Ima li Cincara na Internetu???

  • Začetnik teme Začetnik teme praksis
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Da vam odgovori jedan pravi Cincarin na ovu temu. Cincari zive u raznim drzavama i verni su gradjani tih drzava, lojalni, neupadljivi itd. Tacno je da ne isticu da su Cincari, ali nema niti jednog Cincara da mu oci ne zablistaju kada mu spomenes njegov narod. Voli svoju istoriju, voli svoje ljude, voli svoj jezik, svoje pesme, a zasto bi to on tako javno isticao to je u njegovom srcu i on nece to na primitivan nacin da istice. On postuje i Srbe i Makedonce i Grke, ne samo svoj narod i to je u redu. Treba vise da slusate Cincare, jer su najstariji na Balkanu.


Pitu
 
Ako se Nusic nije izjasnio da je Cincarin javno onda sigurno tajno i svako od njih zna da je imao nekog Cincarina u porodici i oseca se posebnim zbog toga.

Изјаснио се јавно, и то је било општепознато. Али не у националном смислу, или смислу припадништва, већ у смислу порекла.
 
Naravno da je osećanje pripadništva jednom narodu, upravo osećanje, dakle stanje svesti.
A ne neka fizička stvar.
Postoji i fizička predispozicija, ona određuje na primer mentalitet.
Čudi me da ne znaš da je Alkibijad Nuša pisao na cincarskom. Pesme. One se pišu iz duše, a ne iz glave.
Naravno da Cincari govore o poreklu, jer su u Srbiji doseljenici.
Zato je i Nuša otišao da bude konzul u cincarskom gradu Bituli (Bitolju), da bi bio među Cincarima!? Kojih se odrekao kažeš.
Na ovu temu neću više odgovarati, sve dok mi ne citiraš reči njegovog odricanje: gde, kada, kako.
Očigledno je da ne možeš da shvatiš da neko kome je majka Irkinja, a otac Francuz, može biti istovremeno i jedno i drugo. Tako se ponaša dete normalnih roditelja, odraslo u atmosferi ljubavi. Za ostale slučajeve ne znam.
 
Na ovu temu neću više odgovarati, sve dok mi ne citiraš reči njegovog odricanje: gde, kada, kako.

Уопште нисам рекао да се било чега одрекао, нити то мислим. Човек се не може одрећи свог порекла.

Očigledno je da ne možeš da shvatiš da neko kome je majka Irkinja, a otac Francuz, može biti istovremeno i jedno i drugo. Tako se ponaša dete normalnih roditelja, odraslo u atmosferi ljubavi. Za ostale slučajeve ne znam.

Наравно да могу то да схватим, јер живим у вишенационалној средини где има мешовитих бракова, нарочито српско-мађарских. Па тако има потомака који се више сматрају Србима, оних који се више сматрају Мађарима, оних који се подједнако сматрају и једним и другим, и они којима није стало ни до једног ни до другог.

И пример са Мађарима је добар. Сви знају да је Шандор Петефи пореклом Србин, а Лајош Кошут (ако се не варам) Словак. Међутим, нисам до сад чуо ни за једног Србина или Словака који би их убрајали у српске, односно словачке великане.

Кажем, не желим на било који начин да вређам било тебе, било етничку заједницу чијим се чланом осећаш, тако да не разумем тај непријатан тон којим ми се обраћаш. Ако сам те нечим увредио, ја се извињавам, али теме на форуму имају и помало едукативан карактер, и када неко прочита (без икаквог образложења) да су Пупин, Змај, Пашић итд. били "Цинцари", може да стекне утисак да су то били на исти начин као и Бранислав Нушић, дакле да су рођени у цинцарској заједници, а не да су им очух или баба били Цинцари.
 
Hemfri,
primi moje najdublje izvinjenje ako ti je izgledalo da ti se obraćam neprijatnim tonom.
Nije mi to bila namera.
Uz najdublje poštovanje, bez namere da te uvredim, imam utisak da ne čitaš postove temeljno, već da ih letimično pregledaš.
Sada kada smo najzad identifikovali pravi naziv knjige i njen uvod, mislim da tvoja primedba da neko tvrdi da je neko bio iz neke zajednice ne stoji. Ne samo zbog naziva knjige, već zbog toga što su Cincari uvek bili i danas ostali isključivo urbano stanovništvo. Najveći broj živi u gradovima, a u gradovima i sam znaš ne postoje zajednice.
Najljubaznije bih te takođe zamolio da nađeš bilo koji moj post u kome sam direktno rekao da je neko pripadnik neke zajednice, ili da sam direktno rekao da je taj i taj Cincarin, koji te je naterao da reaguješ na ovaj način.
Ja sam ubeđen da ni u jednom postu nisam svojatao nekoga, ali ako ga ti nađeš priznaću da sam pogrešio.
 
Prvo odgovor za Dimitrakija:
Cincarin je onaj koji za sebe tvrdi da je cincarin. Moze i da ne zna jezik ali mora da ga nauci ili da se uklopi u stvaranju kulture svog naroda.

Bogarte..postavio sam pitanje: dali svi ovi ljudi koje spiminjemo poznavali cincarski jezik?
Dali je Nikola Pashic nekad bio u Ohridu? I ako je bio sho je trazio tamo: ribe ili Kostu Abrashevica?
Ili zashto je Mihailo Pupin sagradio zvono u jednoj crkvi u Ohridu? Kod koga je prenoceavo, jeo..sa kim se susrteao?
ili na kom jeziku je Branilav Nushic napraviu interviu sa Janetom Sandaskim u Solunu.
Na kom jeziku je bilo napisano Nushicevo pismo za Jane Sandaski da se sastanu?

To shto je Branislav Nushic mozda najbolji komediograf na svetu (za mene) to je druga stvar.

Hteo sam samo da vam ukazem da smo nekada bili veliki narod.
Posle dolaska turaka se promenilo sve.
Nisam nacionalista niti neki idealista.
Mnogo sam procitao i mnogo proputovao da vidim dali je tacno ono shto se pishe u knjigama
Mnoge stvare su sakrivene a za mnoge stvari ne mozete da poverujete kakva je u stvari bila istina.


Pozdrav svima

p.s. ja sam cincarin i stvaram na mom jeziku ali mnogi od moje rodbine ili su makedonci ili bugari ili grci...
 
Armanescu zburâshti bash ashi cum iasti dealihea! Haristo
Da vidimo koja srpska imena je Branislav Nušić dao svojoj deci.
Muško dete Ban Nušić.
Žensko dete Gita Nušić.
Gita Nušić je svu zaostavštinu svoga oca ostavila Muzeju grada Beograda.
Tako u tzv. Legatu Gite Nušić možemo da vidimo zanimljive fotografije iz života B.N.
Koga zanima neka pogleda u gore pomenutom Muzeju primerak zaveden kao BN 471.
Na toj slici se nalazi svadba B.N. Interesantno je da je u svom zanosu srpskog nacionalizma Branislav N. nije organizovao svadbu u Srbiji, već u zavičaju.
Na slici se ne vide trubači, niti i jedno lice u srpskoj nošnji.
Ali zato ostalih za koje neki smatraju da ih se odrekao ima u popriličnim količinama i to u narodnim nošnjama.
Da li je u svom životu B.N. učinio nešto značajno za Armane, ne!
Ali to ne znači da treba da ga ne volimo samo zato što je više voleo da se vozi u limuzini po Pelisteru, nego da se bavi nacionalnim radom za Cincare.
 
Sada kada smo najzad identifikovali pravi naziv knjige i njen uvod, mislim da tvoja primedba da neko tvrdi da je neko bio iz neke zajednice ne stoji. Ne samo zbog naziva knjige, već zbog toga što su Cincari uvek bili i danas ostali isključivo urbano stanovništvo. Najveći broj živi u gradovima, a u gradovima i sam znaš ne postoje zajednice.
Najljubaznije bih te takođe zamolio da nađeš bilo koji moj post u kome sam direktno rekao da je neko pripadnik neke zajednice, ili da sam direktno rekao da je taj i taj Cincarin, koji te je naterao da reaguješ na ovaj način.
Ja sam ubeđen da ni u jednom postu nisam svojatao nekoga, ali ako ga ti nađeš priznaću da sam pogrešio.

Онда се опет извињавам, али која је разлика између "бити Цинцарин" и "бити део цинцарске етничке заједнице". Ја сам мислио да је то исто, јер бити делом српске етничке заједнице значи бити и Србин, и зато сам говорио о етничким заједницама.

Da vidimo koja srpska imena je Branislav Nušić dao svojoj deci.
Muško dete Ban Nušić.
Žensko dete Gita Nušić.

Да ли је истинит податак да су му се родитељи звали Ђорђе и Љубица Нуша?
 
Da pogledamo sada jednu mnogo interesantniju stvar a to je spisak cincarskih đaka u Makedoniji (geografskoj). Ne možemo a da se ne zapitamo gde su svi ovi ljudi danas, posle samo sto pedeset godina.

