Ima li Cincara na Internetu???

  • Začetnik teme Začetnik teme praksis
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
"DA", - zavisno od mesta upotrebe (reci iz okruzenja) ima vise znacenja.

osnovna znacenja;

"DA" = "daje", "napada", "udara", "dodiruje,dotice", ............ "svira, kuca" (dodaje se ime instrumenta),......................

"Dabiža" = "Da + biž" (poziva, okuplja, na poziv "biž, biž,..........).

Дај, молим те, ко је још видео да неки народ не користи ономатопеју да окупља животиње. Шта значи биж, ономатопеја ...? Накит?
И сад ти хоћеш да ти неко поверује да је презиме настало од неког кркљања а не од једног смисленог имена огромне европске породице?
 
Дај, молим те, ко је још видео да неки народ не користи ономатопеју да окупља животиње. Шта значи биж, ономатопеја ...? Накит?
И сад ти хоћеш да ти неко поверује да је презиме настало од неког кркљања а не од једног смисленог имена огромне европске породице?

Znas onu: "gospodarov povik za okupljanje, za raju je znak za "bežanac"".
 
Znas onu: "gospodarov povik za okupljanje, za raju je znak za "bežanac"".

Bravo majstore, pa ti ladno možeš kad budeš aplicirao za makedonskog cara na osnovu svoje biografije, da tražiš da ti naprave dvor u Bežaniji zato što si dokazao da je to bio poklič tvojih predaka.:worth:

Međutim , imam ja etimologiju za to tvoje BIŽ, potpuno je ista kao i etimologija za BLAGO kod Srba. Samo te iebe jedna stvar, etimologija BIŽA seže tek u srednji vek ( vrlo razumljivo) i došla je onim putem odozdo preko Normana od Bretonskog BISOU ili dragi kamen. To ti je povezano sa značenjem termina PECUNIA ali BIŽ morfološki pripada francuskom govornom području. Dakle opet si se ulitao sa svojim drevnim poreklom.

Samo mi je opet nepojmljivo kako neko tera ovce dozivajući ih DA blago, DA blago , to ipak mora da bude neki koji je veliki bukvalista.
 
Poslednja izmena:
Bravo majstore, pa ti ladno možeš kad budeš aplicirao za makedonskog cara na osnovu svoje biografije, da tražiš da ti naprave dvor u Bežaniji zato što si dokazao da je to bio poklič tvojih predaka.:worth:

Međutim , imam ja etimologiju za to tvoje BIŽ, potpuno je ista kao i etimologija za BLAGO kod Srba. Samo te iebe jedna stvar, etimologija BIŽA seže tek u srednji vek ( vrlo razumljivo) i došla je onim putem odozdo preko Normana od Bretonskog BISOU ili dragi kamen. To ti je povezano sa značenjem termina PECUNIA ali BIŽ morfološki pripada francuskom govornom području. Dakle opet si se ulitao sa svojim drevnim poreklom.

Samo mi je opet nepojmljivo kako neko tera ovce dozivajući ih DA blago, DA blago , to ipak mora da bude neki koji je veliki bukvalista.

Radnasele sve nekako trcis napred, pa na nos padas.

Ode kod Normana i Francuza, samo molim te nemoj Brizitki trn da vadis.

Pazi, potom te medzet ceka.

A, lepo si tvrdio:

Dabiža najviše ima u Rusiji.To je nekada bilo veoma često magijsko ime kod Slovena jer se verovalo da će takvo dete ostati u životu. Dalje, ima ih dosta i u Moldaviji, ali više u Pridnjestrovlju među onima koji su izabrali da ostanu Sloveni. Kod nas je to prešlo u Dabiša, Dabišić itd.
----------------------------------------------------------------------------------

Koja ti je sada etimologija, ona prava ????
------------------------------------------------------------------

O, ostalom, nisi daleko;

Sto se kaze: otom-potom.
 
Poslednja izmena:
Како то да Цинцари славе славу, зар то није наслеђе старе српске вере?

Koliko je poznato sirenje hriscanstva ide pre svega preko Makedonskih (cincarskih) kolonista koji su ziveli u "desetogragju" (Galileja-Sirija), pa preko njih u Maloj Aziji, Makedoniji, i dalje.

