Ima li Cincara na Internetu???

  • Začetnik teme Začetnik teme praksis
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Nu easti idya, ca aradzli a hlamburaljei armaneasca suntu ca aesti tsi suntu la cadurlu a tal ica ca cum era hlambura a vechjilor Machedonj. Ninti su alaxeasca, hlambura a cratlui era cu 16 di aradz ica dzari ca cum dzac la noi. Ma dupu presia tsi u-adra Gartsia u-adra cu 8, ma dzarili suntu alta turlii suntu ma lardzi shi ma groasi.
Tuti ambar, sanatati, ghinets shi harei shi la voi.
 
Pozdrav svim cincarima a i ostalim forumasima zainteresovanim za teme vezanim za ovaj forum.
Vidim da ima mnogo interesantnih vidjenja cincarskog problema oko kojih se lome koplja ali mene ( a verujem i mnoge druge ) zanima jos nesto.
GDE I KAKO BIH MOGAO DA NAUCIM CINCARSKI JEZIK? Postoje li uporedni recnici srpskog i cincarskog.Znam da se u udruzenju Lunjina mogu nabaviti raznorazne prikladne knjige ali mene sad interesuju mogucnosti sa neta.Na jednom rumunskom sajtu sam nasao uporedni recnik cincarsko-rumunskog jezika sa gramatikom ali slabe vajde kad ne znam ni rumunski.
Pozdrav
 
......Znam da se u udruzenju Lunjina mogu nabaviti raznorazne prikladne knjige ali mene sad interesuju mogucnosti sa neta.Na jednom rumunskom sajtu sam nasao uporedni recnik cincarsko-rumunskog jezika sa gramatikom ali slabe vajde kad ne znam ni rumunski.
Pozdrav

Na sajtu www.vlach.gr postoji mala škola cincarskog jezika. Ali opet to je za one koji znaju grčki.

Ncliniciunj la tuts
 
Dimitraki zahvaljujem se na brzom odgovoru. Bilo je malo problema sa prevodom sa Grckog na Engleski ali je to Google resio.Jeste da mi to nece pomoci da naucim jezik ali bar moze da mi bar malo prosiri vidike ( i to nije lose ).Molio bih sve Vas koji vladate Cincarskim jezikom i pisete ponesto njim na forumu da paralelno napisete i prevod ( za nas koji nista ne razumemo ). Nadam se da ne trazim suvise.

Pozdrav svima
 
Ja sam gledao deo ove emisije... Od onoga sto sam video, mislim da je bila najbliza istini od svih dosadasnjih emisija. Ko je bio autor ove emisije? Dali moze da se nadje snimak ili torrent da bi se preuzela sa interneta?

Vise nego ocigledan ja bio nedostatak unificiraniog cincarskog jezika. Dali ima kandidata da probamo da napravimo na neki nacin unificirani jezik, na volonterskoj bazi, koristeci reci i fraze iz svih krajeva u kome zive Cincari.
Klasifikacijom izabrali bi one reci koje su jezicno i gramaticki najaftohtone... Jedini uslov jeste da budemo iznad politickih ideologija, da ne popustimo pod uticajem drugih da bi nas prikazali kao deo drugih naroda koji ima male varijacie u jeziku. Ja nudim na raspolagnaju sve knjige i recnike koje ima moja porodica.
Uostalom, mi koji sada pricamo, kolko-toliko, cist cincarski jezik mozda smo zadnji koji mogu da ucine nesto u pravcu sacuvavanja cistog cincarskog jezika i kulture.
Isto tako mozemo da pocnemo sa sakupljanjem porodicnih istorija i familijarnih stabala.
Ja, provociran ovom emisijom, pocecu da se bavim ovim poslom, ko je moj istomisljenik je dobrodosao da mi se pridruzi da zajedno prvo definiramo etape reazliacje ovog projekta, a onda i da se prihvatimo pravog posla kako bi ostavili nesto u nasledje. Zalosno je da maternj jezik tolkih velikih ljudi koji su ostavili zaduzbine svugde gde su ziveli, u doba interneta i najveceg napretka covecnstva izumre.
Pozdrav svima, Porchu
 