The first school established :
Location: Tarnova (today FYR Macedonia)
year of founding: 1864
Functions on a regular basis since 1867
type: boys school
Teachers: Dimitrie Atanasescu (a native of Tarnova)
Number of pupils as registered in the school year 1888-89: 20 pupils
Names of the pupils year 1889-90:

Cocia Hr. Cotta
Cusu Natu
Ghiusu C. Natu
Petru Thimiu Cuciuchi
Sachi G. Saragiu
Tachi M. Saragiu
Tirciu Dzodzi
George P.G. Grecu
George D. Belcameniootu
Nida Hr. Cotta
Petru Z.G. Caranicu
Pandu M. Terpin
Vangheliu D. Atanasescu
Lachiu Nachi Duca
Stavre N. Slobacu
Tudorachi Hr. Cotta
Gusu G. Buze
Nicolachii D. Atanasescu
Steriu C.T. Belcameniotu




The second established school:
location: Gopesi (Gopesh) - (today FYR Macedonia)
year of founding: 1867
type: boys school
Teachers: Dimitrie Cosmescu (a native of Gopesi), Sterie Cionescu-Ciona, Nicolae Cosmescu, Gusu Nijopoleanu, Ghica Papa, D. Pilita, Gheorge Caracotta, Gorciu Tale
Number of the pupils as registered in the school year 1889-1890: 117
Names of the pupils year 1889-90:

Nicolae Dimca
Vangheli Mazni
George Musturicu
Demetriu Belciu
Nicolae Petrescu
Teodor Torbu
Papa-Gheorghe Anastasi
Levu Ioan
Toma Mihi
Vangheli Pricu
Demetru Biju
George Lerca
Alexandru Cuju
Teodor Musturic
Mihu Pachionu
Hristu Padori
Ioan Tecu
Demetru Ghiricociu
George N. Belciu
Michail Nita
Toma Constantin
Alexandru Cosca
Vangheli Papa Levu
George Hotu
Hristu Belciu
Ioan Papa-Goga
Alexandru Torbu
Nicolae Demetrescu
Ioan Bandu
Ioan Traian
Vangheli Belciu
Anastasi Coci Craja
Ioan Dimasu
Constantin Dunca
Nicolae Dica
Tiju Hristu
Steriu Lerca
Demetru Mihutan
Constantin Musturic
George Papa-Coci
Demetru Papa-Goga
George Papa Levu
Demetru Sotiri
Ioan Iotu
Constantin Iotu
Hristu Nanci
Demetru Carajea
Vangheli Nasi
George Pitca
Anastasi Protueru
Teodor Dienescu
Anastasi Franga
George Belciu
Teodoru Mazni
Nicolae Nata
Constantin Spau
Nicolae Zagana
George Pitu
Demetru Lerca
Nicolae Tuta
Teodor Lerca
Demetru Stefu
Demetru Dimeca
Vangheli Dociu Carajea
George Traian
Demetru Marci
Naum Bela
Sotir Padori
Gligori Robi
Hristu Mazni
Nicolae Sboti
Constantin Dimitrescu
Vangheli Carajea
Torbu Naum
Demetru Belciu
Alexandru Petrescu
Demetru Taci
Mihail Suban
Ioan Boiagi
Teodor Rambi
Ioan Sotiri
Ioan Coci Carajea
Dimca Demetru
Nicolae Cusi
Ioan Cota Cuzman
Constantin Dotti
Anastas Niciu
Constantin Stefa
George Spau
Teodor Papa Naum
Vangheli Ghiricociu
Vangheli Papa Dori
Demetru Necui
Nicolae Robi
Demetri Stefu
Anastasi Iuvani
George Coci Craja
George Romu
Anastas Ghiricociu
Mitu Maciu
Vangheliu Fani
Pitu Santa
Ilie Terpci




The third established school:
Location: Avdela-Pindus (today Greece)
Year of founding: 1867
Type of the school: mixed
Teachers: Apostol Margarit, Ioan Somu Tomescu, G. Dautti, Papa Ioan Tofechi, Tuliu Mihali
Number of registred pupils school year 1889-90: 60-90 pupils
Name of the pupils year 1889-90:

Ioan Manachea
Nicola G. Civica
Nicola Papa Hagi
Nicola G. Cealara
Iuliu G. Matusiu
Iuliu Tapu
Steriu G. Papa Steriu
Dimitri G. Civica
Nacu G. Caragian
Aristide Papa Hagi
Pericli Civica
Nicola Papa Hagi
Pericli Civica
Nicola Papa Hagi
Nacu G. Exarhu
Constantin G. Exarhu
Atanasi G. Papa Hagi
Dimitri N. Guvita
Dimitri C. Cunomu
George D. Tuliu
Steriu D. Tuliu
Dimitri T. Beza
Todi I. Zarma
Manoli I. Zarma
Gheorghi B. Cutova
Steriu I. Mamali
Nicola T. Caragian
Lambre Papa Hagi
Tuliu D. Papa Hagi
Ion N. Guvia
Ioan D. Guvita
Busiu G. Zoae
Nacu D. Cealera
Nacu N. Papa Hagi
Tachi N. Papa Stergiu
Steriu A. Papa Hagi
Ion G. Dimache
Ion D. Beni
Nacu G. Pupi
Leonida G. Pupi
Busiu G. Papa Steriu
Dimitri G. Catohi
Ioan Giagea Bazuchi
Dimitri Giagea Bazuchi
Pericli I. Patajiogu
Nacu N. Tanbosi
Nicola D. Caciperi
Ghiorghi D. Casidi
Tuliu B. Coscari
Miltiade G. Papa Hagi
Gheorghi T. Beza
Dimitri G. Vira
Dimitri B. Miga
Nicola Siuguchi
Tachi G. Manachea
Tuliu T. Bodi
Pericle G. Paceaura
Ioan N. Zangana
Dimitri Giagia
Ioan D. Papa-Tulcia
Nicola Papa-Ioan
Steriu A. Teni
Tuliu G. Rosiu
Vanghelita Tomesc
Despa I. Tomesc
Tita Ciapara
Vanghelita Ciapara
Aglaia T. Tulliu
Maria N. Stamuli
Oympia Papa Hagi
Theologia A. Papa Hagi
Anastasia G. Beza
Ecaterina B. Baludima
Maria Androna
Marita T. Papa
Vasilichia G. Baracu




The fourth established school:
location: Vlacho-Klissoura (today Greece)
Year of founding: 1868
Type: boys school
Teachers: Tuliu Tacit, G. Adam, N. Nacea, Nicolae Pasca, Constantin Ghica Papa

Numbers of pupils as registered in school year 1889-90: 66
Names of the pupils year 1889-90:

Dimitri Dima
Cociu Papana
Gheorghi N. Teua
Iani G. Gafe
Cociu Salaiani
Hristu Marinca
Sili Siava
Gheorghi Siava
Iancu D. Adam
Catinio Nacea
Gheorghi Nica
Dimitri Cosma
Catinio Baravachi
Dimitri Xisfinghi
Alexi Iogu
Petre Hagi
Ionic B. Sirimet
Peter Iota Tare
Tegu G. Siochi
Gheorghi Samara
Tusu Siganaru
Tugu N. Siochi
Goga Caracuta
Cociu Iovani
Ioan N. Teuta
Gheorghi Tomu
Hristu Siochi
Tasula Hrisonasi
Catincea Caracuta
Via Ianachi
F. Muscaru
Cociu Muscaru
Ianachi Iogu
Colce Mice
Goga Anastasi
Dimitri Babusiu
Tusu Baravachi
Gheorghe Psata
Fani Giumurtu
Nicola Zahu
Nastasi Damasioti
Goga Hata
Gheorghi Papana
Dimitri Baba
Tusiu Peta
Dimitri Lazu
Nule Mangrosi
Tachi Dumitrescu
Simu Becu
Tasula Mera
Cociu A. Adam
Dimitri Mora
Toma Dimica
Cota Ghica Baravachi
Gheorgi N. Iogu
Tusiu Carastam
Ioan V. Lazu
Constantin V. Mona
Nicolae Gheronicu
Cociu Turnibuca
Gheorghi Mironiu
Gavril Dimcea
Nicolae Baba
Fani Hagi
Fani Blangara




The fifth established school:
Location: Ochrida (today FYR Macedonia)
Year of founding: 1868
type: boys school
Teachers: G. Tomara, Gheorge Pihion, Filip Apostolescu, Ioan Zgala
Numbers of pupils as registered in year 1889-90: 55
Names of the pupils year 1889-90:

Achilea Dafina
Costi Busaca
Constantin Bumba
Dule Gepar
Gheorghe Chita
Mihali Joma
Mihali Stefanescu
Mihali Ionescu
Miha Ioan
Mitra Tamina
Nacu Deala
Pandi Miha
Pitu Sambitel
Spiru Joma
Sotir Ionescu
Tachi Busaca
Tascu Atanasescu
Tascu Stoe
Vangeliu Poa
Zisu Parmachi
Anton Petrescu
Bana Tamina
Iancu Baliuc
Ilia Pitosu
Mihali Ianecu
Niculae Ghiscu
Nicolae Murghila
Nicolae Constantinescu
Naum Atanasescu
Stefan Ghergu
Spiru Niculescu
Tomu Chiohi
Tachi Ionescu
Nicolae Ianescu
Zizi Sacarecu
Alexandru Gerah
Aureliu Goju
Gavriil Petrescu
Leon Papa Stefan
Naum Anastasescu
Pascu Veroniu
Spiru Dimonia
Spiru Baliuc
Tascu Ruvina
Tascu Arsen
Vangeliu Gepar
Atatasie Rusaca
Andrea Pihion
Stavri Bija
Tascu Goju
Vasilie Sacu
Dimitrie Naumescu
Dimitrie Verusu
Gregoriu Veroniu
Virgiliu Apostolescu
 
The sixth established school:
Location: Calive-Veria (today in Greece)
Functioned in conjunction with the 1878 established summer school of Xirolivadi
Year of founding: 1870
Type of school: mixed
Teachers: Dimitrie Badralexi, Ioan Vurduni, Ioan Dalametra
Numbers of pupils as registered in year 1889-90: 154
Names of the pupils year 1889-90:

Demetriu Hondruandon
Costa Baba
Tolia Carafoli
Cola Prapa
Cola Gama
Tolia Titimeaua
Cola Duli
Dimitri Caranusi
George Caranica
C Culcichi
Cola Prapa
Ioan Pitu
Demetriu Caprati
Mitri Miha
Nicola Bazaca
Manoli Manacu
George Carastam
Mitri Cialera
Ion Dimitri
Pericli Nachi
Gusea Chisu Cialera
Gusea Dufoli
George Colio
George Blaciotti
Vasili Ciamitru
Gusa G. Nula
Tega Paliocola
Ghiani Paciaura
Tusea Zafiro Ghiani
Tusea Ciri
Cola Caraveli
Tusea Demo
Nicola Papa Stergie
Steriu Dalametra
Gusa Papa Dimitri
Nicola Atanasoca
George Demu
Gusa Papari
Ioan Bandi
Dimitri Tachi
Gheorghi Caranica
George I. Caranica
George G. Ghianuli
Tusea Culcichi
Gusea Baliata
Mitri Capitan
Steriu Taha
Tusea Vatamaca
Demostene Naumi
Constantin Iota
Tusea Vurduni
Ioan Zeana
Cola Hasura
Petre Ciarciani
Stregiu Iancu
Stergiu Papa Stergiu
Tusea Vasile
Atanasi Taha
Tusea Caranica
George Zarosi
Nicola Muzaca
Tuliu Hagi Goga
Gusa Guguleanu
Demetriu Ciumetti
Tusea Busulenga
Alexi Papa Demetriu
Tusea Dulica
Ioan Zagari
Nicola Busulenga
Peter Caranica
Nicola Ghianuli
Ioan Pitu
Demetriu Mucioni
Demetriu Hagi Nota
Nicola Mucioni
Ioan Matu
Nicola Capitan
George Busulenga
Ioan Zeana
Ioan Colce
Ioan Caraveli
Busa I. Caranica
Costa Vasilie
Nicolae Bujini
Demetriu I. Cionga
Demetriu M. Cionga
George Badralexi
Demetriu Iota
George Bandi
Tusea Zimba
Mitri Sutughiani
George Luri
George G. Cutova
Steriu Ciarciani
Steriu Duli
Mitri Gima
Vasili Peter
Toli Cutova
George Caraghiani
Niculae Cutova
Toli Moca
Gusea Sterghiuli
Ilia Pablicu
George Scodrani
George Prapa
George Paliocola
Ianachi Papari
Tuliu Cialera
George Condulimasi
Vasilachi Pavlicu
Nicolachi Pivloghiani
Constantin Papa Jani
Iona Blaciotti
Ioan Castanula
Tega Vurduni
Constantin Huleva
George Zeana
Nicoale Rava
George Capara
Nicolae Cutrula
Mihail Caprini
Steriu Blaciotti
Nicola Papa Nuli
Tusea Dicea
Ioan Ghianulli
Steriu Busbuchi
Demetriu Gima
Tuliu Garagheorgi
George Pagalea
Nicolae Luri
Ioan N. Matu
Ioan N. Zagar
Zisi H. Scudran
Alexi S. Ciumetti
Demetriu M. Cotva
Demetriu G. Anastasiu
Demetriu A. Dulica
George G. Ciara
Maria A. Tararira
Ioan N. Zissi
Demetriu G. Ciumetti
Demetriu Cuculiciu
Steriu T. Ciumetti
Nicola I. Hasura
Demetriu T. Busulenga
Gusa P. Iancu
George I. Papusu
Ecaterina Cionga
Anastasia Zissi
Sirma P. Badralexi




The seventh established school:
Location: Crusova (today in FYR of Macedonia)
type of the school: mixed
Year of founding: 1868
Teachers: Sterie Cionescu-Ciona, Vanghele Petrescu, Tascu Iliescu, Ion Unca, Papa Sterescu
Numbers of pupils as registered in year 1899-90: 133 boys and 20 girls
Names of the pupils year 1889-90:

Gheorghe Naidu
Vangheliu N. Petrasincu
Gheorghi S. Chiale
Teghia Cola
Aurel D. Papa Sterescu
Gheorghi S. Buracu
Halciu Tirciu
Ghiusu D. Papa Sterescu
Costu M. Nane
Mitu Terpce
Tachiu T. Chiale
Theghiu T. Chiale
Teghiu T. Ghiorghi
Nachiu Cola
Miha Dinu
Petra Anton
Ana N. Boiagi
Sunda Naidu
Unciu Anton
Iosif Tirciu
Ilciu Traian
Spiro Petre
Vasil Tascu
Miha Matheu
Costu Mihali
Vasile Gheorghi
Toma Unciu
Traian Petre
Gligor Cola
Vasili Ghiore
Miha G. Ciripar
Anton T. Dinischiot
Toma Petru
Gachiu S. Tiriviri
Costu T. Sunda
Vanciu C. Hassan
Teohari Buracu
Romul G. Bongu
Sula I. Chiale
Nata N. Logi
Costu Curte
Lachiu Cota
Costa Cocu
Nachi Cozaru
Stavre Degatace
Miha Gunusaru
Tascu Busa
Nascu Nicea
Costu Poat
Anton Petrasincu
Gorciu Levra
Todu Stabechi
Riste Traian
Vanciu Vretu
Domenic Unca
Nascu Dimitri
Mitu Mastur
Vana Baliu
Sotiri Blaje
Stoian Bote
Tachu Boiagi
Taciu Copaciu
Vasili Cacimaru
Vasili Ciriviri
Lachiu Demiri
Steriu Iotu
Unciu Leazi
Tascu Lefandi
Gheorghi Mucitane
Vana Nescu
Sotiri Naidu
Lachi Pure
Nachiu Stabechiu
Dimitri G. Giagiu
Lachiu Copaciu
Todu Domca
Toma Caracosta
Gheorgi Misiu
Steriu Nicia
Vanciu Ilio
Nachiu Mara
Chiriu Nedan
Gheorghi Domca
Lachiu Iana
Todu Pure
Lachiu Guchia
Giogiu Marcus
Costu Curte
Costu Ciusea
Pandu Cajea
Nachiu Curte
Sula Tana
Lachiu Cajea
Vasili Marcusu
Costu Cristu
Caciu Pure
Costu Iovan
Vasili Ida
Costu Mastur
Chiriu Dame
Nicolachi Ciulac
Nichiu Chiragi
Lezu Ghiatru
Ghicor Marcus
Cola Ciaciapina
Nascu Mane
Donciu Marcus
Chiriu Nascu
Gheorghi Leasca
Mateu Gherasi
Mihail Zissi
Nicolae C. Besca
Sergiu C. Petrasincu
Nicola C. Culuchita
Tascu Chiale
Vanciu G. Paliu
Vasili Cola
Christu Lozi
Lachiu T. Sunda
Petra Nedan
Todu Unca
Costu Buto
Demetriu S. Sunda
Demetriu Ciumca
Michail Diciacu
Nicolae Cornetescu-Cornetti
Tascu Cornetescu
Rafael Dinischiot
Matheu Siope
Frosa Curte
Tullia Mara
Victoria Ghiatru
Fania Ghiatru
Sevasta Bidini
Nusca Bidini
Lefta Cajea
Nusca Siope
Letta Bijia
Chia Pure
Domca Dima
Zugrafa Ito
Magdalina Presi
Opa Pure
Domca Curte
Lifca Curte



The eight established school
Location: Neveasta (today Neveska-Nympheion in Greece)
Year of founding: 1875
Type of school: mixed
Teachers: C. Ionescu-Chirana, Sergiu Dimitrescu, Gh. Ghica-Papa

Number of pupils as registered in 1889-90: 45
Names of the pupils year 1888-1889:
Nicolae Lusta
Dimitrie Stancu
Ioan N. Tirle
Naum G. Leca
George Bure
Dimitrie Cremo
Constantin G. Danu
Vasile N. Roza
Anastasi T. Beffa
Lenca G. Nace
Maria A. Lipuriciu
Zita C. Dannu
Atina G. Dannu
Nicolae Pardafeli
Ionica Bicciola
Miltiade Biccioli
Teodor Naca
Dimitrie Lipuriciu
Teodor Beta
Ianu Beta
Gheorghe Cionana
Gheorghe Mecicu
Alexi Hiabu
Victoria S. Nace
George S. Nace
Teodor S. Nace
Ioan N. Naideni
Stergiu Ciocu
Nicolae D. Chitu
Teodor G. Ghiaca
Peter Miliancu
Sterghiu Mecicu
Ioan Salicu
Teodor Cicio
Anastasi Naca
Peter G. Ghiaca
Dimitrie Palasi
Mihaili G. Leca
George Miliancu
Anastasi Fisto
Foti Palasi
Ioan Zega
Gheorghe Butaru
Anastasie Spiru
Zoita Chirana



The ninth established school:
Location: Perivoli-Pindus (today in Greece)
Year of founding: 1877, May
Type of the school: mixed
Names of the teachers: Gh. Perdichi, Father Dumitru Constantinescu (formerly of the school of Velestino near Volos), Zisi Papa-Tanase (Doctor in Medicine; Head Master)
Number of pupils as registered in year 1889-90: 90
Names of the pupils year 1889-90:

Aurelia Constantinescu
Tuliu Sdrula
Nicola Sdrula
Gheorghi Andachi
Tuliu Nusi
Nacu Papa Rizu
Franca Cociu Marcu
Panaioti Perdichi
Matusiu Nibi
Nicola Nibi
Gheorghi Sdrula
Nicola Bubata
Dimitri Nibi
Dimitri Musiu
Gogu Sdrula
Gheorghi Nibi
Constantin Sarandi
Gheorghi Perdichi
Gheorghi Ciubecu
Mihali Ciubecu
Iuliu Misaca
Gheorghi Sarandi
Gheorghi Sumurechi
Mihail Palata
Gogu Perdichi
Apostol Papa Atanasi
Gheorghi Papa Atanasi
Ioan Puspurica
Nicola Farserotu
Mihali Cutuliapu
Ion Cutuliapu
Nicola D. Marcu
Tina Marcu
Nicola G. Marcu
Steriu Mirminga
Gheorghe Mihuliti
Gogu Fusca
Gheorghi I. Fusca
Constantin Muha
Dimitri Coloir
Mihali Laitu
Iaca Belu
Panaioti Tegu Ioan
Mihali Fusca
Mihali Vangheli
Ghiorghi Vangheli
Ghiorghi Constantin
Gheorghi Apostolina
Steriu Apostolina
Matusiu Musiu
Apostol Brezna
Gusiu Andachi
Dimitri Cuscurida
Nicola Varduli
Nacu Varduli
Constantin Varduli
Dimitri Dalabira
Steriu Mechi
Iacali Scrima
Gheorghi Scrima
Apostoli Stamuli
Panaioti Ciucadana
Dim. Steriu Ciucaduna
Iuliu Ciucaduna
Steriu Vuloaga
Gheorghi Balamoti
Marusa Perdichi
Nicola Balamoti
Fanita Mirminga
Vanghelita Varduli
Vanghelita Sumurechi
Marusa Nasica
Franca Ghicea
Lusa Nasicu
Ster. Bubota Burduliacu
Gheorghi Burduliacu
Ecaterina Misaca
Fanita Baiati
Nicola Bela
Nicola Papa-Rizu
Gheorghi Caracaciu
Sirma Caracaciu
Marusa Papa-Riza
Nicola Ianusi
Nasi V. Ianusi
Tuliu Goma
Iaculi P. Iconomu
Ecaterina Bela
Nacu Pusconi



The tenth established school: Location: Perlepe - Prilep (FYR Macedonia)
Year of founding: 1878
Type of school: mixed
Teachers: D. Niculescu, I. Hondrozom, Dimitrie Lazarescu-Lecanta, Iordan Nica, N. Maracine
Number of pupils registered year 1889-90: 54
Names of the pupils year 1889-90:

Magiar Dimitrache
Mihailescu Petre
Argintar Alexandru
Bade Danail
Mitescu Iordan
Lanco Nicolae
Bidin Toma
Galeo Sergiu
Ghioca Gligore
Pletvareti Petre
Capidan Aspasia
Ciucur Tatia
Capidan Elena
Magiar Pandeli
Niculescu Taciu
Niculescu Petrache
Camberita Taciu
Pendifianga Pericle
Bidin Mihai
Plociar Costache
Petrescu Vlademir
Petrescu Magdalena
Ionescu Milan
Lazef Spiro
Vartan Haralambu
Lanco Niculae
Magiar Penelopa
Mitescu Vanciu
Ionescu Vasilichia
Magiar Bizanta
Gura-mica Vasilichia
Petrescu Maritza
Camberita Toma
Lanco Mance
Vartan Iordan
Giamo Stavrache
Gura-mica Petre
Cule Demetru
Capsali Dumitrache
Robescu Victoria
Pendifranga Magdalena
Slabeico Sofia
Capidan Tatia
Bidiu George
Vehe Vasile
Gligore Argintar
Lazef Hristu
Ghiuro Ionel
Constantinescu Hristu
Sapce Haralambie
Nica Sevasta
Constante Costa
Galeo George
 
The eleventh established school:
Location: Monastir - Bitule (today Bitolia in FYR Macedonia)
Year of founding: 1878
Type of the school: primary boys
Teachers: N. Popillian, P. Fundu, Lazu Dumi, G. Perdichi, Gh. Ghica-Papa
Numbers of pupils as registered in year 1888-89: 40
Names of the pupils year 1888-89:

Constantin Chiristigi
Stefan Constantin
Pandu Sunda
Vangheli Demetru
Mihail Tascu
Anastasi Mihail
Teodor Iona
Tache Eftimiu
Angheli Velo
Pandeli Chiurci
Alexi Cipu
Naum Sunda
Hristu Cipi
Teodor Nicola
Iancu Constantin
Leca Sunda
Petrusi Teodor
Mihail Sichirgi
Anton Milciu
Nicola D. Hangi
Geporge Buracu
Teodor Velu
Costachi Nicola
Traian Perdichi
Tachi Vlahu
Toma Fundu
Ghiusu Fundu
Nicolae Barzacu
Ioan Miclescu
Nacu Tale
Zisi Peta
Tachi Leasca
Toma Mihailescu
Ioan Ciomu
Tachi Sunda
Anastasie Comu
Petrachi Magiari
Petrachi Catergari
Tachi Naum
Demetre Hagi-Anton



The twelfth established school:
Location: Moloviste (today FYR Macedonia)
Year of founding: 1880
Type of school: boys
Teachers: Gusu Papa-Costa, Spiru Popescu, M. Dimonia

Number of pupils as registered in year 1888-89: 93
Names of the pupils year 1888-89:

Batalia Mihail
Batalia George
Bile Tascu
Barju Dimitrie
Damciu Stefan
Dosta Tascu
Bambula Petru
Cusca Vangheli
Cusca George
Ciapra Hristu
Ciapra Vangheli
Danciu Simion
Dunda Simion
Dunda Nicolae
Goli Tascu
Ghianciu Spiridon
Hagi-Marcu Ioan
Traicu Ioan
Topa Naum
Romce Ioan
Roata Trifon
Rizu Nicolae
Simce Nicolae
Stoian Grigoriu
StoianTascu
Soptia Tascu
Tasicale Tascu
Zoghe Tascu
Anghele Alexa
Bele Dimitrie
Bele George
Balgia Spiridon
Cerla Leonida
Cioada Stefan
Cusca Teodor
Dunda Constantin
Dame Spiridon
Dina Ioan
Franga Tascu
Licusa Stavre
Naunca Sotir
Olde Spiridon
Papa-Simu Teodor
Fundira Constantin
Maciu Lazar
Macavea Dimitrie
Nestor Mihail
Nanca Nicolae
Rizu Tascu
Anghele Nicolae
Cuca Constantin
Chitan Lambru
Cociu Spiridon
Tasicale Nicolae
Busicu Hristu
Bogu Steriu
Ciomu Consatntin
Ciomu Hristu
Cusac Vangheli
Goli Steriu
Hagi-Marcu George
Maciu George
Percea Vangheli
Papa-Costea Hristu
Paligora Ioan
Trista Vangheli
Ciomu Tascu
Ciomu Ioan
Cusca Pandeli
Cusca Stefan
Marti Constantin
Chiamo Dimitrie
Ciumandra Spiridon
Curanda Constantin
Gole Anton
Ilia Simion
Cerla Mihail
Meta Teodor
Paligora Stefan
Tigarida George
Papa-Costa Tascu
Poscu Dimitrie
Simcea Constantin
Terpu Constantin
Velo Nicolae
Vulcan George
Barda Tascu
Peca George
Mischia Dimitrie
Mufa Hristu
Paze Nicolae
Papa-Tarpu Ioan
Peca Constantin




The thirteenth school founded:
Location: Hrupistea (today Argos Orestikon, Greece)
Year of founding: 1880
Type of school: boys
Names of the teachers: D. Ionescu-Chirana, Vasilache Hagi-Stergiu
Number of pupils year 1888-89: 26
Names of the pupils year 1888-1889:


Dina Petcu
Ghirusa Nace
Gheorghe Hagi
Teodor Pisota
Nicola Constantin
Pascali Hristu
Toma Dimce
Nacu Stilian
Teodor Popa-Enache
Tasu Dice
Tahu Manciu
Unciu Dimce
Costa Nicola
Dimitri Nacu
Grigore Costa
Ghiusa Liciu
Nicola Lambru
Nicola Ciome
Maniu Nace
George Manciu
Dimitri Ciomo
Mihaili Ghiza
George Tezecaru
Dimitri Ziguli
Dimitri Ciupra
Atanasi Hertu





The fourteenth established school:
Location: Magarova (today in FYR Macedonia)
Year of founding: 1880, September
Type of school: boys
Number of pupils as registered year 1888-89: 47
Names of the pupils year 1888-89:


Tachi Stoice
Tascu Ghica
Pandu Vacar
Toda Vosiale
Tascu Gopisianu
Petru Lazarescu
Toma Alexu
Petru Chiria
Costi Colciu-Cara
Vangheli Naum-Tete
Tanasachi Petre
Miha Cole
Petre I. Terpa
Giamu Cociu
Marcu Cociu
Cocea Gopisan
Ciamita Butcaru
Pandu Softa
Bogdan Gioga
Tascu Samara
Gheca Nasi Morena
Dusu Dafin
Tanasachi I. Terpa
Nicolachi Schipitaru
Toma N. Caciun
Peter Ionescu
Nida Ciapan
Tusu Caramin
Unca Caramin
Gusu Casidi
Tachi Mihailescu
Toma Gheci
Pandu Rusachi
Vancu Mira
Tachi Tusu-Tega
Sotiri Bije
Coicea Rusdachi
Tachi Hrisicu
Tascu Petre
Dinu Mane
Costi D. Dova
Petre Eftimescu
Gogu Mina
Tachi Dafin
Hristu Tete
Nachi Dinu
Cocea Pavle


The fifteenth established school:
Location: Samarina - Pindus (today in Greece)
Year of founding: 1880
Type of school: mixed
Names of the teachers: Ioan Somu Tomescu, D. Cuvatti, A. Papa-Ioan, J. Hondrozom
Number of pupils as registered in year 1889-90: a total of 110 of whom 38 in Samarina (only during spring-summer). During the winter season, the school is moving at Vlacho-Iani near Olympus, where the population of village of Samarina migrates each autumn.
Names of pupils year 1888-89