Jasno je da postoji posebni termin "beare hoaraljei" (slava naseljenog mesta, seoska slava), "beare casaljei" (kucna slava) i odgovarajuce po "zanimanjima".

Svako naseljeno mesto je imalo svoju slavu sto je bilo povezno sa tim kojem je "svetcu" bila posvecena crkva.

U gradskim sredinama gde je bilo vise crkava, akcenat je bio na tradicionalnu posvecenosti muskoj deci, tako da je u prvi plan bilo slavljenje "imendana", a slava je ostajala na nivou crkava i "esnafa".
 
Poslednja izmena:
Radnasele sve nekako trcis napred, pa na nos padas.

Ode kod Normana i Francuza, samo molim te nemoj Brizitki trn da vadis.

Pazi, potom te medzet ceka.

A, lepo si tvrdio:


----------------------------------------------------------------------------------

Koja ti je sada etimologija, ona prava ????
------------------------------------------------------------------

O, ostalom, nisi daleko;

Sto se kaze: otom-potom.

Очигледно ниси разумео, с једне стране је етимологија за презиме Дабижа а с друге стране етимологија за назив стоке, односно оваца. Једно и друго немају никакве везе.
 
Очигледно ниси разумео, с једне стране је етимологија за презиме Дабижа а с друге стране етимологија за назив стоке, односно оваца. Једно и друго немају никакве везе.

Radnasele vezao si vodenicki kamen za vrat pa tvrdis da "plivas prsno", "plivas legjno".

Ne prijatelju "plivas u dubine" = davis se.
---------------------------------------------------------------------------------

Hajde ako moze da vidimo tu slovensku etimologiju sa wikipedije.

Ili mozda imas neko drugo objasnjenje ?
 
Radnasele vezao si vodenicki kamen za vrat pa tvrdis da "plivas prsno", "plivas legjno".

Ne prijatelju "plivas u dubine" = davis se.
---------------------------------------------------------------------------------

Hajde ako moze da vidimo tu slovensku etimologiju sa wikipedije.

Ili mozda imas neko drugo objasnjenje ?

Може један из твог краја? Шест векова пре него што сте дошли ту?


books



И, зашто бисмо на Википедију кад имамо прави ономастикон?

books


books
 
Poslednja izmena:
Nabili ste 78 strana, raspravljate da l' su Kurta i Murta bili poreklom Cincari, a niko da se nađe da kaže da se pojavila knjiga "Cincari, narod koji nestaje" (Les Aroumains, un peuple qui s'en va") Nikole Trifona.

http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/165353.sr.html

Potpuno si u pravu! Uopšte mi nije jasno, zašto neki ljudi potežu cincarsko poreklo ljudi koji su po opredeljenju i životnom radu bili Srbi. To je kao kad bi danas Nemci tvrdili da je Zoran Radmilović Nemac, ili da je Nemac sin vojvode Živojina Mišića. Postoji toliki broj Cincara koji su bitni za Srbiju. To su npr. Atanas Puljo osnivač stomatološke naučne prakse u Srbiji, Nikola Dzega osnivač etnografskog muzeja u Beogradu, Dimitrije Sabov čovek koji je spasao od propasti srpsku gimnaziju u Srem. Karlovcima. Demetar Tirka koji je gotovo finansirao Vukov rečnik. Veoma važan Laza Paču. Bez njega Srbija ne bi imala sredstva za oslobodilačke ratove. To su bitni Cincari za Srbiju.Za njih i mnoge druge treba da se čuje. Za Pupina, Pašića i druge je besmislena rasprava.
 
Onomastikon staroslovenskih imena ( Die bildung der nomina im Altslovenishen) pod 132 http://books.google.com/books?id=Gn...&resnum=3&ved=0CDEQ6AEwAg#v=onepage&q&f=false

books


Ima i Dabiživ a, boga mi i Dabiža

Da: "Ima i Dabiživ a, boga mi i Dabiža".

a boga mi ako pogledas malo bolje ispred imena "Dabiža", zapisano je i ime "Dabiživa".

U turskim tefterima koji se odnose na istorijske prostore Makedonije, mozemo sresti zapisano ime "Dabiživ" u mnogim naseljima.

Mozemo konstatovati da su ovom registru "staroslovenskih i mena" registrovana "staroslovenska imena": "Dabiživ, Dabiživa, Dabiža".

