Ima li Cincara na Internetu???

[Lesandar]

Sta bi Radnasele, prema slici sa profila, ispada da si konacno postao "apsolvent", ali i vidik ti se prosirio, tako da sada gledas "vrlo daleko",
a ono sto ti je ispred nosa ne primecujes, ili pak ne zelis da vidis.
Ocito da oko sebe "vidis mnoge" sa zakosenim ocima, pa umisljas da si u Japanu.
Dve ukrstene linije = 4 zraka, plus, u prostor izmedju tih 4 linijski prikazanih zraka, 4 stilizovana zraka.

Šta bi sa čelom? Prdnuo u fenjer?

 

[Taškovski]

Zdravo, ja sam po dedi poreklom Cincarka... da li neko od vas iz Kruševa može da mi pomogne da saznam nešto o precima? Jedino što znam je da su iz Kruševa i da se prezivaju Taškovski.

Hvala

 

[D-1]

Umesto napred,
ode nas Radnasel, kroz "vetar".

 

[D-1]

Zdravo, ja sam po dedi poreklom Cincarka... da li neko od vas iz Kruševa može da mi pomogne da saznam nešto o precima? Jedino što znam je da su iz Kruševa i da se prezivaju Taškovski.

Hvala

Na zalost, nemaju takva prezimena Makedon-Armani. To je prezime koje je nametnula neka okupatorska administracija.
Prezime koje je izvedeno na osnovu licnog imena nekog Vaseg predka koji se je pre sto godina, Balkanskih ratova, zvao Tašku.
Da bi saznala svoje poreklo, morate da znate izvorno familijarno ime koje kod Makedon-Armana je vecno (ne menja se od generacije do generacije).

 

[Taškovski]

Na zalost, nemaju takva prezimena Makedon-Armani. To je prezime koje je nametnula neka okupatorska administracija.
Prezime koje je izvedeno na osnovu licnog imena nekog Vaseg predka koji se je pre sto godina, Balkanskih ratova, zvao Tašku.
Da bi saznala svoje poreklo, morate da znate izvorno familijarno ime koje kod Makedon-Armana je vecno (ne menja se od generacije do generacije).

Hvala što ste se javili. To i jeste problem, što ne znam izvorno prezime i upravo i jeste moja namera da putem ove teme na forumu nađem nekog iz Kruševa ko se sada preziva Taškovski pa da mi onda kažu izvorno prezime

 

[Carlin]

Antiquarian Researches in Illyricum: Part I-IV, By Sir Arthur Evans.

1) Stranice 156-157:

"Above this spot were some curious niches with remains of frescoes, but these of medieval Byzantine or Slavonic date, cut in the face of the cliff. The present population is Albanian, belonging to three "Fises" - "Plahach," "Sopa," and "Kilment" ("Clementi," as pronounced by my guide). From what I learned from him as to the local dialect, Roman or Rouman influence on the language must be here very marked, and I was much struck with his remark: "Albanian, Italian, and Vlach are all the same." On the opposite side of the Golema is a village with the purely Rouman name, Pratosielce=Willow-mead, and Konchul on the other side of the Morava has an equally Rouman sound."

PS: Evansov vodic je bio Albanac po imenu Mustafa.

Evo jos informacija o Mustafi, sa strane 156 (takodje su navedene interesantne reci koje su Albanci preuzeli od Cincara ili Romans or Roumans, kako ih Evans naziva):

"Mustafa had picked up a little Italian from some workmen engaged on the new Serbian line. Amongst words in the local dialect which struck him as like Italian he instanced Szavle=Sand, [Cf. Ital. Sabbia, Rouman, Sablu], Plop or Plep=poplar [Ital. pioppo, Macedo-Rouman plop], Sielce=willow [Italian Salice, Macedo-Rouman Salice or Salce], Supra=above [It. Sopra, Rouman Supra, ordinary Albanian Siper], Ca'olli also Cavolli, horse [It. Cavallo, Rouman Callu, ordinary Albanian Colli or Calli], etc."