...Vise nego ocigledan ja bio nedostatak unificiraniog cincarskog jezika. Dali ima kandidata da probamo da napravimo na neki nacin unificirani jezik, na volonterskoj bazi, koristeci reci i fraze iz svih krajeva u kome zive Cincari.
Klasifikacijom izabrali bi one reci koje su jezicno i gramaticki najaftohtone... Jedini uslov jeste da budemo iznad politickih ideologija, da ne popustimo pod uticajem drugih da bi nas prikazali kao deo drugih naroda koji ima male varijacie u jeziku. Ja nudim na raspolagnaju sve knjige i recnike koje ima moja porodica.... Porchu

Pa Porchu čudi me da ne znaš da je cincarski jezik standardizovan na II međunarodnom kongresu za cincarski jezik i kulturu 1988. godine. I sve ozbiljne cincarske organizacije štampaju literaturu po standardizaciji. Druga je stvar što neki pojedinci misle da su iznad većine i zajedništva, pa štampaju knjige izmišljajući kojekakva slova živeći u ubeđenju da je njihova baba govorila jedinim pravilnim izgovorom. U ostalom to nikom nije zabranjeno, siguran sam da ima i Piroćanaca koji drže do toga da treba štampati knjige na čistom piroćanskom. Silovit primera gubljenja energije je rečnik Konstantina Erke, kome nije bilo teško da ga napiše i na srpskom i na makedonskom, ali je usput i izmislio neka slova, te ga učinio besmislenim.

Pozdrav
 
Ja sam gledao deo ove emisije... Od onoga sto sam video, mislim da je bila najbliza istini od svih dosadasnjih emisija. Ko je bio autor ove emisije? Dali moze da se nadje snimak ili torrent da bi se preuzela sa interneta?


Autor emisije o Cincarima je novinar RTS TV Beograd Branko Stanković i mozete ga
kontaktirati na email: mandragolica@gmail.com
Covek je u svakom slucaju zasluzio sve pohvale za izbor i obradu teme.

Emisija je stvarno donela puno informacija o Cincarima, mada se licno ne slazem
sa stavovima pojedinih ucesnika.

Ja imam snimak(VHS) i nadam se da cu ga do kraja nedelje postaviti na Internetu.

Vise nego ocigledan ja bio nedostatak unificiraniog cincarskog jezika. Dali ima kandidata da probamo da napravimo na neki nacin unificirani jezik, na volonterskoj bazi, koristeci reci i fraze iz svih krajeva u kome zive Cincari.
Klasifikacijom izabrali bi one reci koje su jezicno i gramaticki najaftohtone... Jedini uslov jeste da budemo iznad politickih ideologija, da ne popustimo pod uticajem drugih da bi nas prikazali kao deo drugih naroda koji ima male varijacie u jeziku. Ja nudim na raspolagnaju sve knjige i recnike koje ima moja porodica.
Uostalom, mi koji sada pricamo, kolko-toliko, cist cincarski jezik mozda smo zadnji koji mogu da ucine nesto u pravcu sacuvavanja cistog cincarskog jezika i kulture.
Isto tako mozemo da pocnemo sa sakupljanjem porodicnih istorija i familijarnih stabala.
Ja, provociran ovom emisijom, pocecu da se bavim ovim poslom, ko je moj istomisljenik je dobrodosao da mi se pridruzi da zajedno prvo definiramo etape reazliacje ovog projekta, a onda i da se prihvatimo pravog posla kako bi ostavili nesto u nasledje. Zalosno je da maternj jezik tolkih velikih ljudi koji su ostavili zaduzbine svugde gde su ziveli, u doba interneta i najveceg napretka covecnstva izumre.
Pozdrav svima, Porchu

Porchu, tvoj predlog je vredan paznje i voleo bih da tu temu prodiskutujem sa
tobom, pa ako hoces javi mi se emailom.


