Хрватски владари

1761043580278.png
Krstionički pločasti reljefi (pluteji) s prikazom koji se tumači kao Isusova prispodoba o „okrutnom/ nemilosrdnom dužniku“ potječu iz 11. stoljeća, ali su u sastav krsnog zdenca (parapeta) u Jupiterovu hramu – današnjoj Krstionici sv. Ivana – ugrađeni u 13. stoljeću. Hrčak+1


Konkretno: stručni članak koji analizira poznati plutej iz splitske krstionice navodi da je „plutej u 13. st. dospio u parapet krsnoga zdenca“ te da reljef predstavlja prizor iz Matejeva evanđelja (prispodoba o okrutnom dužniku, Mt 18,23–27). Veći dio pluteja koji čine zdenca datira stilom na 11. st. (tj. stariji fragmenti ugrađeni pri izradi zdenca u 13. st.). Hrčak


Dodatne ilustracije i prikazi (fotografije i odljevci) dostupni su u online arhivima i zbirkama (Wikimedia, Gliptoteka HAZU) koje pokazuju pleternu traku i figurativne scene na pločama.


Ako želite, mogu:
• poslati PDF članka Pavuše Vežića (HRČAK) i istaknuti točne odlomke;
• prikupiti još sekundarnih referenci (Delonga, Petricioli, Fisković) koje raspravljaju o datacijama i ikonografiji.
 
Od Joanesa Lucijusa hrvatska ideja se pretače u institucionalni mit koji se aktivno finansira i gaji sve do danas. Investira se u književnost, istoriografsku konstrukciju, infrastrukturu na terenu.

Sam hrvatski narod nema pojma o svojim kraljevima ni o svom plemstvu. Ne postoje u predanjima ni u sećanju. Sve to ide preko rimske kurije - od srpskih rečnika (Mikalja, della Bella itd.) do kamene pleterne ornamentike.
 
Od Joanesa Lucijusa hrvatska ideja se pretače u institucionalni mit koji se aktivno finansira i gaji sve do danas. Investira se u književnost, istoriografsku konstrukciju, infrastrukturu na terenu.

Sam hrvatski narod nema pojma o svojim kraljevima ni o svom plemstvu. Ne postoje u predanjima ni u sećanju. Sve to ide preko rimske kurije - od srpskih rečnika (Mikalja, della Bella itd.) do kamene pleterne ornamentike.
Ivan Lučić je svoje djelo napisano na osnovu starih dokumenata i ljetopisa.
Ti opet radiš budalu od sebe i spamaš temu svojim kompleksima.
 
Ima li još koji primjerak iz srpske baštine sličan ovoj krstionici i ima li još šta s pleterom, a da pripada periodu 7.-11.st.?

I nije vrag da su vaši klesari u Raškoj samo ovo ostavili u tih 300-400 godina i nijedan drugi predmet. Kako je ovo prošlo neokrznuto, a nie neprimjetno dok su sve ostalo strani osvajači pritvorili u pepel? :)
Oвај орнамент (украс) се развио на старохришћанском Истоку, те је одатле прешао у римску уметност, а и другде по Европи (као и много шта друго што је на Запад стигло с Истока). Италија је један од центара, одакле се проширио и на источни Јадран.

Има доста таквих украса, а познат је српски моравски преплет (плетер), јер се најчешће јавља на каменој пластици моравског стила.

Преплет у Сплиту, преплет у Пећи - истоветни.

1761047998891.png
 
Ivan Lučić je svoje djelo napisano na osnovu starih dokumenata i ljetopisa.
Ti opet radiš budalu od sebe i spamaš temu svojim kompleksima.
Ne kaže se radiš budalu, nego praviš budalu. A ti kad prevodiš "delaš" na srpski moraš znati da u srpskom postoji ekvivalent za work (raditi) i dva ekvivalenta za make (činiti; praviti), a ne samo - delati. Tako da dobro moraš da razmisliš na koji od tri načina ćeš sa kajkavskog na srpski prevesti glagol delati.:kafa:

Uzgred, raditi nekoga i izraditi nekoga u srpskom znači - namagarčiti ga, praviti magarca od njega.
 