Ako imena "Dabiživ, Dabiživa" proisticu od slovenske reci "živ, živa", onda kojoj slovenskopj reci odgovara ono "ža" od imena "Dabiža"?
 
Da: "Ima i Dabiživ a, boga mi i Dabiža".

a boga mi ako pogledas malo bolje ispred imena "Dabiža", zapisano je i ime "Dabiživa".

U turskim tefterima koji se odnose na istorijske prostore Makedonije, mozemo sresti zapisano ime "Dabiživ" u mnogim naseljima.

Mozemo konstatovati da su ovom registru "staroslovenskih i mena" registrovana "staroslovenska imena": "Dabiživ, Dabiživa, Dabiža".

Ako imena "Dabiživ, Dabiživa" proisticu od slovenske reci "živ, živa", onda kojoj slovenskopj reci odgovara ono "ža" od imena "Dabiža"?

Нарано да их је било у турским дефтерима, па Македонија је јединствени словенски простор на који су се Албанци досељавали од 14. века,Турци у 15.веку, а већина Цинцара после Али Пашиног терора.
Да не жваћемо превише, молим те да овде поставиш слику из цинцарског ономастикона где се доказује да Дабижа није словенско него цинцарско име, и завршио си посао. Важи?

П.С. Негде сам прочитао да је Херберт фон Карајан пореклом Цинцар или Грк. Судећи по презимену, веома је могуће.
 
Нарано да их је било у турским дефтерима, па Македонија је јединствени словенски простор на који су се Албанци досељавали од 14. века,Турци у 15.веку, а већина Цинцара после Али Пашиног терора.
Да не жваћемо превише, молим те да овде поставиш слику из цинцарског ономастикона где се доказује да Дабижа није словенско него цинцарско име, и завршио си посао. Важи?

П.С. Негде сам прочитао да је Херберт фон Карајан пореклом Цинцар или Грк. Судећи по презимену, веома је могуће.

1) Pogledaj dobro na internetu koje ces informacije da dobijes ukoliko pojedinacno trazis pod imenom:
Dabija,
Dabiza,
Dabiža,
Dampiza,
Dampizas,
Dabigia,
Pa i srbizovano: Dabižljevic
Radi se o jednom imenu zapisivano odgovarajucem alfabetu koji je u upotrebi kod pojedinih naroda, a koji u srpskom pravopisu se zapisuje kao “Dabiža”.
“Dabiža”, ni u kom slucaju nije licno ime, mozda postoji neki izolovani primer sto je uslovljeno od nacina na koji se pripadnici roda “Dabiža” predstavljaju koji je tradicionalan kod Makedon-Armana, a to je da se prvo izgovara familijarno (rodovsko, plemensko ime), pa tek onda sledi ime deda, oca pa licno.
Najstariji zapisi o imenovanju “Dabiža” poticu od pre nove ere i odnose se na makedonsku dinastiju “Dabiža” koja je vladala delom Getije Minor (delom danasnje Dobrudze) sa glavnim utvrgjenjima: Kapidava, Karsium, Histrija, a i sa velikim religiskim voenim centrom Dzenukljom u blizini delte Dunava. Zapisi poticu sa “zlatnih ploca iz Sinaje” (na hiperborejskom dijalektu), kao i iz latinskih zapisa “Dia Cassiusa”. Na “plocama iz Sinaje” jasno je naglaseno da “Dabiže” poticiu iz Makedonije.