2) Acta S. Demetrii, c. ii.

It is there mentioned as a chief cause of the second Slavonic onslaught on Thessalonica that the city sheltered escaped "mancipia" from the interior of Illyricum. One city only ought not to be allowed to hold out when all the other cities and provinces round had been made void of Roman habitation; "hec autem" (to quote the Latin version) "sola superesset omnesque e Danubii partibus Pannoniaque et Dacia et Dardania reliquisque provinciis et urbibus transfugas reciperet atque in sinu suo foveret." The citizens of Naissus and Serdica are specially mentioned.

Str. 140, Sir Arthus Evans: Antiquarian Researches in Illyricum: Parts I-IV.

 

[D-1]

Antiquarian Researches in Illyricum: Part I-IV, By Sir Arthur Evans.

1) Stranice 156-157:

"Above this spot were some curious niches with remains of frescoes, but these of medieval Byzantine or Slavonic date, cut in the face of the cliff. The present population is Albanian, belonging to three "Fises" - "Plahach," "Sopa," and "Kilment" ("Clementi," as pronounced by my guide). From what I learned from him as to the local dialect, Roman or Rouman influence on the language must be here very marked, and I was much struck with his remark: "Albanian, Italian, and Vlach are all the same." On the opposite side of the Golema is a village with the purely Rouman name, Pratosielce=Willow-mead, and Konchul on the other side of the Morava has an equally Rouman sound."

PS: Evansov vodic je bio Albanac po imenu Mustafa.

Evo jos informacija o Mustafi, sa strane 156 (takodje su navedene interesantne reci koje su Albanci preuzeli od Cincara ili Romans or Roumans, kako ih Evans naziva):

"Mustafa had picked up a little Italian from some workmen engaged on the new Serbian line. Amongst words in the local dialect which struck him as like Italian he instanced Szavle=Sand, [Cf. Ital. Sabbia, Rouman, Sablu], Plop or Plep=poplar [Ital. pioppo, Macedo-Rouman plop], Sielce=willow [Italian Salice, Macedo-Rouman Salice or Salce], Supra=above [It. Sopra, Rouman Supra, ordinary Albanian Siper], Ca'olli also Cavolli, horse [It. Cavallo, Rouman Callu, ordinary Albanian Colli or Calli], etc."

2) Acta S. Demetrii, c. ii.

It is there mentioned as a chief cause of the second Slavonic onslaught on Thessalonica that the city sheltered escaped "mancipia" from the interior of Illyricum. One city only ought not to be allowed to hold out when all the other cities and provinces round had been made void of Roman habitation; "hec autem" (to quote the Latin version) "sola superesset omnesque e Danubii partibus Pannoniaque et Dacia et Dardania reliquisque provinciis et urbibus transfugas reciperet atque in sinu suo foveret." The citizens of Naissus and Serdica are specially mentioned.

Str. 140, Sir Arthus Evans: Antiquarian Researches in Illyricum: Parts I-IV.

Da, ne bi bilo zabuna, par tih reci ne odgovara recima iz makedon-armanskog jezika.
Ako se tekst pazljivo pogleda, moze se konstatovati da ima reci iz rumunskog jezika kojih nema u makedon-armanskom.
Postojanje rumunskih reci u albanskom jeziku, pre svega je rezultat prihvatanja tih reci od strane Albanaca kad su se oni sa prostora Azerbedzana i Dagestana gde su ziveli do 8 veka, bezeci na zapad, jedan duzi period zadrzali i na tlu gde se je govorio rumunski.