Oвај орнамент (украс) се развио на старохришћанском Истоку, те је одатле прешао у римску уметност, а и другде по Европи (као и много шта друго што је на Запад стигло с Истока). Италија је један од центара, одакле се проширио и на источни Јадран.

Има доста таквих украса, а познат је српски моравски преплет (плетер), јер се најчешће јавља на каменој пластици моравског стила.

Преплет у Сплиту, преплет у Пећи - истоветни.

Pogledajte prilog 1803949
Nije ni slično.
Moravska kamena plastika je iz dosta kasnijeg perioda od 13.st.
Screenshot_20251021_145232.jpg
 
Ne kaže se radiš budalu, nego praviš budalu. A ti kad prevodiš "delaš" na srpski moraš znati da u srpskom postoji ekvivalent za work (raditi) i dva ekvivalenta za make (činiti; praviti), a ne samo - delati. Tako da dobro moraš da razmisliš na koji od tri načina ćeš sa kajkavskog na srpski prevesti glagol delati.:kafa:

Uzgred, raditi nekoga i izraditi nekoga u srpskom znači - namagarčiti ga, praviti magarca od njega.
Pa ja sam već više puta napisao da sa srpskim pravopisom i gramatikom bi u hrvatskim školama redovito skupljao jedinice. Sve to kod vas izgleda na pola pečeno.
U Hrvatskoj se kaže radiš budalu od sebe.
 
Ово у Пећи није моравски стил.
Obzirom da tragova Hrvata ima po cilom Balkanu zašto bi bilo čudno da je koji pleter završija van naše zone utjecaja? Ili da je neko kopira naš stil jer mu se svidilo kad je bia na proputovanju kroz naše zemlje.

Ako pleteri pronađeni po Hrv ili BiH nemaju veze s nama zašto ih čak i stranci nazivaju hrvatskim pleterom? Jer ne pričamo o par komada već stotinjak koji su razasuti mahom po obali jer tamo ima najviše kamena za obradu i smatra se ponajvećom zbirkom ne samo tih hrv.pletera već općenito te vrste ukrasa(ako sam dobro zapamtia) i neodvojivi su od nas i naše kulture.

Na mobu sam pa ne mogu linkat, al stavlja sam već u par navrata "dokaze" o tome kako stranci gledaju na sve te pronađene pletere i niko ne dvoji kome pripadaju osim vas iz komšiluka. A nije baš neka vjerovatnost da su svi ludi jedino vi pametni ;)
 
Ne kaže se radiš budalu, nego praviš budalu. A ti kad prevodiš "delaš" na srpski moraš znati da u srpskom postoji ekvivalent za work (raditi) i dva ekvivalenta za make (činiti; praviti), a ne samo - delati. Tako da dobro moraš da razmisliš na koji od tri načina ćeš sa kajkavskog na srpski prevesti glagol delati.:kafa:

Uzgred, raditi nekoga i izraditi nekoga u srpskom znači - namagarčiti ga, praviti magarca od njega.
Što ne kažete rabotati u torlackon, a raditi u stokavskon?
I što nemste dva futura: torlački i štokavski?
I opet vi da je to jedan jezik
 