Pored “Dabiža” velikim delom Getije i Trakije vladala je i makedonska dinastija “Lizimah”. I “Lizimah” nije licno, vec RODOVSKO ime. Istoricari kad obragjuju imenovanje “Lizimah” prave osnovnu gresku sto to odmah povezuju sa Generalom Lizimahom i identifikuju kao licno ime, pa onda imamo da se “Lizimah” javlja u razlicitim vremenskim distancama. Velika rodovska GROBNICA “Lizimaha” nalazi e u blizini makedon-armanskog gradica Neagušta (Neguš, ili “Nausa” na novogrckom).
“Dabiža” u osnovi je rod “armatologa” (oruzenika) = “martologa”, ciji su clanovi hleb zaradzivali voenim angazmanom. Svakako da je bili i onih koji su se bavili i drugim poslovima, ali uglavno “armatolastvo” je glavno, tradicionalno zanimanje. Kao rezultat takog angazmana brojni su “Dabiže" uspeli da se popnu na najvise voene i drzavnicke polozaje od Gramosta do Moskve i Litvanije. Ako se analizira poreklo “Dabiža” iz Rusije moze se lako konstatovati da su oni dospeli tamo sa Balkanskih prostora, i da nisu bili bilo ko, vec sa odregjenim predhodnim pedigreom.
Oni iz Moldavije, kao moj rogjak Nikolaje Dabiža, veliki pesnik, heroj Moldavske revolucije, vrlo dobro zna da mu je rodovsko poreklo iz Makedonije odakle su njegovi prebegli u Moldaviji pre nekih 460 godina. Isto se odnosi i na brojne nosioce familijarnog imena “Dabija” (Dabiža) u Rumuniji.
Sto se tice Grcke, familiarno ime se tamo zapisuje kao “Dampiza”, ili grcizovano kao “ Dampizas”, a u govornoj verziji ono je uvek “Dabiža”. Danasnji Grci nemaju poseban znak za glas “b”, vec koriste kombinaciju “mp” = “b”, a u antickim zapisima koristilo se samo slovo “p”.
Fakt je da, ma i gde da su ziveli “Dabiže” nisu menjali svoje izvorno rodovsko ime “Dabiža”, ono je ostalo neizmenjeno od antike pa sve do dana danasnjeg. Uoastalom to nije izolovani slucaj vec brojne Makedon-Armanske porodice kao recimo “Kureti/a”, “ Peti” imaju daleko starije zapise svojih imena.
Jedini slucaj i to izolovani je kod “Dabižljevica”.
Ono sto je urogjeno kod pripadnika roda “Dabiža”, pored sklonosti “armatolastvu” je i urogjeni talenat ka umetnosti, posebno pisanju i pesnistvu.
To se lako moze konstatovati sa interneta, iz letimickog pogleda iz biografije licnosti koje imaju familijarno ime “Dabiža”.
Bitno je napomenuti da su i zenski predstavnici ovog roda izuzetno privezani svom poreklu, i ne tako lako se odkazuju od imena “Dabiža” koje prenose na svoju decu.

