Bojan_BRT
Buduća legenda
- Poruka
- 30.216
ne verujem,mada je moguce da postoji neka niza vegetacija i neki primitivni organizmi,tipa jednocelijski itd.
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Otkriven je ugalj na Marsu!Naucnici tvrde da prilikom sagorevanja oslobadja nekoliko stotina puta vecu energiju nego najkvalitetniji ugalj sa Zemlje,tj ugalj iz Nikaragve!Vec se uveliko radi na tome kako bi se transportovao do Zemlje.A jedan deo naucnika tvrdi da na vecim dubinama ima i nafte,samo sto sada nisu u prilici da buse jer nemaju tako veliku busilicu pa ubrzano rade na novoj letelici,koja bi je transportovala do crvene planete.Ako se ustanovi da je nafta barem slicnih osobina kao ugalj to bi bio tehnoloski bum!
Zamislite to,sa tri kapi goriva bi prelazili nekoliko kilometara!!!
OVO JA MISLIM_______________
Ako bi neko tražio Mars na Zemlji, naučnici su otkrili da bi uslovi na meksičkom najvišem vulkanu baš odgovarali. Sada se borove šume koje rastu na padinama 13780 stopa visokog i snegom pokrivenog Pico de Orizaba-e ispituju da bi se videlo da li bi drveće moglo rasti na zagrejanom Marsu, kao deo vizije pretvaranja hladne crvene planete u ljudsko stanište u budućnosti.
NASA sarađuje sa meksičkim univerzitetima da vidi da li bi zagrevanjem Marsa pomoću toplotnih gasova, povećanjem vazdušnog pritiska i stvaranjem fotosinteze, mogli stvoriti atmosferu blisku životnim formama koje zahtevaju kiseonik, a drveće bi bilo prvi važan korak. Na Pico de Orizaba-i, koja je najveća meksička planina, drveće raste na većoj nadmorskoj visini nego bilo gde na planeti.
“Izgleda kao naučna fantastika, ali mi misllimo da je izvodljivo,” rekao je Rafael Navarro-Gonzalez, profesor na UNAM Univerzitetu u Meksiko Sitiju, koji 9 godina proučava borove šume na Pico de Orizaba-i. “Svedoci smo zagrevanja naše planete sa gasovma iz staklenih bašti, ali na Marsu bismo mogli to uraditi brže sa moćnijim gasovima,” rekao je on. “Prva ljudska misija na Mars je bila pre 10-15 godina, a proces zagrevanja bi mogao početi 50 godina kasnije,” rekao je Chris McKay, NASA-in naučnik. Efekat staklene bašte gasova kao što su metan i azotni oksid bi mogli podići temperaturu na Marsu do 41 ° F (5° C) od – 67° F (-55° C) kolika je sada, a to je temperatura na kojoj se razvija drveće. Drveće, za razliku od jednostavnih biljaka (alga ili lišaja), bi moglo jednom omogućiti ljudima da dišu na Marsu. Istraživači sada proučavaju šta utiče na drveće da raste iznad određene nadmorske visine, gde temperatura pada i vazduh postaje ređi.
“Stvari ne počinju da se dešavaju sa biološke tačke gledišta dok drveće ne počne da raste. Drveće predstavlja mašine za biosferu. Moguće je da bi Mars mogao imati drveće za 100 godina, ali prvo treba da razumemo šta postavlja liniju drveća na Zemlji,” rekao je McKay.
Mars ima beživotnu kamenu površinu, i pogađa ga intenzivno ultra ljubičasto zračenje i ima izuzetno tanku atmosferu ispnjenu ugljen dioksidom, i još uvek opseda ljudsku maštu koja traži vanzemaljski život. Mnogi veruju da Mars ima leda na svojim polarnim kapama koji bi se mogao istopiti i da njegovo tlo sadrži krucijalne elemente potrebne za život.
Projekat Pico de Orizaba planira da upumpava gasove iz efekta staklenih bašti u atmosferu crvene planete, zatim ubacivanje bakterija za fotosintezu i na kraju i drveća. Projekat bi se stopirao u slučaju da se otkrije život na Marsu.
“Ideja je da se istraži mogućnost kolonizovanja Marsa. Ako postoji život, nemamo prava da ga uništavamo. Ali, ako je Mars pust, mogli bi preneti život sa Zemlje na Mars,” rekao je Navarro-Gonzalez, misleći na preobraćanje ekstremno suve planete u bujni zeleni svet, sa jezerima i planinama bogatim mineralima koje bi u budućnosti mogle snadbevati Zemlju.