Dimitraki:
Pa Porchu čudi me da ne znaš da je cincarski jezik standardizovan na II
međunarodnom kongresu za cincarski jezik i kulturu 1988. godine. I sve ozbiljne
cincarske organizacije štampaju literaturu po standardizaciji. Druga je stvar
što neki pojedinci misle da su iznad većine i zajedništva, pa štampaju knjige
izmišljajući kojekakva slova živeći u ubeđenju da je njihova baba govorila
jedinim pravilnim izgovorom. U ostalom to nikom nije zabranjeno, siguran sam da
ima i Piroćanaca koji drže do toga da treba štampati knjige na čistom piroćanskom.
Silovit primera gubljenja energije je rečnik Konstantina Erke, kome nije bilo
teško da ga napiše i na srpskom i na makedonskom, ali je usput i izmislio neka
slova, te ga učinio besmislenim.

Dimitraki, imam utisak da ti i Porchu ne pricate o istoj temi?http://forum.krstarica.com/images/smilies/razz.gif
:P


Pozdrav
 
Majka Tereza je rodjena u Skoplju i njen otac Nikola Bojadži bio je Cincarin. Pročitala sam da joj je otac bio predstavnik Cincara u gradskom veću o čemu postoji i pisani dokument. Živeli su u Skoplju u tkz. Vlaškoj mahali u blizini cincarske crkve Sveti car Konstantin i carica Jelena.
Pošto je kao mala izgubila oca, potpada pod uticaj majke katolkinje.
Sigurna sam da na forumu ima onih koji znaju i mogu da kažu više i bolje od mene.
Pozdrav svim Cincarima!
 
Izvinjavam se g-dinu Porchu ako sam malo prenaglio. Bilo je u cincarskom duhu:D
Bio mi je samo malo čudan javan poziv na reformu jezika, kada za to već postoje radne grupe koje su stručne za jedno takvo pitanje. U pitanju su ugledni Cincari iz celog sveta, doktori filologije, iznad svake ideologije, odnosno cincarske ideologije.
Sve ostalo što je rekao je za svaku podršku.
 
Emisija ''Balkanski hazari'' je odradjena besprekorno. Imao sam nakon nje pozive velikog broja prijatelja koji su tek nakon ove emisije stekli pravu sliku o Cincarima.Mislim, sta reci vise nego da se radi na sto vecem broju prezentacija o kulturi i tradiciji najstarije arijevske Nacije(svesno isticem termin Nacija iako se nikad ne bih odrekao bilo kojeg dela svoje Srpske drzave u cije temelje je usadjena najvise Srpska ali i Armanjska krv, znoj, patnja, ponos,duh slobode).Sve pohvale autoru ''Kvadrature kruga''.S nestrpljenjem cekam da nekako downloadujem celu emisiju.
Pozdrav mojim Armanjima.
 
Nedavno je izašla jedna izuzetna knjiga o jednoj od najbogatijih cincarskih porodica. Reč je o plemenitim Spirtama. Knjigu je napisala Gordana Korać, a izdanje je Muzeja grada Beograda. Košta 1000 din., štampa je raskošna i može se naći u Zavičajnom muzeju Zemuna, odnosno u Spirtinoj kući.
Evo jednog kratkog odlomka:

" Pridev koji se obično stavlja uz ime Spirtinih, sugerišući njihovo grčko poreklo, neodgovarajući je, kakva je često i sama podela na Grke i Cincare, odnosno, neopodgovarajuće je poistovećivanje Cincara s Grcima. Ono je počelo veoma rano, još u XVIII veku, u vreme borbi grčkog naroda za oslobođenje od Turaka, i kojima su učestvovali i sami Cincari, naročito oni bogatiji, smatrajući i govoreći za sebe da su "Jelini". Koliko je to bila česta pojava pokazuje naređenje kneza Miloša Obrenovića da se "nijedan od žitelja beogradski silom ne grči niti da se Bugarin i Cincarin pod Grke poturuje. Svaki svoj rod da ljubi i svaki ime svoga roda da čuva.."........"
 
Majka Tereza je rodjena u Skoplju i njen otac Nikola Bojadži bio je Cincarin. Pročitala sam da joj je otac bio predstavnik Cincara u gradskom veću o čemu postoji i pisani dokument. Živeli su u Skoplju u tkz. Vlaškoj mahali u blizini cincarske crkve Sveti car Konstantin i carica Jelena.
Pošto je kao mala izgubila oca, potpada pod uticaj majke katolkinje.
Sigurna sam da na forumu ima onih koji znaju i mogu da kažu više i bolje od mene.
Pozdrav svim Cincarima!

