNOSO = Rumunoso (Român).
LVE = lue (“al lui, atsel”; d.r. “acel”.).
SALXERO = salgero (“ostean”; d.r. “soldat”).
ROTOPANO = rotopano (“falanghile tute”; aistu zbor tu d.r. iaste: “roto + pano”, yu “roto” = “roatâ” (falangâ,
ceatâ), a “pano” = “panta” (tutâ) iaste veclju, zbor arhaic, cari s-ufiliseashte tu tute limbe balcaniche; tu greacâ u are
forma “pantelis” = “ntreg, didip”; zborlu “rotopano” pi alte pozitsie “pinache”, lu astiljem scriat shi ca: “rotopeno”.
Aista zburashte ti nu-aveare standarde cum tu scriarea ashi sh-tu terminologhia a zboarâlor).
FVSKO = Fusco (numa a marlei ghenerallu a Românjlor).
MATO = mato (“mato” = “vrut”; shcurtatâ formâ di zborlu italic “amato”, yu prota boatse “a” s-anglitâ.).
d = deghio (cându pi vârnâ pinacâ iaste scriat izolatlu semnu ortografic, scriat tu ortografie stilizatâ d, idyul
anseamnâ “degio” = “ducâ, ducâtor”, d.r. “conducâtor”. Tu situatsia concretâ stilizata ghram d iaste scriatâ sum
“degiolu”- “chialea di lup”, a shi anamisâ di numa al Detsibal cari tu chirolu actual irra “degiolu” a Dakilor.).
DA^ I BALO = Dacibalo (Detsibal).
E = elo (adecvatâ pi d.r. “elogia” = lavdâ, alavdâ; “elogiere/e” = lavdare, alavdare.).
E = elo (adecvatâ pi d.r. “elogia” = lavdâ, alavdâ; “elogiere/e” = lavdare, alavdare.).
B = belatoriu (polimoslji; tu d.r. li avem zboarâle: “belici/st,-stâ; belicos; beligeran/t,-tâ”).
D = daceocue (dakeshti)
D = Dacibalo (semnul iaste scriat isâ sum scamnul yu shade Detsibal).
KOTOPOLO BOI^ERO = Cotopolo Bicero (“cotopolo” = “maghu”; tu d.r. corespondeashte cu: “cotorantsâ”,
a Bicero iaste numa alui; de facto tu atsel chiro la Skiti Gheti shi Sarmati nu avea “razz”= “preotsi”, ma cum scrie shi
Herodot, avea “maghur”).
K. BAIONSOENO ERIXE R IO = Cotopolo Bonseno Erigero (numa a maghlui)
- + -
XE NVKLO = Genuclo (atsia s-minduiashte pi tsitatea shi marle tsentru relighioz a Ghetslor tu cari s-afla “marea
bisica al Zamolxis”, a cari s-afla di nândreapta parte pi mollu di Istros , Genucla. Macâ ghine u mutrim compozitsia
a pinachiljei shi yu iaste scriatâ numa Genucla, atumtse putem s-constâtâm câ Cotopolo Bicero shi Cotopolo Bonseno
Erigero sântu vinits di Genucla, spetsial tsi shi doilji sântu “maghyi” (cotopoli) shi sigurâ câ yin di tsentru relighioz,
nicâ camâ tsi tu numa al Cotopolo Bonseno Erigero, s-contsâne shi parânuma Erigero care putem s-u ligâm di
parânuma al marlei hielarhu Dapigea Erigero di chirolu al marle Borebista cari putearea u avea tu tsetatea Genucla.
E-MD_ = elo – M.D.
E-KIRI = elo – Kiri.

CONCLUZIE:
Cum poate ta sâ-s veadâ di analiza a zboarâlor, aproape tute zboare arâzga alor aza u au tu limba dacorumuneascâ.
Diafuraia iaste mash tu stillu di exponare, adicâ, tu scriarea a vecljul textu autorlu mutrea limba s-u scoalâ pi tsiva
ma analtu nivel di cât tsi irra limba care tu ufilisirea di cafi dzua u avea laolu. Intentsia irra ta sâ-s yinâ pi nivel di unâ
limbâ sumtâ (sacra) care tu partea di gramatica va-s poatâ ta sâ-s poartâ cu latina shi greca. Fact iaste câ tu intentsia
ta sâ-s yinâ pân di unâ limbâ “sacrâ” sântu fapte multe alatusur. Alatuslji s-ved di factul câ nu mash zboarâle ma shi
numile individuale nu totânâ sântu scriate unâturlie. Atsea zburashte ti nu-aveare un sânâtos tsentru ti educatsie.
Educatsia, adicâ, shtirea ti scriare irra mash tu mâna di unâ njicâ grupâ di oaminj.
 