Шта ти није јасно сад?
1.Cakavski nije jezik nego prostor di se govori ča umisto šta. Uzmi npr kvarner i brač
Ni po razumijevanju ni po gramatici ni po naglasaku ni po vokabularu to nije jedan jezik
nema veze sta je proglasen za jezik jer je proglasen i crnogorski,bosanski,zamalo torlacki
2.Cakavski je na prerasprsenon podrucju pa je nemoguce da tamo nikne novi jezik koji je prica za sebe
Uzmes tipa split kojen je stokavski udaljen 10 min pješke i to prema tebi nije jedan jezik, a opatija koja je udaljena danima hoda ti je isti jezik.
3. Kako je moguce da je neki jezik tako mali a ovi u okolini od njega su nekoliko puta veći?
Kako je moguce da se neki narod naseli samo uz more i po otocima bez ikakve sirine? Kako je moguce da nije bilo znacajnih migracija cakavci-stokavci kad ja mogu izvuci istog trena iz matice krstenih te primjere pa cak i iz svoje kuce
4.Stokavski nije homogen i po selima di su hrvati se manje vise prica kao u cakavaca uz par razlika
Ne koriste h, ne govore ča,nemaju njihove padeze(npr na slavkota, u kućah..) nemaju ono a tip vart, karv...ali sve se razumi pa je to jedan jezik.
4.Kako onda ne govorim isti jezik sa srbinom stokavcem? Govorin, isto ko što leskovcanin prica jedan jezik s bugarinon i narodna diferencija je nastala radi porijekla, varijante cirilice i krsnih slava. Problem je sta nema jasne grnice jer je davno bia jedan slavenski jezik pa je vasr povlačenje granica vazda apsurdno u pogranicnim podrucjima. Vec san ti da primjer zapadnog i istocnog peljesca. Ljudi bi ti se smijali da in dodes i kazes kako pricaju dva jezika, a s druge strane ih uvjeravas da pricaju jedan jezik s nišlijon
5.Ovu teoriju je plasirao vuk karadzic jer nije mogao shvatiti kako svaki juznoslavenski narod nema svoj jezik ko sto imaju turci siptari madari kojin je bia okruzen. Zatim bi doša u neki kraj tipa srednja dalmacija, zagorje i dubrovnik koji se ne graniče da pronade sta je vise razlika moguce medu njima. Ja njega ne mrzin jer nije imao tako dobre uvjete da prigleda sve krajeve, njihove migracije i povijest. Ali je iz nehaja stvoria temelje za velikosrpstvo. Gledan jucer kako desetak srba govori nekon slobodanu petrovicu da ima srpsko ime i prezime. I sta da kazen na to?
 
1.Cakavski nije jezik nego prostor di se govori ča umisto šta. Uzmi npr kvarner i brač
Ni po razumijevanju ni po gramatici ni po naglasaku ni po vokabularu to nije jedan jezik
nema veze sta je proglasen za jezik jer je proglasen i crnogorski,bosanski,zamalo torlacki
2.Cakavski je na prerasprsenon podrucju pa je nemoguce da tamo nikne novi jezik koji je prica za sebe
Uzmes tipa split kojen je stokavski udaljen 10 min pješke i to prema tebi nije jedan jezik, a opatija koja je udaljena danima hoda ti je isti jezik.
3. Kako je moguce da je neki jezik tako mali a ovi u okolini od njega su nekoliko puta veći?
Kako je moguce da se neki narod naseli samo uz more i po otocima bez ikakve sirine? Kako je moguce da nije bilo znacajnih migracija cakavci-stokavci kad ja mogu izvuci istog trena iz matice krstenih te primjere pa cak i iz svoje kuce
4.Stokavski nije homogen i po selima di su hrvati se manje vise prica kao u cakavaca uz par razlika
Ne koriste h, ne govore ča,nemaju njihove padeze(npr na slavkota, u kućah..) nemaju ono a tip vart, karv...ali sve se razumi pa je to jedan jezik.
4.Kako onda ne govorim isti jezik sa srbinom stokavcem? Govorin, isto ko što leskovcanin prica jedan jezik s bugarinon i narodna diferencija je nastala radi porijekla, varijante cirilice i krsnih slava. Problem je sta nema jasne grnice jer je davno bia jedan slavenski jezik pa je vasr povlačenje granica vazda apsurdno u pogranicnim podrucjima. Vec san ti da primjer zapadnog i istocnog peljesca. Ljudi bi ti se smijali da in dodes i kazes kako pricaju dva jezika, a s druge strane ih uvjeravas da pricaju jedan jezik s nišlijon
5.Ovu teoriju je plasirao vuk karadzic jer nije mogao shvatiti kako svaki juznoslavenski narod nema svoj jezik ko sto imaju turci siptari madari kojin je bia okruzen. Zatim bi doša u neki kraj tipa srednja dalmacija, zagorje i dubrovnik koji se ne graniče da pronade sta je vise razlika moguce medu njima. Ja njega ne mrzin jer nije imao tako dobre uvjete da prigleda sve krajeve, njihove migracije i povijest. Ali je iz nehaja stvoria temelje za velikosrpstvo. Gledan jucer kako desetak srba govori nekon slobodanu petrovicu da ima srpsko ime i prezime. I sta da kazen na to?
Тај простор је био насељен Хрватима, простор где се говори штокавски Србима, шта ти ту није јасно?
 

Back
Top