Hvala na informacijama.
 
Pozdrav,
nasao sam ovu temu jer cesto trazim na netu informacije o nasem rasejanom narodu. Moji su iz Donje Belice ( i Struge) dosli u Pancevo i Beograd. Cincarski razumem oko 50-60%..nazalost ne znam da pricam.
Licno znam familije koje su se iz Donje i Gornje Belice ovamo doselile (Bela di supra i Bela di djos) kao st su : Koco, Nanus, Nusi, Popo, Zoro, Pipo...ima ih jos ali ne mogu da se setim trenutno. Naravno ta prezimena ne glase sada tako, vec su svi dodavali nastavke> +vic (ic) ili +vski (ski)...Tako i npr. bivsi kosarkas FMP-a Ivan Zoroski je takodje cincar...
Ne znam sto su dodavali nastavke...neka nacionalizacija izgleda ...Cuo sam od mojih da je to izgleda pocelo 20-ih godina 20. veka...Neci cak i dan danas menjaju, ali ovog puta is "ski" u "ic" ... Izgleda da nam je takva sudbina da sami radimo na unistavanju svog naroda..
 
А да ви обновите Москопоље?!;)
Ако се не могу наћи наследници и тапије онда би се могли од садашњих власника октупити плацеви. Идеја би сигурно наишла на отпор и зато би Цинцари ''западњаци'' као физичка лица (светски неприкосновена приватна својина) могли да купују плацеве (верујем врло повољно) један до другог и да их у датом тренутку уступе својој заједници за обнављање града. За почетак би било довољно скупити камење са развалина и обновити макар једну цркву или манастир а касније би једна грудва бачена низ падину могла да постане лавина.:ok:
 
Pozdrav,
nasao sam ovu temu jer cesto trazim na netu informacije o nasem rasejanom narodu. Moji su iz Donje Belice ( i Struge) dosli u Pancevo i Beograd. Cincarski razumem oko 50-60%..nazalost ne znam da pricam.
Licno znam familije koje su se iz Donje i Gornje Belice ovamo doselile (Bela di supra i Bela di djos) kao st su : Koco, Nanus, Nusi, Popo, Zoro, Pipo...ima ih jos ali ne mogu da se setim trenutno. Naravno ta prezimena ne glase sada tako, vec su svi dodavali nastavke> +vic (ic) ili +vski (ski)...Tako i npr. bivsi kosarkas FMP-a Ivan Zoroski je takodje cincar...
Ne znam sto su dodavali nastavke...neka nacionalizacija izgleda ...Cuo sam od mojih da je to izgleda pocelo 20-ih godina 20. veka...Neci cak i dan danas menjaju, ali ovog puta is "ski" u "ic" ... Izgleda da nam je takva sudbina da sami radimo na unistavanju svog naroda..




Nemoj tako, nemoj tako. Moj burazer, Pana, je promenio vrlo lako Panovski u Pana. Ja cu prvom prilikom da promenim svoje takođe u Bashur. nekima je to naporno ali mislim da nije. Pana kaže da je išlo veoma lako. Inače su i Bashuri mi Pane iz beala di supra, stim što su Bashuri prešli u Vevčane , a neki i u Strugu. Mi smo došli u Beograd, a čujem da jedna grana živi i u Australiji.

Pitu
 
Nemoj tako, nemoj tako. Moj burazer, Pana, je promenio vrlo lako Panovski u Pana. Ja cu prvom prilikom da promenim svoje takođe u Bashur. nekima je to naporno ali mislim da nije. Pana kaže da je išlo veoma lako. Inače su i Bashuri mi Pane iz beala di supra, stim što su Bashuri prešli u Vevčane , a neki i u Strugu. Mi smo došli u Beograd, a čujem da jedna grana živi i u Australiji.