Neznam da li ste culi za ovaj narod koji je veoma zanimljiv i ima veoma poznate licnosti u istori Cincar je bio i Tose Proeski,Nikola Pasic,Branislav Nusic i dr.

Аромуни (Арумуни, Армани, Куцовласи, Власи, Цинцари) су романски народ, који живи на Балканском полуострву. Живе претежно у северној Грчкој, Албанији, Македонији и Бугарској, а велики број их се одселио са поменутих подручја у Румунију. Немају своју државу. У Македонији су концентрисани око Битоља, Крушева и Охрида. У прошлости, централно место им је био град Москопоље у источној Албанији.

Аромуни говоре аромунским језиком, који припада романској групи индоевропске породице језика. Религиозно опредељени Аромуни су углавном православне вероисповести. Некада су били познати по бављењу трговином, екстензивним сточарством (фета сир), угоститељством, итд. Аромуна укупно има око 151.000, од тога у Грчкој 65.000, Румунији 50.000, Албанији 22.000, Македонији 10.000, Бугарској 4.000. Мањи број Аромуна живи и у Србији, где су од стране Републичког завода за статистику службено признати под именом Цинцари, док су у Македонији признати под именом Власи.

У доба када су остали балкански народи развили национални корпус и дефинисали нације, Цинцари су као мања етничка група хришћанске вере учествовали у националним покретима других, блиских, народа. Аутори из XIX века Цинцаре описују на следећи начин:

Цинцари се нису изградили као народ. Њима је недостајало неколико битних елемената које чине неку групу народом (већи број, култура, прошлост, територија и др.) Нису имали своје писмо те, природно, нису израдили ни заједнички књижевни језик. У свом националном осећању они су се међусобно битно разликовали: осећали су се блиским или и исто што и Грци, Арбанаси, Срби, Бугари или Румуни. Али било их је који су желели да буду само Цинцари. У једно време осећала се и међу њима тежња да постану народ. To ce десило, као и код других народа, у доба просвећености a после француске револуције и устанака грчких и српских. Неколико чињеница указују на овај покрет. Један Цинцарин, Кавалиотис, москопољски свештеник, који се упознао са Доситејем Обрадовићем у Венецији, издао је речник, а други Цинцарин, Данил, превео је јеванђеље на цинцарски. Михајло Бојаџић штампао је 1813 граматику маћедонско-цинцарског језика, a пре њега написао је један сасвим млад човек неку врсту историје Цинцара, са жељом да покаже да Цинцари нису „људи последње врсте“, него да имају лепу прошлост, и да су и они народ или, како он каже, „нација“ лепих, можда и изузетних особина.

Ипак народност код Цинцара није играла неку нарочиту улогу, поготово ако се радило о некој другој балканској групи. Док су неке породице у две генерације измениле по две, па и три, па шта више и четири националне идеје а неки појединци направили од национализма објекат од кога су живели, дотле су неки знали бити ватрене националисте и грчке и српске, и бугарске, и румунске; неки од њих постали су у овим групама национални јунаци. Према Грцима их је опредељивала прошлост, према Албанцима и Румунима језик, а према Словенима околина. Њихова је ужа домовина у крају где ће се развити словенска култура, у крају око Охрида. Очевидно су у шиховим насељима становали Словени, али у раније доба. На словенско становништво указују и називи насеља: Влахоклисура, Селица, Трново. Ни утицај нове словенске културе није био тако незнатан.