 

[ancika]

Zdravo zanima me da li znate neshto o preklu imena Vlashka Planina i selo Vlasi. I Vlashka Planina i selo Vlasi se nalaze u blizini chuvenog kanjona reke jerme na jugoistoku Srbije. Nikada nisam chula da su tamo ziveli vlasi, a opet- i planina i selo dobili imena po njima. Takodje, blizu Dimitrovgrada postoji uzvishenje (da ne kazem planina), koje se naziva Cincarski rid, a ne pati se da su tu nekada ziveli Cincari. Bar ja to ne znam.

 

[sokolska]

Tesko ces negde u Srbiji i cuti da su na nekom lokalitetu ziveli Vlasi posto su oni svoj etnicki karakter izgubili u vrlo davnoj proslosti, tako da sve i da su ziveli tamo od toga su prosle stotine godina i tesko da je moglo da ostane u nekoj uspomeni, pogotovo u Srbiji gde je stanovnistvo temeljno promesano zadnjih nekoliko vekova. A vlaskih planina, vlasina i vlasica imas u poprilicnom broju, cak i cincar planina u Bosni...
Sto se tice Evansovog teksta koji je neko gore postavio, vidim da voli da daje masti na volju, od Bratoselca on pravi cisto rumunsko Pratosielce, a Končul u Srbiji je rumunski ko i onaj kod Raske ili onaj u Dalmaciji i naravno nema nikakve veze sa koncem... takvih se baljezgarija treba cuvati...

 

[Lesandar]

Zdravo zanima me da li znate neshto o preklu imena Vlashka Planina i selo Vlasi. I Vlashka Planina i selo Vlasi se nalaze u blizini chuvenog kanjona reke jerme na jugoistoku Srbije. Nikada nisam chula da su tamo ziveli vlasi, a opet- i planina i selo dobili imena po njima. Takodje, blizu Dimitrovgrada postoji uzvishenje (da ne kazem planina), koje se naziva Cincarski rid, a ne pati se da su tu nekada ziveli Cincari. Bar ja to ne znam.

To je pitanje koje je zatvoreno činjenicom da su "vlasi" stočarski sloj, verovatno i za Šopove. Inače, Cincari nisu živeli nigde po Balkanu osim na krajnjem jugoistoku pre 14. veka. Čak su i doseljenici na teritoriju Makedonije.

 

[D-1]

To je pitanje koje je zatvoreno činjenicom da su "vlasi" stočarski sloj, verovatno i za Šopove. Inače, Cincari nisu živeli nigde po Balkanu osim na krajnjem jugoistoku pre 14. veka. Čak su i doseljenici na teritoriju Makedonije.

Svakako, shodno "naucnim dokazima" kojima raspolaze Radnasel, Makedon-Armani (Cincari) su vanzemaljci koji su odnedavno okupirali prostor Istorijske Makedonije.

 

[Carlin]

1) Evo jos nekoliko citata i izvornih podataka koji pokazuju da su 'najslavnija' i 'najstarija' plemena na Peloponezu: Manioti i Tzakoni (ali i Melingi) bili Vlasi.

Iako su prilozene slike na francuskom prevescu najbitnije detalje.

Obratiti paznju na to da su planina Tajget (mount Taygetos) i rt Tenar (Cape Tainaron) tradicionalne zemlje Maniota - ili Mani.

- K. Porfirogenit jasno kaze da su Manioti potomci starih Rimljana, i da nisu Sloveni. [c'est-a-dire des Grecs/to jest Grci sto se pojavljuje u zagradi nigde ne stoji u originalnom rukopisu, i to Porfirogenit nije napisao. Ovde ga je ubacio sam pisac/"interpretator" ove knjige.]
- Po izvorima i tvrdnjama Halkondila i Meletija "Sloveni" na planini Taygetos i oko Tenara na Peloponezu, su bili nazivani Vlasima i pripadali su istoj rasi (dite roumaine), kao narod koji zivi u Dakiji, Pindu i Velikoj Vlaskoj-Tesalija. Dokazi prilozeni dole.
- Melingi su deo Maniota. Jedan Maniot is 18. veka, Nifakis, ubraja Melinge u Maniote.
- Po jednom Tzakonskom trgovcu, M. Kolosukas, jos uvek je postojala tradicija medju njegovim sunarodnicima da su Tzakoni nekada ziveli u Makedoniji, i odatle prebaceni i naseljeni u Lakoniji (Peloponez) od strane imperatora.