Gheorghee Zisi
Zicu Matusiu
Mihaliciu Tole
Epaminonda Papacosta
Alcibiade Papcosta
Iona Papazisi
Zisi Caratana
Ioan Caratana
Chita Papacosta
Nicola Varsanu
Ioan Seracu
Ianuli Matusiu
Nicola Dadaliari
Tachi Zuca
Nicola Graba
Gheorghi Pineta
Ahile Pineta
Gheorghi Musiu
Iona Crae
Gheorghe Bufu
Tasa Papa Costa
Atanasie Graba
Dimitrie Crae
Dimitri Piti
Gheorghi Piti
Atanasi Dadaliari
Nacu Crae
Urania Pineta
Alexandre Papacosta
Alexandre Donda
Costa Aguriana
George Hagi Bira
Hrista Luca
Ioan Papa Manoli
Manoli Papa Manoli
Nicola Zuchi
Tachi Luca
Dimitri Ligura



The eighteenth established school:
Location: Baiasa (today Vouvousa, Greece)
Year of founding: 1880
Type of school: mixed
Names of the teachers: D. Sumba
Number of pupils as registered in 1889-90: 42
Names of the pupils as registered in year 1889-90:

Atanasie Zisi
Atanasie Cazana
Apostoli Zotu
Atanasie Vlahutu
Atanasie Bili
Apostoli Beza
Atanasi Gima
Atanasie Miha
Busiu Bili
Busiu S. Tahu
Dimitri A. Gima
Dimitri Rizescu
Gheorgi Gima
Gheorghi Belciu
Gheorghi Hagi
Gheorghi Dumbali
Hristu G. Gheorghi
Hroni Varvati
Ioan Bura
Ioan Rizu
Iuoan Gima
Ioan George
Ioan Casana
Ioan M. Bili
Ioan Cuscru
Iona Druia
Mantu Repa
Nicola Garace
Nicola Theodor
Nicola I. Cazana
Pericli G. Nicu
Petri Papa-Atanase
Petri I. Cazana
Pericle Miha
Sergiu Litu
Sergiu Cufu
Sergiu Zisa
Sergiu Belciu
Stefan Beza
Nicola Musiu
Tasula Zotu
Vasile Vova
Zise George
Ioan Vrazoti
Ita Goraciu
Maria Gima
Maria Theodori
Maria Druia
Maria Cazana
Maria Paloselit
Emilia Ianuli
Despa Druia
Sultana Gima
Zoita G. Rizu
Zoita C. Hagi
Zoia T. Tega

The nineteenth school established:
Location: Monastir - Bitolia (Bitule) (today FYR Macedonia)
Year of founding: 1880, March
Type: Lyceum (seven years term):
Name of the teachers: V. Glodariu, R. Corvin, Ioan Gheorghiade, Mrs. Gheorghiade (religion), C. Caieretti (mathematics), Agop Artinian (Turkish language), V. Petrescu (drawing and caligraphy), N. Maimuca (French language), I. Ciulli (mathematics, accounting), H. Pavliu (geography), Vangheli Petrescu (French language), D. Cosmoileiu (Head Master, also teaching Romanian and German languages), Father Faveyrial (philosophy and French), A. Stefanescu-Gudela (mathematics), N. Maimuca (chemistry, biology and natural sciences), G. Dautti (Latin language), I. Ciulli (religion and mathematics), M. Baliu (natural sciences), N. Craia (History, geography and Italian languages), Iusuf Efendi (Turkish language), Tache A. Margarit (French, 3rd and 4th classes), Gusu Sarmachesi (1st and 2nd classes), T.Sunda (tutor and pedagogue), D. Lazu-Dumi (pedagogue)
Numbers of the pupils as registered year 1888-89: Gymnasium: 70; Lyceum: 95 of whom interns 65
Numbers of pupils who receive stipendiums: 46
Names of the pupils year 1889-90:

Ioan Ciumetti
George Badralexi
Gusa Cionga
George Cica
Alexi Parjita
Stefan Velu
Teodor Nero
Apostolescu Hariton
Christu Birislav
Naum Moco
Sterie Dinischiot
George Carastam
Costa Ciara
Nicolae George
Constantin Chioca
Teodor Dimca
Demetriu Tono
Alexandru Cristoforidi
Iona Ghiulamila
Adam Coe
Harambi Coe
Nicolae Batzaria
Constantin Cille
Pericle Papa-Hagi
Gusu Apostolescu
Baracu Ioan
Nusi Tulliu
Ioan N. Papa-Hagi
Ilie Papa-Hagi
Nicolae Caracotta
Nicolae Dimonie
Eftimie Dafina
Satvre Buhia
Filip Misa
Constantin Meta
Tascu Purcarea
Vasilie Dimonic
Tachi Perdichi
Ercule Papa-George
Cusu Perdichi
Vangheli Narte
Ioan Papinian
Sterie Perdichi
Teodor Narte
Leon Constantinescu
Ioan Ciomu
Demetriu Pitza
Ioan Papa-Hagi
Ioan P. Hagi
Nicolae Cianta
Ioan Coian
Lazar Atanasscu
Nicolae Tacit
Ilie Ghicu
George Zverca
Pavel Hagi-Joga
Tuliu Mihail
Sterie Ciumetti
Ioan Argintin
Mihail Statu
Atanasi Papa-Ioan
George Cionga
Pericli Civica
Simu Berberi
Ion Dalametra





The twentieth established school:
Location: Nijopole (today FYR Macedonia)
Year of founding: 1881
Type of school: mixed
Names of the teachers: Gusu Nijopoleanu, D. Zugraf, Z. Papazi

Number of pupils as registered in year 1888-89:70
Names of pupils year 1888-89:


Stavre Spiru
Toda Steriu
Vasile Dimce
Goga Letzu
Tonca Ferfeli
Gusu Cutumina
Demetru Caracotta
Mihu Bechi
Tascu Bitaracu
Simon Petru
Petru Ferfeli
Teodor Ferfeli
Toda Placiu
Sidu Nijopolean
Petru Barba
Santa Caracotta
Santa Memtza
Natalia Spiru
Sana Calivianu
Nicolae Papazi
Mihu Sebe
Sotira Nicolae
Ioan Cota
Cocia Pariscu
Donca George
Goga Zugraf
Tascu Demetru
Dinu George
Giogea Zisi
Nicolae Anghelescu
Zoita Chendemen
Nicolae Baruta
Nacu Papazi
Hrista Anghelescu
Nicolae Mile
Cocia Hutza
Cocia Caracota
Sotiria Bitaracu
Goga Bechi
Banu Chendimen
Teodor Liacu
Naum Temelcu
Teodor Ferfeli
George Ferfeli
Ceorge Curculuchi
Cocia Ioan
Luisa Demetru
Petru Mihali
Mia Caracotta
Nacu Marcu
Tascu Statu
Mihali Spiru
Cocea Palea
Cocea Apostolescu




Cocea Gherza
Nicolae Ghioca
Teodor Bitaracu
Nida Bechi
Gusu Nita
Fusu Vreta
Cocia Zugraf
Teodor Curculuchi
Halciu Memta
Tascu Calivianu
Gusu Bechi
Iona Bitaracu
Nacea Barbu
Tachi Sebe
Teodor Marcu
 
The twenty first established school:
Location: Laitsa - Epirus (today in Greece
Year of founding: 1881
type of school: boys
Names of the teachers: Tanase Papa-Ioan, C. Furceanu
Numbers of pupils: n/a
Names of the pupils: n/a
This school was temporarily closed in 1883 due to unexpected circumstances


The twenty second established school:
Location: Pleasa (today in Albania)
type of school: mixed (boys and girls)
Names of the teachers: Father Haralambie Balamaci, P. Pucearea (during winter season at Ghiorgea), D. Fotu (at Pleasa)
Numbers of the pupils year 1888-89: 73 in summer.
Due to the fact that the inhabitants of Pleasa are spreading in the winter months in Thessaly, and another part in the nearby town of Ghiorgea (Corcea), the school is moving in the winter months in this town, where the classes are joined as well by local Ramani pupils. Since 1883 a school is functioning permanently at Ghiorgea too.

Names of the pupils in year 1888-89:

Nasu Drosu
Dimitri Costa-Cata
Mita Giogia
Nasu Costa-Vituljiu
Sotiri Piti-Baca
Gherghe Nicola
Nasu Spiru
Cili Spiru
Nasu Pacea
Rilea Vasili
Pandu Teja-Musi
Bana Pustoli
Mihu Sufra
Fanica Argintar
Vasili Drosu
Andrea Hristu
Pandu Leca
Vasili Argintar
Vasili Carameta
Nuci Postoli
Grigori Balamace
Cata Spiru
Nuci Leca
Pilea Cicani
Nicola Chirita
Vasili Balamace
Hristu Carabina
Andria Balamace
Ana Carabina
Atina Argintar
Tina Nicic
Constanta Drosu
Nastasia Argintaru
Cica Vasili
Tinca Nastu
Panait Musi
Nastasia Morait
Victoria Sufra
Caia Nicic
Elena Carabatachi
Vasile Balamace
Panaia Balamace
Nicutza Balamace
Vasili Tate
Nasu Mustara
Hristu Caramitru
Mita Babu
Hristu Postoli
Alexe Leca
Mita Nicie
Ahilea Fatsi
Mita Coca
Talea Balamaci
Dina Geavela
Toti Argintar
Tacu Rigia
Goli Giouia
Nicola Cican
Menca Balamace
Pilea Fate
Dina Balamace
Atanasi Geca
Alexe Vangheli
Hristea Costica
Miti Sufra
Pilea Joga
Dina Cecan
Chendra Balamace
Tache Vasila
George Sibra
Pandu Chirita
Vasili Vituljiu



The twenty third established school:
Location: Constantinople
Year of founding: 1882
Type of school: mixed (boys and girls)
Names of the teachers: Tascu Iliescu
In 1886, Mr. Iliescu, a native of Crusova, Macedonia, was moved to the school of his home-town.
Number of pupils at the date of establishing: 30 boys and 10 girls.
Names of the pupils: n/a


The school of Constantinople functioned for a while on the behalf of the children of the Aromanians of Constantinople. The ancient suburb of Vlacherna, in Fanar, as its name shows, could have been connected to the Vlach community who resided there.
The school of Constantinople ceased to function in 1886 due to the ill-will of the Greek patriarch Joachim the third, and the so-called Greek tsiorbagis who opposed Aromanian language education and denounced the "subversive" activity of the Aromanian teacher and the content of the school manuals to the Turkish authorities.