POZNATI CINCARI

Никола Пашић, политичар
Бранислав Нушић, књижевник
Ташко Начић, глумац
Петре Прличко
Питу Гули
Калиопи Букле
Конда Бимбаша
Тома Фила, адвокат
Никола и Евгенија Кики
Наум Крнар
Милтон Манаки
Петар Ичко
Лазар Пачу, економиста
Јован Стерија Поповић, књижевник
Марко Т. Леко
Димитрије Љотић (по давним прецима са очеве стране), политичар
Јован Карамата
Тоше Проески, певач
Срђан Шапер
Мики Манојловић, глумац
Никола Мартиновски
Маја Оџаклијевска, певачица
Оливер Њего
Рига од Фере
Михајло Пупин
Јован Јовановић Змај
Зоран Христић, композитор
 
E hvala za sajt...nisam naisao na njega do sad. Ovo je bilo potrebno, vidim da odredjeni linkovi ne rade, sajt je izgleda u izradi ali bitno da ovako nesto postoji pa ce se vremenom, nadam se, popraviti i usavrsiti, sto sam dizajn, sto ostalo...i sam sam rad da ucestvujem u tome, mada je i ovako dosta dobro.

Veliki pozdrav:)
 
Poslednja izmena:
Da li je mozda neko snimio Kvadraturu kruga ili u medjuvremenu dosao do emisije pa da se to postavi negde, valjalo bi imati.

Kao sto sam obećao, najzad mogu da vas obavestim da je konačno
emisija Radio Televizije Srbije o Cincarima prikazana u okviru Kvadrature Kruga,
eskluzivno na stranicama SCD-LUNJINA http://www.scd-lunjina.org
:D

Ne zaboravite da posetite YouTube i ostavite vas komentar.
 
Pozdrav svima !

Drago mi je da se napokon pojavio video iz emisije "Kvadratura kruga" o Cincarima samo mi je krivo što je tako loš (slika neprekidno trza). Vidim da se pojavio DVD pa me interesuje kako da ga nabavim ili da li će se pojaviti na torentu nebi li došli do nekog kvalitetnijeg snimka kojeg bih sačuvao za sebe a i pustio nekim mojim prijateljima koji su zainteresovani za temu o Cincarima.
Pozdrav Groza
 
Pozdrav

Skoro sam preko mail-a stupio u kontakt sa autorom emisije. Trebalo bi da da nalog za prebacivanje DV PRO kasete na DVD pa ce onda moci da se naruci. Troskovi iznose 350 din.
Inace, obavestio me i da ce se emisija reprizirati negde sredinom avgusta pa mozes i da snimis.
 
Skoro sam naišao na srpski prevod najpoznatije cincarske poeme Pãrinteasca dimãndare koju je napisao autor Constantin Belimaci iz Malovišta.
zavet1.jpg


U muzičkoj formi ta pesma je prihvaćena kao nezvanična himna Armana (vidi http://www.scd-lunjina.org/muzika_cincara/himna.html ). Ono što me iznenađuje je saznanje da pesmu ovakvog sadržaja neko može da tretira kao nacionalnu himnu. Voleo bih da cujem mišljenje ostalih clanova foruma.
 
Nisam znao za ovu himnu...jel se zna kad je napisana, itd.

Reci jesu grube i ostre ali mislim da su adekvatne i to se kroz istoriju pokazalo...zato me i zanima godina kada je ovo napisano itd...Da li je to neko predpostavio sta se moze desiti ili je to sada opomena na osnovu predjasnjih iskustava...Ako uzmemo u obzir da su se Cincari stapali sa narodima u cijim su zemljama ziveli i da su i oni veliki krili svoje poreklo, ili ga bar nisu isticali, onda ova pesma tek dobija na znacaju....Sto se mene tice tekst je na mestu, mozda se razlikuje od himni drugih naroda ali se isto tako i sami Cinacari razlikuju od drugih...

...to je onako, na prvu loptu.... :)

Pozdrav svima...
 
Poslednja izmena:
Konstantin Belimace (1848-1934) je napisao poemu Parinteasca dimândare 1888
godine.Ako se ima u vidu da je to period pojačane asimilacije i otvorenih apetita pojedinih
balkanskih država, pesma ima svrhu i upozorava na gubljenje identiteta i jezika.

Za one koji žele da čuju kako ta pesma zvuči bez muzike i da osete pravi duh i ideju autora,
preporučujem posetu internet prezentaciji Srpsko-cincarskog društva Lunjina
( http://www.scd-lunjina.org/jezik_cincara/index.html) gde je postavljena
interpretacija poznatog armanskog umetnika Tome Caragiua (levo ispod sadržaja).


Pozdrav svim Armanima i njihovim prijateljima.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top