2) Sto se tice Herberta Fon Karajana, koliko je meni poznato isti potice od makedon-armanskog roda “Karajan” iz Starog Dojrana odakle potice i Hristofer Zefarovic.
 
1) Pogledaj dobro na internetu koje ces informacije da dobijes ukoliko pojedinacno trazis pod imenom:
Dabija,
Dabiza,
Dabiža,
Dampiza,
Dampizas,
Dabigia,
Pa i srbizovano: Dabižljevic
Radi se o jednom imenu zapisivano odgovarajucem alfabetu koji je u upotrebi kod pojedinih naroda, a koji u srpskom pravopisu se zapisuje kao “Dabiža”.
“Dabiža”, ni u kom slucaju nije licno ime, mozda postoji neki izolovani primer sto je uslovljeno od nacina na koji se pripadnici roda “Dabiža” predstavljaju koji je tradicionalan kod Makedon-Armana, a to je da se prvo izgovara familijarno (rodovsko, plemensko ime), pa tek onda sledi ime deda, oca pa licno.
Najstariji zapisi o imenovanju “Dabiža” poticu od pre nove ere i odnose se na makedonsku dinastiju “Dabiža” koja je vladala delom Getije Minor (delom danasnje Dobrudze) sa glavnim utvrgjenjima: Kapidava, Karsium, Histrija, a i sa velikim religiskim voenim centrom Dzenukljom u blizini delte Dunava. Zapisi poticu sa “zlatnih ploca iz Sinaje” (na hiperborejskom dijalektu), kao i iz latinskih zapisa “Dia Cassiusa”. Na “plocama iz Sinaje” jasno je naglaseno da “Dabiže” poticiu iz Makedonije.
Pored “Dabiža” velikim delom Getije i Trakije vladala je i makedonska dinastija “Lizimah”. I “Lizimah” nije licno, vec RODOVSKO ime. Istoricari kad obragjuju imenovanje “Lizimah” prave osnovnu gresku sto to odmah povezuju sa Generalom Lizimahom i identifikuju kao licno ime, pa onda imamo da se “Lizimah” javlja u razlicitim vremenskim distancama. Velika rodovska GROBNICA “Lizimaha” nalazi e u blizini makedon-armanskog gradica Neagušta (Neguš, ili “Nausa” na novogrckom).
“Dabiža” u osnovi je rod “armatologa” (oruzenika) = “martologa”, ciji su clanovi hleb zaradzivali voenim angazmanom. Svakako da je bili i onih koji su se bavili i drugim poslovima, ali uglavno “armatolastvo” je glavno, tradicionalno zanimanje. Kao rezultat takog angazmana brojni su “Dabiže" uspeli da se popnu na najvise voene i drzavnicke polozaje od Gramosta do Moskve i Litvanije. Ako se analizira poreklo “Dabiža” iz Rusije moze se lako konstatovati da su oni dospeli tamo sa Balkanskih prostora, i da nisu bili bilo ko, vec sa odregjenim predhodnim pedigreom.
Oni iz Moldavije, kao moj rogjak Nikolaje Dabiža, veliki pesnik, heroj Moldavske revolucije, vrlo dobro zna da mu je rodovsko poreklo iz Makedonije odakle su njegovi prebegli u Moldaviji pre nekih 460 godina. Isto se odnosi i na brojne nosioce familijarnog imena “Dabija” (Dabiža) u Rumuniji.
Sto se tice Grcke, familiarno ime se tamo zapisuje kao “Dampiza”, ili grcizovano kao “ Dampizas”, a u govornoj verziji ono je uvek “Dabiža”. Danasnji Grci nemaju poseban znak za glas “b”, vec koriste kombinaciju “mp” = “b”, a u antickim zapisima koristilo se samo slovo “p”.
Fakt je da, ma i gde da su ziveli “Dabiže” nisu menjali svoje izvorno rodovsko ime “Dabiža”, ono je ostalo neizmenjeno od antike pa sve do dana danasnjeg. Uoastalom to nije izolovani slucaj vec brojne Makedon-Armanske porodice kao recimo “Kureti/a”, “ Peti” imaju daleko starije zapise svojih imena.
Jedini slucaj i to izolovani je kod “Dabižljevica”.
Ono sto je urogjeno kod pripadnika roda “Dabiža”, pored sklonosti “armatolastvu” je i urogjeni talenat ka umetnosti, posebno pisanju i pesnistvu.
To se lako moze konstatovati sa interneta, iz letimickog pogleda iz biografije licnosti koje imaju familijarno ime “Dabiža”.
Bitno je napomenuti da su i zenski predstavnici ovog roda izuzetno privezani svom poreklu, i ne tako lako se odkazuju od imena “Dabiža” koje prenose na svoju decu.

2) Sto se tice Herberta Fon Karajana, koliko je meni poznato isti potice od makedon-armanskog roda “Karajan” iz Starog Dojrana odakle potice i Hristofer Zefarovic.


Одлично, сад само неки факсимил, молим те. Врло је лако доказати, и општепозната је ствар да су Грци погрчавали Словене, тек се пре неку годину јавио покрет, односно политичка партија којој је дозвољено да стане испред грчких Македонаца ( под истим су притиском као и Словени у Албанији). то све што си написао , за сада има много старије, поврх тога и ВЕРИФИКОВАНО објашњење у српском језику, Дабижа од ЖИВЕТИ, као што си могао да прочиташ, а Његуши од ЊЕГОВИ, као и ЊЕГО, исто тако веома коришћено у Херцеговини и Црној Гори.

Карајан је врло чиста ствар, нема словенски нити германски корен већ грко-влашки.:ok:
 
Одлично, сад само неки факсимил, молим те. Врло је лако доказати, и општепозната је ствар да су Грци погрчавали Словене, тек се пре неку годину јавио покрет, односно политичка партија којој је дозвољено да стане испред грчких Македонаца ( под истим су притиском као и Словени у Албанији). то све што си написао , за сада има много старије, поврх тога и ВЕРИФИКОВАНО објашњење у српском језику, Дабижа од ЖИВЕТИ, као што си могао да прочиташ, а Његуши од ЊЕГОВИ, као и ЊЕГО, исто тако веома коришћено у Херцеговини и Црној Гори.