2) Peloponnesiaca: A Supplement to Travels in the Moréa, By William Martin Leake.

Page 336. Laconians = Tzakonians = Maniates (= Vlachs.)

".. for it is evident from the anonymous Metrical Chronicle of the Wars of the Franks in the Morea in the 13th century, that Tzakonia had then a much wider signification. Even as late as the beginning of the 18th century we find the Venetians applying the name Zaccunia to all the ancient Laconia, including Mani. There remains, therefore, the strongest reason to believe that the Lakones or Tzakones mentioned by Pachymer and Gregoras consisted chiefly of Maniates."

3) "Waren die peloponnesischen Melinger Vlachen?", By Johann Benos. Da li su Melingi sa Peloponeza bili Vlasi?

Many authors believe that the Peloponnesian Melingi were either of Slav or of unknown origin. However, there is evidence in the sources that they were probably from Thessaly.

http://www.rutzen-verlag.de/publikationen/thetis2.html

(Pogledajte kako je "latinised Greeks" ubaceno ispod imena clanka. Smesno. )

 

[D-1]

1) Evo jos nekoliko citata i izvornih podataka koji pokazuju da su 'najslavnija' i 'najstarija' plemena na Peloponezu: Manioti i Tzakoni (ali i Melingi) bili Vlasi.

Iako su prilozene slike na francuskom prevescu najbitnije detalje.

Obratiti paznju na to da su planina Tajget (mount Taygetos) i rt Tenar (Cape Tainaron) tradicionalne zemlje Maniota - ili Mani.

- K. Porfirogenit jasno kaze da su Manioti potomci starih Rimljana, i da nisu Sloveni. [c'est-a-dire des Grecs/to jest Grci sto se pojavljuje u zagradi nigde ne stoji u originalnom rukopisu, i to Porfirogenit nije napisao. Ovde ga je ubacio sam pisac/"interpretator" ove knjige.]
- Po izvorima i tvrdnjama Halkondila i Meletija "Sloveni" na planini Taygetos i oko Tenara na Peloponezu, su bili nazivani Vlasima i pripadali su istoj rasi (dite roumaine), kao narod koji zivi u Dakiji, Pindu i Velikoj Vlaskoj-Tesalija. Dokazi prilozeni dole.
- Melingi su deo Maniota. Jedan Maniot is 18. veka, Nifakis, ubraja Melinge u Maniote.
- Po jednom Tzakonskom trgovcu, M. Kolosukas, jos uvek je postojala tradicija medju njegovim sunarodnicima da su Tzakoni nekada ziveli u Makedoniji, i odatle prebaceni i naseljeni u Lakoniji (Peloponez) od strane imperatora.

2) Peloponnesiaca: A Supplement to Travels in the Moréa, By William Martin Leake.

Page 336. Laconians = Tzakonians = Maniates (= Vlachs.)

".. for it is evident from the anonymous Metrical Chronicle of the Wars of the Franks in the Morea in the 13th century, that Tzakonia had then a much wider signification. Even as late as the beginning of the 18th century we find the Venetians applying the name Zaccunia to all the ancient Laconia, including Mani. There remains, therefore, the strongest reason to believe that the Lakones or Tzakones mentioned by Pachymer and Gregoras consisted chiefly of Maniates."

3) "Waren die peloponnesischen Melinger Vlachen?", By Johann Benos. Da li su Melingi sa Peloponeza bili Vlasi?