The twentyfourth established school:
Location: Turia (Crania) (today in Greece)
Year of founding: 1884
Type of school: mixed
Name of the teachers: G. Zisi, D. Ciacura (a native of Turia), M. Pineta
Numbers of pupils year 1889-90: 55
Names of the pupils: n/a



The twenty fifth established school:
Location: Ianina (today Ioanina, Greece)
Year of founding: 1886, September
Type of school: gymnasium (first and second years; gradually the terms were due to extend)
Name of the teachers: Ioan Hondrozum (a native of Samarina), D. Abeleanu (Romanian language, Latin and mathematics), Nicolachi A. Papa-Hagi (history and geography), Mr. Talaso (French language and pedagogy), D. Lazarescu-Lecanta, Pericli Civica, N. Craia, Rasim Efendi
Number of pupils year 1889-90:n/a
Name of the pupils (partly available):

George T. Papa
Ioan Patajio
Dimitri Reza
Dimitri Papa-Hagi
Hristu Giagia
Aristide Tuliu
Steriu Damasioti
Take Civica
Ioan Manchea
Teodor Zarma
Costachi Seaca
Iannaculi Papa Atanasie
Nicola Nibi
Constantin Nusiu
Iuliu Zdrula
Georhge Pisandachi
Atanasi Zissi
Iona Bura
Iona Dima
Iona Zissi
Gheorghi Zuca
Zicu Matusiu
Nicola Fole
Gheorghe Zissi
Nicola Ciacma
Chendra Balamaci
Gule Busulenga
Tusu Dicea
Nicolae Tusu Cionga


The twenty sixth school opened:
Location: Resna today FYR Macedonia
Year of founding: 1889
type of school: boys
Names of the teacher: P. Fundu
Number of pupils: n/a
Names of the pupils: n/a






The village of Avdela (Avdhela) in the depths of the Pindus mountains, to this very day one of the strongholds of the pro-Romanian Vlachs. It was burnt to the ground in June 1906 by the Greek andartes who tried thus in vain to convert its inhabitants to "Hellenism".

Avdela was the birthplace of such personalities as Apostol Margarit, Manaki Brothes (photographers of the Romanian Royal Court), Nushi Tulliu (inspector of the Aromanian schools in Macedonia, journalist and author of repute), Tache Papahagi (of Romanian Academy, the author of the massive "Dictionary of the Aromanian Dialect"), the Tambozzi family (whose members such as Justin Tambozzi is a Senator in the Romanian Parliament while others remarked themselves as scientists in America) and many others..





* * * * *

The first Girls school established:

Location: Ochrida today FYR Macedonia
Year of founding: 1879, January
Type of school: Girls
Teachers: Agatia Apostolescu, Fani Petru
Numbers of pupils year 1889-90: 20
Names of the girls year 1889-90:


Anastasia Biba
Calina Verus
Lenca Gerahu
Lenca Veroniu
Marita Apostolescu
Marita Traice
Nusca Dimonie
Nusca Dafa
Nusca Stoe
Polixenia Scuretta
Polixenia Veroniu
Clio Tote
Morfa Dimonie
Marita Coe
Marita Picina
Sandra Pendu
Vasa Nestoru
Victoria Veroniu
Calina Roca
Zaha Coe



The second Girls school established:
Location: Crusova today in FYR Macedonia
Year of founding: 1879, September
Type of school: girls
Names of the teachers: Victoria Petrescu, Sevastia Coloveloni, Zaha Iotu (nee Gruia), Constantina Curti, Zaharia Busa (Head Master)
Number of pupils as registered year 1889-90: 87 girls
Names of the girls year 1888-90:


Clasa incepatoare:

Anasatsia Cornetescu
Calliopa Chiale
Calliopa Chiurciu
Athina Dimitrie
Calliopa Naumescu
Chiacusa Dogu
Costa Pure
Domnica Dimitri
Elisabeta Matlacuca
Elisabeta Pure
Elisabeta Sterie
Eufrosina Balliu
Eufrosina Pure
Fania Chiose
Fania Moche
Fancia Marinca
Flora Nisca
Flora Sunda
Florica Tiriviri
Zisca Petrasincu
Cleanta Leapu
Vasilichia Zegataci
Hariclia Gogu
Florica Unca
Hariclia Leasca
Mahe Berberi
Magdalena Leasca
Magdalena Pota
Marioara Lesca
Nusca Pure
Nichia Besca
Nichia Busa
Lesca Chiurciu
Vasilichia Moche
Vasilichia Prenda
Vasilichia Tiriviri
Victoria Svolu
Vasca Bojini
Zaharia Moche
Zaharia Blaje
Vasilichia Topuzi
Tuca Petrasincu
Bucica Cornetescu
Elisabeta Tomu
Eufrosina Unca
Lenca Zegataci
Zisa Buca
Tallia Petrasincu
Nifca Cole
Virghilia Cornetescu
Pasca Bereberu
Caliopa Leapu
Antigonia Ghiutza
Dulcina Colochita
Hariclia Prenda
Nusca Odi
Magdalena Leasca
Hariclia Mitu
Domnica Nane
Fanca Liazi
Victoria Chiale
Tallia Moiche
Domnica Gopisian
Posa Sunda
Fania Moche
Magdalena Leasca
Hariclia Chiale
Nusca Cheale
Nusca Gabeli
Nusca Iani
Victoria Cornetescu
Victoria Lozi
Victoria Naumescu
Sevastia Pota
Zisca Comatti
Magdalena Blaje
Magdalena Cornetescu
Maria Topuzi
Polixenia Gheorghiu
Anastasia Cacardacu
Domnica Ioan
Fania Caciumani
Florica Cheale
Fania Glavina
Hariclia Leasca
Magdalena Petrasincu
Nita Dinischioti
 
The third Girls school established:
Location: Gopesi today FYR Macedonia
Year of founding: November 1879
Names of the teachers: Elisa Petrescu, Venera Chircu, Vasilichia Plaicu
Number of pupils as registered year 1888-89: 41
Names of the girls year 1888-89

Maria Carajea
Venera Tingra
Stefana Muzi
Stefana Cicotti
Vasilichia Mihi
Alezandrina Torbu
Domnica Mazni
Libertatea Muzi
Sofia Pitca
Zacharia Dimuza
Constantina Santi
Venera Cociu Sterghiu
Stefana Sbotti
Stefana Papa-Goga
Domnica Tola
Stefana Fijiu
Eugenia Neciu
Alexandrina Naciu
Vasilichia Ghiricoiu
Domnica Pitza
Stefana Belciu
Stefana Mihutani
Alexandrina Paciu
Carajea Domnica
Alexandrina Romul
Elena Belciu
Stefana Dapu
Constantina Carajea
Vasilichia Natu
Stefana Sbotti
Ecatherina Torbu
Stefana Papa-Cociu
Vsilichia Fani
Vangelitza Dotti
Stefana Ducarita
Vanghelita Fani
Subani Constantina
Sofia Buhu
Vasilica Hrissicu
Elena Stefa
Stefana Subani
Domnica Sbotti




The fourth girls school established:
Location: Vlacho-Clissoura today in Greece
Year of founding: 1881 March Functions on a regular basis since February 1882
Names of the teachers: Alexandrina Calotescu, Marigo Damianovici (nee Trandafil), Anastasia Christoforidi (Head Master)
Number of pupils year 1889-90: 60 girls
Names of the girls year 1889-90:

Tasa Papa Hagi
Elena Adam
Afrodita Hagi Bealu
Maria Cola
Maria Mangrosi
Maria Sotira
Sofia Boja
Maria Bura
Paraschiva Colinda
Maria Peta
Aspasia Gheronicu
Sultana Gociu
Sultana Stefichi
Tinca Mironiu
Sultana Cusma
Aspasia I. Mironiu
Aspasia Carabatacu
Veta V. Mironiu
Tinca Antoni
Andromachi Gheronicu
Sultana Antoni
Florica Ghica Papa
Maria Zissi
Atena Hristu
Elena Naum
Vita Cola
Atina Dima
Maria Fani
Elena Panaioti
Caliopi Sili
Elena Sava
Vasilichia Tasula
Tana Dimitriu
Echia Stamuli
Paraschevia Blangara
Arania Tasula
Afroditi Nicola
Paraschiv aDimu
Hiota Tuseata
Caliope Mitu
Tinca Ioan
Paraschiva Sili
Olga Carbatacu
Vasilichia Dola
Maria Fani
Atina Hristu
Caliope Naidu
Ecaterina Iota
Aspasia Dafa
Maria Duca
Tana Coma
Tinca Toti
Elena Iana
Elena Goga





The fifth Girls school open:
Location: Bitolia-Monastir today FYR Macedonia
Names of the teachers: Alexandrina Bizanti, Smaranda Diculescu, Sevastia Coloveloni, Eudochia Dumi (nee Dimitriu), Victoria Teohari
Number of pupils as registered year 1889-90: 63
Names of the girls year 1889-90:


Elena Tascu
Vasilichia Naum
Eftimescu Atina
Sol Iacob
Melpomeni Tale
Evantia Marcu
Malca Ianton
Sofia Simion
Siniora Buhor
Elena Steriu
Stel Refel
Fania Muja
Andromahi Maza
Sevastia Gheorghe
Maria Tale
Sehule Ianton
Aspasia Spase
Maria Timiu
Hana Iuda
Rondus Spase
Fania Ioan
Mariam Sacuciu
Eugenia Anghel
Hrisanta Mihail
Elena Alexi
Manda Binecu
Maria Simion
Reina Refel
Strela Muson
Maria Anton
Matia Buracu
Atina Binecu
Paraschiva Constantin
Agnia Eftimescu
Paraschiva Naum
Calliopa Tascu
Binecu Maria
Ecaterina Constantin
Atina Mihail
Olga Ioan
Athina Thimiu
Maria Masi
Victoria Nicolau
Emilia Ianchi
Aspasia Muja
Atina Plastaru
Lili Buhor
Pandora Ioan
Muson Mato
Elisavet Sunda
Maria Gheorghe
Elena Gheorghe
Fania Stavru
Santa Costi
Maria Ioan
Polixenia Marcu
Mato Mercado
Maria Perdichi
Victoria Petru
Civiva Sultana I
Civica Sultana II
Evanthia Ceapara
Elena Costi
Sofia Ionescu
Vasilichia Ionescu
Athina Naum
Fania Petra
Fania Steriu
Andronica Todi
Eudochia Tonu






The sixths girls school established:
Location: Molovistea today FYR Macedonia
Year of founding: 1881
Names of the teachers: Fania G. Papa-Costa (nee Tono)
Number of pupils year 1889-90: 49
Names of the girls year 1889-90

Constantina Bijiu
Fania S. Buza
Elisabeta S. Buseicu
Santa T. Buseicu
Zaharia Ciumandra
Constantina N. Goli
Victoria F. Nace
Constantina N. Rize
Paraschevia G. Save
Elisabeta S. Percea
Zaharia N. Batalia
Victoria T. Barju
Fania C. Biju
Santa M. Craia
Hariclia D. Liascu
Paraschevia D. Meta
Vasilichia F. Nace
Vasilishia Papa Terpu
Elena C. Paligora
Zaharia C. Paligora
Santa C. Paligora
Vasilichia Papa Nicola
Lubitza N. Pipercu
Paraschevia S. Percea
Anastasia L. Simcea
Santa S. Simcea
Fania G. Save
Hariclia N. Tone
Victoria T. Tovar
Constantina N. Tapu
Hariclia S. Tapu
Hariclia V. Mufa
Zaharia T. Buseicu
Anastasia C. Cusca
Domnica S. Mitri
Victoria C. Paligora
Caonstantina N. Romce
Domnica T. Terpu
Paraschevia H. Velciu
Fania G. Velciu
Hariclia T. Leascu
Constantina N. Vulcani
Domnica S. Buseicu
Domnica T. Nerti
Athina N. Nace
Vasilichia I. Olde
Domnica C. Paligora
Domnica N. Topa
Domnica I. Olde




The seventh girls school established:
Location: Salonica
Year of founding: 1881 November
Names of the teachers: Mrs. Antonescu
Number and names of the pupils: n/a
Due to unexpected circumstances, this school was not functioning in 1889-90


The eighth girls school established:
Location: Magarova today FYR Macedonia
Year of founding: 1882 February
Name of the teachers: Olimpia Paraschide
Number of pupils year 1889-90: 21


Sia Caramina
Fanca Steriu
Vasilichia C. Samara
Leanca Nachi
Falia Cociu
Tomaita G. Anghelina
Fania Gaichi
Maria Gheorghe
Vasilichia Chiria
Nusca Chiria
Crivita Tale
Vasilichia U. Tale
Polixene Nicola
Nusca D. Docu
Zoita G. Lice
Parusca Pangu
Maria I. Zica
Elena Dafin
Elena Stoia
Fania Eftimescu
Elena N. Ciapanu


The ninth girls school established:
Location: Ioanina
year of founding: 1887, February


The tenth girls school established:
Location: Tarnova today FYR Macedonia
Year of founding: 1890, September 3rd
Names of the teachers: n/a
Number of pupils first year of functioning 1890-91: 39
Names of the pupils year 1890-91:


Maria Eftimiu
Fania Caragea
Vasiliochia Georgescu
Fania Constantinescu
Venera Atanasescu
Elena Papa Dima
Domnica Atanasescu
Clia Atanasescu
Vasilichia Caragea
Maritza Niculescu
Hariclea Mulovisteanu
Atena Apostol
Fania Eftimie
Venera Svarno
Aglaia Naum
Fania Naum
Vasilichia Papa Steriu
Atena Basaculi
Constantina Atanasi
Anastasia Hagi
Constantina Terpca
Ecaterina Terpca
Iraclia Atanasescu
Maritza Ciuciuchi
Hrista Lambu
Vasilichia Lambu
Maritza Terpca
Sofia Guda
Atanasia Culusiu
Fania Spiru
Constantina Spiru
Zoita Schipitar
Sevasta Lica
Domnica Natu
Maria Rufo
Vasilichia Rufo
Nicolachi Visar
Fania Dimitrescu
Cocia Dimitrescu
 
Ја бих рекао да су баш Срби, ако нико други, имали добре односе према Цинцарима. Али ако неко ко је по рођењу Цинцарин, попут Бранислава Нушића, толико запне да буде Србин, па чак и име промени иако га нико не тера, и поврх тога постане не само Србин, него чак и Србин-националиста и ватрени српски патриота - ко има право да га тера или опомиње да је по рођењу Цинцарин?

Са тим да, по хиљадити пут, Стерија, Пупин и Пашић нису били Цинцари, већ су евентуално само били цинцарског порекла. Ја према Цинцарима и њиховој прошлости гајим само симпатије, али ипак не треба претеривати и тражити Цинцаре тамо где их нема. За Пашића је већ на овој теми речено да тај Паску, по коме се презива Пашић, није његов отац, већ поочим, пошто му се мајка преудала. А Стерија и (поготово) Пупин су Срби-Банаћани. Начином на који се "доказује" њихово цинцарство могло би се доказати и да смо и ја и цела моја породица, пошто смо исто из тог краја, Цинцари. А нисмо. Треба имати меру и не излетати се непромишљено, иначе цела ствар звучи попут оних Румуна који тврде да је Србин Никола Тесла заправо био Румун Николае Тесла.

------------------------------------------
Pitanje za gospodina Bogarta> Imena kao sto su Gita,Ban,Sterija,dali su srpska ili cincarska ? Pa Jovan Sterija Popovic je bas zbog toga stavljao u sredini imena i prezimena <Sterija >da bi se znalo poreklo.Kada bi napisao samo Jovan Popovic delovalo bi kao da je samo Srbin.Cista logika.Kada ste toliko pametni odgovorite mi na pitanje koje vec deseti put citam o Sandoru petefiju i sl>
a pitanje glasi > Ciganin od majke Ciganke i oca Ciganina, zivi u Srbiji,tj.Beogradu,oseca se Srbinom,sta je on ?..Po tvojoj logici bi trebao da bude Srbin???
 
------------------------------------------
Pitanje za gospodina Bogarta> Imena kao sto su Gita,Ban,Sterija,dali su srpska ili cincarska ? Pa Jovan Sterija Popovic je bas zbog toga stavljao u sredini imena i prezimena <Sterija >da bi se znalo poreklo.Kada bi napisao samo Jovan Popovic delovalo bi kao da je samo Srbin.Cista logika.Kada ste toliko pametni odgovorite mi na pitanje koje vec deseti put citam o Sandoru petefiju i sl>
a pitanje glasi > Ciganin od majke Ciganke i oca Ciganina, zivi u Srbiji,tj.Beogradu,oseca se Srbinom,sta je on ?..Po tvojoj logici bi trebao da bude Srbin???

Љубо, оставите се ироније и пакосног подбадања. Од мене нећете направити анти-Цинцарина, ма колико се трудили. Ја се нећу представљати, али немојте то чинити јер имам утисак да бисте и мене прогласили за Цинцарина да ми пронађете и цинцарску свастику. Ја против Цинцара немам ништа, као ни против Херцеговаца, или Македонаца, али то не значи да због тога треба Пупина да проглашавам Херцеговцем, или Теслу Македонцем.

Иронишете са наглашавањем имена Бан и Гита. А ја Вас питам, чија је реч "бан"? На послетку, чије је име Љубица, лепо словенско име које је красило Нушићеву мајку. И немојте вршити замену теза, па да овде испада како ја тврдим да се Нушић није родио у цинцарској породици, или како је раније нетачно наведено, да сам ја писао да се он "одрекао" Цинцара. Ако говоримо о националности и националној приопадности, оставимо се баба и жаба. Ако се ја не варам, Цинцари су у прошлости донели одлуку да се не формирају као нација, већ да се укључе у стварање нација на новим државама које су настајале на Балкану. То и није било тешко, због исте вере и сличности у менталитету и култури. А Ви сад делујете као да ретроактивно покушавате да створите неку цинцарску нацију, јер ја не видим неки други разлог за онакве реакције на моје наглашавање те "ситнице" да је Нушић био Србин, и да је најблаже речено смешно Пупина, Пашића или Змаја звати Цинцарима, без икаквог образложења да се ради само о даљем пореклу, и то делимичном, негде чак и сумњивом.