Pitu
 
А да ви обновите Москопоље?!;)
Ако се не могу наћи наследници и тапије онда би се могли од садашњих власника октупити плацеви. Идеја би сигурно наишла на отпор и зато би Цинцари ''западњаци'' као физичка лица (светски неприкосновена приватна својина) могли да купују плацеве (верујем врло повољно) један до другог и да их у датом тренутку уступе својој заједници за обнављање града. За почетак би било довољно скупити камење са развалина и обновити макар једну цркву или манастир а касније би једна грудва бачена низ падину могла да постане лавина.:ok:
Nemoj tako, nemoj tako. Moj burazer, Pana, je promenio vrlo lako Panovski u Pana. Ja cu prvom prilikom da promenim svoje takođe u Bashur. nekima je to naporno ali mislim da nije. Pana kaže da je išlo veoma lako. Inače su i Bashuri mi Pane iz beala di supra, stim što su Bashuri prešli u Vevčane , a neki i u Strugu. Mi smo došli u Beograd, a čujem da jedna grana živi i u Australiji.

Pitu
 
Pa da...
ali ce sad mozda 5% vratiti staro prezime, dal ce i toliko...Ti si pretpostavljam druga generacija koja zivi ovde (tvoji su dosli, a ti si se rodio ovde) ? Treca generacija (tvoja deca, ako ih imas) vec ne razumeju Cincarski jezik, ili razumeju ali ne znaju da govore (kao sto je samnom slucaj)..Cetvrta generacija vec nece ni znati svoje poreklo, a kamoli da zna za jezik.... to sve krece od roditelja i polako se brise..."jezik postoji dokle god postoji nacija koja njime govori"..A ta cetvrta generacija ce mislita da su Srbi..
Ovo sve sam napisao jer zelim da istaknem poentu da ako ti sad - odnosno nasa generacija, ne vrati prezime i zapita se malo dublje ko su i odakle su, vec ce se sledecom generacijom dosta toga izbrsati.... Na zalost ne verujem ni u onih 5% :( Izgleda da nam je takva sudbina...
 
'De ste braco Cincari i sestre Cincarke. Cudi me da ranije nisam ''nabasao'' na ovu temu, valjda zato sto i nisam bio registrovan na Krstarici...hehe. Uglavnom kako sam u zadnje vreme bio ozbiljno zainteresovan da saznam sto vise o Cincarima, drago mi je da vas vidim okupljene na jednom mestu i da ste ponosni na svoju cincarsku krv...da je takvih bilo vise kroz istoriju mozda bi danas imali i svoju drzavu...ne znam ali to je neko moje vidjenje stvari.

Ja sam inace Cincar po majci, njeni roditelji, dakle moji baba i deda (danas pokojni nazalost) su bili cistokrvni Cincari iz Kruseva, a poreklom Moskopolja. Po ocu sam cistokrvni Srbin, cesto okarakterisan od nekih ljudi i kao nacionalista pa da ne bude zabune medju Srbima na ovom forumu kada sa ponosom pricam i o svom cincarskom poreklu, na koje sam ponosan koliko i na srpsko. Zapravo, kako sam odrastao sve vise sam zeleo da isticem svoje cincarsko poreklo i uvek kazem da sam ''polu Srbin - polu Cincar'', dok su u detinjstvu stvari izgledale malo drugacije. Cincarski jezik uglavnom razumem jer sam imao tu priveligiju da mi se baba obracala na istom, kako meni tako i majci i sestri pa sam vremenom jednostavno razumeo sve sto mi je govorila bez nekog prethodnog ozbiljnog ucenja ili sl. Na zalost da pisem ne znam ali se nadam da cu se jednog dana i time pozabaviti. Kada sam rekao da su u detinjstvu stvari izgledale malo drugacije, mislio sam na to da me je u izvesnoj meri bilo sramota kada mi se baba recimo pred drustvom obracala na cincarskom ili kada bi se spominjalo njeno poreklo. Razloge toga sada nije tesko skapirati...Ono sto je bitno je da sam danas kao zrela osoba svestan svog porekla i toga ko su Cincari...i sve sto osecam povodom toga je Ponos. ne bih nikog da uvredim ali nisam siguran da bih toliko ponosan bio da mi je majka recimo pripadnica neke druge nacionalne manjine u Srbiji jer sam se susretao sa svakakvim ljudima ali kada je u pitanju to sto smo ponosni na nase cincarsko poreklo...pa kako i da ne budemo!