Many authors believe that the Peloponnesian Melingi were either of Slav or of unknown origin. However, there is evidence in the sources that they were probably from Thessaly.

http://www.rutzen-verlag.de/publikationen/thetis2.html

(Pogledajte kako je "latinised Greeks" ubaceno ispod imena clanka. Smesno. )

Da Peloponez je oduvek bio naseljen Makedon-Armanima pre svega "vlasima" (nomadima) koji su na Peloponezu imali svoja zimska prebivalista.
Uostalom i Spartanci kao pripadnici Doraca, poticu od onog dela Makedon-Armana koji su se spustajuci sa Masiva Pind u zimskia prebivalisa delom ostajali da zive na Peloponezu.
Svakako tu spada i rod iz kojeg potice i Vrhovni komandant svih ustanickih jedinica u borbi za oslobodzenje od Turaka, Teodor Kavalioti kao i svi njegovi borci.
Konkretno Teodor Kavalioti sa svojim saplemenicima prebivao je na planini Tajget koja se nalazi na najjuznijoj tacki Peloponeza.

 

[Lesandar]

Da Peloponez je oduvek bio naseljen Makedon-Armanima pre svega "vlasima" (nomadima) koji su na Peloponezu imali svoja zimska prebivalista.
Uostalom i Spartanci kao pripadnici Doraca, poticu od onog dela Makedon-Armana koji su se spustajuci sa Masiva Pind u zimskia prebivalisa delom ostajali da zive na Peloponezu.
Svakako tu spada i rod iz kojeg potice i Vrhovni komandant svih ustanickih jedinica u borbi za oslobodzenje od Turaka, Teodor Kavalioti kao i svi njegovi borci.
Konkretno Teodor Kavalioti sa svojim saplemenicima prebivao je na planini Tajget koja se nalazi na najjuznijoj tacki Peloponeza.

A sve to na zemlji slovenskoj.

 

[D-1]

A sve to na zemlji slovenskoj.

svakako, u "sklavinijama".

 

[Lesandar]

svakako, u "sklavinijama".

Ti bi mogao u skamije, konačno.

 

[D-1]

Ti bi mogao u skamije, konačno.

Radnasele, odista, cestitam,
Ti si pravi fenomen koji sam sebe upucava

Dali znas pravo poreklo reci "skamija"

U slovenskim jezicima naziva se "klupa".

Rec "scamija" je dosla sa Makedon-Armanima koji su otvorili prve skole u Tvom okruzenju.

Ako se ne varam, najstarija skola je otvorena u Petrovcu na Mlavi.

Osnovna rec je "skamnu" (sto, stolica).

Veci "sto, stolica" koji sluzi da na njemu sedi vise osoba naziva se "skamija" (klupa).

Rec "skamnu" (stolica) nadovezuje se reci "skandura" (daska), iz prostog razloga sto i "skamnul" (stolica) i "skamija" u osnovi predstavljaju "skandura" (dasku) koja se podupire na nozicama,.............. i.t.d.

 

[Lesandar]

Radnasele, odista, cestitam,
Ti si pravi fenomen koji sam sebe upucava

Dali znas pravo poreklo reci "skamija"

U slovenskim jezicima naziva se "klupa".

Rec "scamija" je dosla sa Makedon-Armanima koji su otvorili prve skole u Tvom okruzenju.

Ako se ne varam, najstarija skola je otvorena u Petrovcu na Mlavi.

Osnovna rec je "skamnu" (sto, stolica).

Veci "sto, stolica" koji sluzi da na njemu sedi vise osoba naziva se "skamija" (klupa).

Rec "skamnu" (stolica) nadovezuje se reci "skandura" (daska), iz prostog razloga sto i "skamnul" (stolica) i "skamija" u osnovi predstavljaju "skandura" (dasku) koja se podupire na nozicama,.............. i.t.d.