Карајан је врло чиста ствар, нема словенски нити германски корен већ грко-влашки.:ok:

1) Orginalni zapis na hiperborejskom dijalektu iz 44 g.pre n.e.

2jt7rc.jpg


6-sti red:

2rw6hdt.jpg


6-sti red prepis:

25k6e8n.jpg


6-sti red prevod:

Hielarh (komandant) eridzer (kralj) Dabižo (Dabiža) lo (kod) Dzenuklo (Dzenukle) xxxxxx (sa 6.000 vojnika).

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2) a) Sto se tice "Neagušta (Neguš, ili “Nausa” na novogrckom)", Grci su to pogresno identifikovali kao "Nausa", dok ga Sloveni imenuju izvorno "Neguš" .

b) U R.Makedoniji imamo "Negotino" (trgovacki centar za siri region, na raskrsnici puteva) gradic odmah pored antickog grada "Stobi".

c) "а Његуши од ЊЕГОВИ, као и ЊЕГО, исто тако веома коришћено у Херцеговини и Црној Гори." Opet ides sa predpostavkama.

Dobro si uocio povezanost "Neagušta", "Његуши", ja sam dodao i "Negotino", pa promuckaj malo njihovu etimologiju.
 
1) Orginalni zapis na hiperborejskom dijalektu iz 44 g.pre n.e.

2jt7rc.jpg


6-sti red:

2rw6hdt.jpg


6-sti red prepis:

25k6e8n.jpg


6-sti red prevod:

Hielarh (komandant) eridzer (kralj) Dabižo (Dabiža) lo (kod) Dzenuklo (Dzenukle) xxxxxx (sa 6.000 vojnika).

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2) a) Sto se tice "Neagušta (Neguš, ili “Nausa” na novogrckom)", Grci su to pogresno identifikovali kao "Nausa", dok ga Sloveni imenuju izvorno "Neguš" .

b) U R.Makedoniji imamo "Negotino" (trgovacki centar za siri region, na raskrsnici puteva) gradic odmah pored antickog grada "Stobi".

c) "а Његуши од ЊЕГОВИ, као и ЊЕГО, исто тако веома коришћено у Херцеговини и Црној Гори." Opet ides sa predpostavkama.

Dobro si uocio povezanost "Neagušta", "Његуши", ja sam dodao i "Negotino", pa promuckaj malo njihovu etimologiju.

Не идем са претпоставкама , ( немам апострофе над словима па си вероватно погрешно прочитао) ЊЕГО је ЊЕГОВАН, веома раширено име међу Јужним Словенима, а са твојим преводима мож да се сликаш, дај ти нама неку верификовану страницу.
 
Не идем са претпоставкама , ( немам апострофе над словима па си вероватно погрешно прочитао) ЊЕГО је ЊЕГОВАН, веома раширено име међу Јужним Словенима, а са твојим преводима мож да се сликаш, дај ти нама неку верификовану страницу.

1. Pored imena Branislav Stefanoski - Al Dabija (Dabiživ, Dabiživa), sigurno je da ce da stoji odgovarajuca slika.

2. "Sedam knjiga Zlatnog runa ispisanih na vise od 3000 stranica su roman-saga o porodici Njegovan-Turjaski posmatrana 1361.-1941. godine, prostoru Jedrena (period do 1361.), Carigrada (1361.-1453.), Tivaja (1453.-1571.), Janjine (1571. - 1739.), Moskopolja (1739. - 1769.), Kragujevca (1769.-1783.), Beograda (1783.- 1921.) do Turjaka u Sloveniji (1921.- 1941.), sto cini ukupno 580 godina istorijskog vremena. Roman je zavrsen sedmom knjigom u kojoj se izlazu mitski i anticki koreni Njegovana a koja se intertekstualnim vezama, zajednickim likovima i radnjom, spaja sa drugim Pekicevim romanima ( Hodocasce Arsenija Njegovana, Argonautika, Graditelji... )."

Nisam znao da su Makedon-Armani (cincari) ustvari "kamuflirani Јужни Словени".

Dal je ime porodice "Njegovan" (zapisana latinicom) isto sto i ono sta si zapisao cirilicim: "ЊЕГО је ЊЕГОВАН".

"Njegovan" = "ЊЕГОВАН" ????????????????????????????????????????????
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top