Mislim da vec svi dovoljno znamo ko su i sta su Cincari na ovim prostorima, koliko su zaduzili Balkanske narode, koliko su uradili za Srbe i Srbiju. Ne mogu tacno da citiram recenicu iz dokumentarca ''Balkanski Hazari'' ali mislim da ona najvise govorimo o tome koliko su Cincari ucinili za ovu zemlju, a glasi nesto ovako...na pitanje urednika da li su Srbi svojatali mnoge poznate Cincare, jedan Cincar odgovara: Ne, nego su se Cincari svim svojim bicem dali Srbiji...dakle, tako nesto ali uglavnom poenta je jasna, tako da ova rasprava prethodna o tome ko je Cincar itd. i nije na mestu. Jedan uzi spisak poznatih Cincara moze se naci i ovde http://sr.wikipedia.org/sr-el/Цинцари
Ako pitate Grke, Riga od Fere je jedan od njihovih najvecih junaka ali njegovim venama tece cincarska krv i to je cinjenica. Isto vazi i za Nikolu Pasica itd....

Sto se tice samog porekla Cincara, tu koliko sam citao ima vise teorija i nikao sa sigurnoscu ne moze da tvrdi koja je tacna. Po mom ujaku Cincari su direktni potomci Antickih Makedonaca, a to dokazuje u svojoj knjizi ''Short descriptive history about the origin of the Arm'n - Macedonians (from pre-history to the colonization of Dacia)''

Ovde cu citirati uvod i zakljucak iz knjige:

Preface

The intention of this undersized descriptive history is to present the history of the Arm'n - Macedonians from prehistory until the colonization of Dacia in a descriptive manner and in the shortest possible way.
The whole lot that is presented here is credible, resulting from my four decades long research into the scientific fields in any way connected with Arm's - Macedonians.
The researching i have done in the fields of history and linguistics are deep and through, and, above all, founded on reading and revealing original ancient scriptures and arguments.
The results i have come to in the fields of history and linguistics coincide with the newest discoveries in archaeology, anthropology as well as the DNA analysis.
Of course, the language is the most important feature proving the continuity and the sameness of the Arm'n - Macedonian ethnicity in a period of 4000 years in the region of Ancient Macedonia and much wider.
On the base of my researching i have undoubtedly established the fact that the Arm'n - Macedonian language, in the continuity of 4000 years, has not undergone significant changes, so that the prehistorical, the ancient Arm' nian language is completely part of the present Arm'n - Macedonian language. I have come to this after reading many ancient scriptures written on stone blocs and relics belonging to the Arm'nian (Pelasgi - Thracian - Illyrian) tribes as well as analyzing the given translation of the Homerus' work ''Iliad'' to arhaic Greek language. What appears as a pure fact is that the translations of ''Iliad'' and ''Odyssey'' to arhaic Greek language are full of Arm'nian words and word roots deriving from Arm'nian origin.
After the analysis of ''Iliad'' i have undeniably concluded that there is immense number of Arm' nian language elements appearing in a parallelal use with those of Greek origin......

GENERAL CONCLUSION

The Armenians, ''Pelasgians'' are Europen carriers of the achievements in all the fields.

The Armenian, ''Pelasgian'' language is identical with the recent Arm'n-Macedonian language.

It were the Greeks that borrowed the works of the contemporariness of Homerus who written into armenian, ''Pelasgian'' language, usin Armenian, ''Pelasgin'' letters, translated it into Greek and preserved the for the future.

Arm'n Macedonians are direct successors of the Ancient Macedonians (Pelazgians-Thracians-Illyrians) and, in their everyday use, has almost completely saved the Ancient Arm'n - Macedonian (Pelazgian-Thracian-Illiric) language.


Moj zakljucak je da moramo sa ponosom da isticemo svoje poreklo, svima i svakom, i sve ono sto su cincari dali i uradili za ovu zemlju i ovaj narod jer danas Srbi, ne znam iz kog razloga, vrlo malo znaju o tome, i to je najmanje sto mi mozemo da uradimo.

I sto bi neko rek'o...''Ne treba se predavati dok god se majci i gospodu Bogu obracamo na cincarskom jeziku''

Pozdrav svima!
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top