Na stranu to što sam znao poreklo reči od latinskog scamnum i potencirao upravo taj izraz, na stranu to što skamija nije samo školska već i crkvena pa i skupštinska klupa , ali me oduševljava tvoje baktanje sa glupostima i isticanje prosvetiteljske uloge nekih tamo koje nije bilo, jer bi sada u Srbiji govorili cigansko-latinski, a ne govorimo.

 

[D-1]

Na stranu to što sam znao poreklo reči od latinskog scamnum i potencirao upravo taj izraz, na stranu to što skamija nije samo školska već i crkvena pa i skupštinska klupa , ali me oduševljava tvoje baktanje sa glupostima i isticanje prosvetiteljske uloge nekih tamo koje nije bilo, jer bi sada u Srbiji govorili cigansko-latinski, a ne govorimo.

Ma kakav latinski?
Opsto poznato je da su Rim i rimski narod formirani od Dardanaca sa Dardanela.

No, o tome "sto ne govorite", baci se malo na "AIMOKAC" (ai makac), i secanja ima sama da naviru.

 

[Lesandar]

Ma kakav latinski?
Opsto poznato je da su Rim i rimski narod formirani od Dardanaca sa Dardanela.

No, o tome "sto ne govorite", baci se malo na "AIMOKAC" (ai makac), i secanja ima sama da naviru.

UMAK je nešto u šta se umače, AJMOKAC je varijacija na temu umaka, bratija što obitava sa ovcama je mogla da ga proba kod Srba.

 

[D-1]

UMAK je nešto u šta se umače, AJMOKAC je varijacija na temu umaka, bratija što obitava sa ovcama je mogla da ga proba kod Srba.

Varijanta koja na makedon-armanskom je sa znacenjem "AI MAKAC" (hajde jedite), a u srpskom je prihvacena bukvalno "pozivom za sto da se jede čurb^ (obicna kaša)".

Inace da ne bi opet brljao, na makedon-armanskom imenuje se jednostavno "čurb^".

 

[Lesandar]

Varijanta koja na makedon-armanskom je sa znacenjem "AI MAKAC" (hajde jedite), a u srpskom je prihvacena bukvalno "pozivom za sto da se jede čurb^ (obicna kaša)".

Inace da ne bi opet brljao, na makedon-armanskom imenuje se jednostavno "čurb^".

Šteta što nisi dao i izvor za tu arm`njsku çorbu?

 

[D-1]

Šteta što nisi dao i izvor za tu arm`njsku çorbu?

Radnasele, konacno, valjda si naucio da ta "kaša" zacinjena belim lukom i uglavnom piletinom (a i ne mora),
nema neki specijalni naziv "AIMOKAC" (ai makac) zato sto se priprema na neki "specijalni" nacin, i ima neke "specijalne" sastojke,
vec da je "poziv da se jede" na makedon-armanskom jeziku.

 

[Lesandar]

Radnasele, konacno, valjda si naucio da ta "kaša" zacinjena belim lukom i uglavnom piletinom (a i ne mora),
nema neki specijalni naziv "AIMOKAC" (ai makac) zato sto se priprema na neki "specijalni" nacin, i ima neke "specijalne" sastojke,
vec da je "poziv da se jede" na makedon-armanskom jeziku.

Da, naučio sam da je ajmokac poziv Armnjima da jedu. Ko što reče jedan naš predak: OUČTI KUSUOU DAM, VEJE TAJ SUOIE. (Kad ih naučim na hranu , oni znaju svoje)

 

[D-1]

Da, naučio sam da je ajmokac poziv Armnjima da jedu. Ko što reče jedan naš predak: OUČTI KUSUOU DAM, VEJE TAJ SUOIE. (Kad ih naučim na hranu , oni znaju svoje)

Jeli Radnasele, taj Tvoj predak, da nije slucajno bio sa zakosenim ocima.

Navedeno: "OUČTI KUSUOU DAM, VEJE TAJ SUOIE." vise naginje kineskom, nego li japonskom jeziku i fonetici.

A, mozda da je rec o japoniziranim Kinezima.