На питање о Петефију (на које нисте дали одговор) одговарате ми потпитањем, па још и не чекате да на њега одговорим, већ сами дајете одговор. Због чега у причи о Цинцарима уводите поређење баш са Циганима? Због чега не са Грцима, Јерменима, Власима, Бугарима или Русима? Цигани су посебан пример због својих физичких карактеристика по којима се разликују од осталих становника Балкана и Паноније. Тамније су боје коже и изразитих црта лица, тако да се углавном могу препознати само по изгледу, без обзира били они Цигани, или интегрисани у српски, бугарски или цинцарски колектив. Сигурно сте чули небројено пута за неког тамнијег Србина да се каже да "личи на Циганина". Поређење са Цинцарима једноставно није одговарајуће, али зато поређење са Петефијем и Кошутом има неког смисла. Чак ни то поређење није баш одговарајуће, јер је Петефи имао као опцију и српску нацију и српску државу у настајању, док Цинцари то нису имали, али Вас свеједно питам: да ли је Шандор Петефи велики Србин, или велики Мађар? Или можда обоје? Ја унапред дајем мој одговор, а он гласи да је петефи велики мађарски песник и велики Мађар српског порекла, али не и Србин, док Ваш одговор са нестрпљењем очекујем.

Дакле, моје одговор на питање "Шта је Циганин рођен од оца Циганина и мајке Циганке у Србији", одговор је - Циганин. А сада Ви мени одговорите на питање, да ли тај тако рођени Циганин може да постане Цинцарин ако му је прабаба била Цинцарка? Претпостављам да је би то онда било сасвим логично.
 
А иначе читам и да је порекло Стеријиног оца непознато, и да је био Грк, а само "по некима" Цинцар. А оно "Стерија" уз име му је само патроним, као и Вуку Караџићу "Стефановић". Пих... Сербо Макеридов и Александар III Карановић... :roll:
 
Moram da priznam da koliko god se trudio ne mogu da shvatim šta to razlikuje Pupina i Steriju od Nušića. Svo trojca imaju po jednog cincarskog roditelja rođenog i odraslog u Makedoniji, a ne u Srbiji:
Olimpijadu, Steriu i Georgesa. Ne razumem o kakvom daljem poreklu se govori, osim daljem u geografskom smislu. Ni jedan od roditelja nije rođen u Srbiji.
 
...na kraju koji su narod cincari,da li su to starosedeoci ,stari grci ili neko drugo starovekovno pleme sa ovih prostora?Jezik pisu latinicnim pismom....,a da ih ima na internetu,ocigledno ih ima,tema traje,a mene interesuje,koji je to narod?Ako neko moze da odgovori.
 
Љубо, оставите се ироније и пакосног подбадања. Од мене нећете направити анти-Цинцарина, ма колико се трудили. Ја се нећу представљати, али немојте то чинити јер имам утисак да бисте и мене прогласили за Цинцарина да ми пронађете и цинцарску свастику. Ја против Цинцара немам ништа, као ни против Херцеговаца, или Македонаца, али то не значи да због тога треба Пупина да проглашавам Херцеговцем, или Теслу Македонцем.

Иронишете са наглашавањем имена Бан и Гита. А ја Вас питам, чија је реч "бан"? На послетку, чије је име Љубица, лепо словенско име које је красило Нушићеву мајку. И немојте вршити замену теза, па да овде испада како ја тврдим да се Нушић није родио у цинцарској породици, или како је раније нетачно наведено, да сам ја писао да се он "одрекао" Цинцара. Ако говоримо о националности и националној приопадности, оставимо се баба и жаба. Ако се ја не варам, Цинцари су у прошлости донели одлуку да се не формирају као нација, већ да се укључе у стварање нација на новим државама које су настајале на Балкану. То и није било тешко, због исте вере и сличности у менталитету и култури. А Ви сад делујете као да ретроактивно покушавате да створите неку цинцарску нацију, јер ја не видим неки други разлог за онакве реакције на моје наглашавање те "ситнице" да је Нушић био Србин, и да је најблаже речено смешно Пупина, Пашића или Змаја звати Цинцарима, без икаквог образложења да се ради само о даљем пореклу, и то делимичном, негде чак и сумњивом.

На питање о Петефију (на које нисте дали одговор) одговарате ми потпитањем, па још и не чекате да на њега одговорим, већ сами дајете одговор. Због чега у причи о Цинцарима уводите поређење баш са Циганима? Због чега не са Грцима, Јерменима, Власима, Бугарима или Русима? Цигани су посебан пример због својих физичких карактеристика по којима се разликују од осталих становника Балкана и Паноније. Тамније су боје коже и изразитих црта лица, тако да се углавном могу препознати само по изгледу, без обзира били они Цигани, или интегрисани у српски, бугарски или цинцарски колектив. Сигурно сте чули небројено пута за неког тамнијег Србина да се каже да "личи на Циганина". Поређење са Цинцарима једноставно није одговарајуће, али зато поређење са Петефијем и Кошутом има неког смисла. Чак ни то поређење није баш одговарајуће, јер је Петефи имао као опцију и српску нацију и српску државу у настајању, док Цинцари то нису имали, али Вас свеједно питам: да ли је Шандор Петефи велики Србин, или велики Мађар? Или можда обоје? Ја унапред дајем мој одговор, а он гласи да је петефи велики мађарски песник и велики Мађар српског порекла, али не и Србин, док Ваш одговор са нестрпљењем очекујем.

Дакле, моје одговор на питање "Шта је Циганин рођен од оца Циганина и мајке Циганке у Србији", одговор је - Циганин. А сада Ви мени одговорите на питање, да ли тај тако рођени Циганин може да постане Цинцарин ако му је прабаба била Цинцарка? Претпостављам да је би то онда било сасвим логично.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Gospodine Bogarte,neko od nas dvojice je pobrkao loncice ! Sandor Petefi ako je rodjen od majke Srpkonje ii oca Srbina ma gde ziveo on je Srbin ! Pa culi ste valjda za Luzicke Srbe,oni se u Nemackoj izjasnjavaju i osecaju kao Srbi,bila je i emisija na televiziji ! Pa evo mog primera>ja zivim vec 15 godina u Danskoj ali nikada ne mogu biti Danac iako imam dansko drzavljanstvo i mogu biti i danski patriota ali ja uvek ostajem po poreklu odakle sam dosao ! Pa zamislite 2 miliona Srba koji zive u Nemackoj,oni bi se uvredili kada bi ih nazvali Nemcima.A sto se tice vaseg Ciganina,ukoliko je imao prababu Cincarku i on je delimicno Cincarin,i to se moze izracunati u procentima,sto je to tehnicki nemoguce jer se Cincari nikada nisu mesali sa Ciganima.Svi navedeni Velikani -Cincari su dosli iz Makedonije i adaptirali se u Srbiji,neki asimilirali,ali nikada nisu doneli odluku da se ne formiraju kao nacija.Cincari imaju svoj jezik,svoju kulturu,svoju muziku,zna im se poreklo,imaju svoja karakteristicna imena a to sto nemaju svoju drzavu ne znaci da nemaju nacije.Pa Kurda ima u 3 drzave i broje oko 27 milona pa i oni nemaju drzavu sto ne znaci da nemaju naciju i svoju kulturu.Danas smo svedoci pravljenja vestackih nacija koje nemaju svoj jezik,kulturu niti svoju muziku kao na pr.bosanac , crnogorac ili musliman,tj.isto kao kad bi ja napravio na pr,Fruskogorce ili Zlatiborce ili Vranjance,ha,ha...
 
Ja ne zelim stvoriti nekakvu cincarsku naciju ka sto kaze g.Borart,ona odavno postoji daleko pre dolaska Srba na Balkan,i ima svoj jezik,kulturu i muziku kao i ljude koje su je proslavile.A to sto je istorijska nepravda ucinila da se balkanskom podelom teritorija Moskopolje pripadne Albaniji i da su proterivanjem od strane otomanske imperije i albanaca Cincari,kao Pravoslavni narod,morali da se isele u takodje pravoslavne zemlje,Srbiju,Makedoniju ,Rumuniju i Bugarsku,pa cak i u Poljsku ne znaci da oni nisu nacija.Kako ja mogu stvoriti nesto sto je odavno stvoreno pre mene ???Ali takvi komentari uopste ne umanjuju vrednost i velicinu Cincara.Oni su se dokazali i kroz druge narode jer su u njihovim drzavama postali VELIKANI ! Tako VELIKI da im niko nemoze donesti ni vodu...
 
... А ја Вас питам, чија је реч "бан"?...

Drago mi je što na forumu ima ljudi koji žele nešto da nauče o cincarskoj kuturi, imenima i pesmama.
Na spisku gore navedenih učenika ima raznih lepih cincarskih imena.
Kao i u svim jezicima postoje neke slične reči ali različitog značenja.
Tako na primer reč ban iskren da budem ne znam šta označava na srpskom, osim titule.
Znam da postoje i teritorijalne jedinice, banovine.
Sa druge strane reč banâ (izgovor: ban') na armanskom znači život. Vrlo bitna reč u svakom narodu. Od nje su izvedene mnoge druge reči. Tako i vlastito ime.
Tom već više pominjanom vlastitom imenu odgovara prelepo srpsko ime Života.
Eto Bog nas je obdario pameću da svaki dan naučimo po nešto novo.
 
...na kraju koji su narod cincari,da li su to starosedeoci ,stari grci ili neko drugo starovekovno pleme sa ovih prostora?Jezik pisu latinicnim pismom....,a da ih ima na internetu,ocigledno ih ima,tema traje,a mene interesuje,koji je to narod?Ako neko moze da odgovori.

:D Draga Katarina drago mi je što to pitaš, jer izgleda da šlafujemo u mestu oko nebitnih stvari.
Bojim se da kad budemo o tome počeli da govorimo, nekima ima da se diže kosa na glavi.
Ovaj Forum zaista ima privilegiju da bude prvi na kome se Cincari obraćaju javnosti.
To je tako samo zato što je ovo jedini forum na kome ne postoji tema u kojoj se Cincari bezočno blate.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top