Drvece na Marsu?

Valjda ste culi da Marsovci nisu zeleni nego metalik roze i debeli.Ako i ima drveca na Marsu kako to da je samo jedno sto ih nema bar 10 ili neznam koliko s obzirom na to da je Mars bas veliki,mislim na ono deblo sa slike
 
Otkriven je ugalj na Marsu!Naucnici tvrde da prilikom sagorevanja oslobadja nekoliko stotina puta vecu energiju nego najkvalitetniji ugalj sa Zemlje,tj ugalj iz Nikaragve!Vec se uveliko radi na tome kako bi se transportovao do Zemlje.A jedan deo naucnika tvrdi da na vecim dubinama ima i nafte,samo sto sada nisu u prilici da buse jer nemaju tako veliku busilicu pa ubrzano rade na novoj letelici,koja bi je transportovala do crvene planete.Ako se ustanovi da je nafta barem slicnih osobina kao ugalj to bi bio tehnoloski bum!
Zamislite to,sa tri kapi goriva bi prelazili nekoliko kilometara!!!
 
Gde ima zaba ima i drveca
frog-1.jpg
 
Na nasoj planeti ima vise energije nego na drugim, jedino mozda bi na Marsu mogli biti retki metali,
dijamanti i kristali, ostalo ima kod nas dovoljno.

Pa i dijamanti nisu potrebni, kad su nasli nacin da ih vestacki prozivode..... :)

A ko ne moze da zivi ovde na zemlji, ne treba ma Mars. :)
 
Otkriven je ugalj na Marsu!Naucnici tvrde da prilikom sagorevanja oslobadja nekoliko stotina puta vecu energiju nego najkvalitetniji ugalj sa Zemlje,tj ugalj iz Nikaragve!Vec se uveliko radi na tome kako bi se transportovao do Zemlje.A jedan deo naucnika tvrdi da na vecim dubinama ima i nafte,samo sto sada nisu u prilici da buse jer nemaju tako veliku busilicu pa ubrzano rade na novoj letelici,koja bi je transportovala do crvene planete.Ako se ustanovi da je nafta barem slicnih osobina kao ugalj to bi bio tehnoloski bum!

Ne znam da li je ova vest tacna ili ne....Do sada smo zagrebali tek par cm u Marsovo tlo, a nisam upoznat sa radarskim istrazivanjima....
Elem, pretpostavimo da je vest tacna i da na Marsu postoje ogromne kolicine uglja i nafte.
Nama to ne bi znacilo nista (osim kad se odselimo na Mars), iz prostog razloga sto bi eksploatacija tih resursa bila skuplja od njih samih. Jednostavno, skuplje bi ih bilo dovesti na Zemlju, nego prodati.


Zamislite to,sa tri kapi goriva bi prelazili nekoliko kilometara!!!

Zamisljam.
Naucnici su to zamislili pre 50 godina, pa zato sad imamo nuklearne podmornice :)
 
OVO JA MISLIM_______________
Ako bi neko tražio Mars na Zemlji, naučnici su otkrili da bi uslovi na meksičkom najvišem vulkanu baš odgovarali. Sada se borove šume koje rastu na padinama 13780 stopa visokog i snegom pokrivenog Pico de Orizaba-e ispituju da bi se videlo da li bi drveće moglo rasti na zagrejanom Marsu, kao deo vizije pretvaranja hladne crvene planete u ljudsko stanište u budućnosti.

NASA sarađuje sa meksičkim univerzitetima da vidi da li bi zagrevanjem Marsa pomoću toplotnih gasova, povećanjem vazdušnog pritiska i stvaranjem fotosinteze, mogli stvoriti atmosferu blisku životnim formama koje zahtevaju kiseonik, a drveće bi bilo prvi važan korak. Na Pico de Orizaba-i, koja je najveća meksička planina, drveće raste na većoj nadmorskoj visini nego bilo gde na planeti.

“Izgleda kao naučna fantastika, ali mi misllimo da je izvodljivo,” rekao je Rafael Navarro-Gonzalez, profesor na UNAM Univerzitetu u Meksiko Sitiju, koji 9 godina proučava borove šume na Pico de Orizaba-i. “Svedoci smo zagrevanja naše planete sa gasovma iz staklenih bašti, ali na Marsu bismo mogli to uraditi brže sa moćnijim gasovima,” rekao je on. “Prva ljudska misija na Mars je bila pre 10-15 godina, a proces zagrevanja bi mogao početi 50 godina kasnije,” rekao je Chris McKay, NASA-in naučnik. Efekat staklene bašte gasova kao što su metan i azotni oksid bi mogli podići temperaturu na Marsu do 41 ° F (5° C) od – 67° F (-55° C) kolika je sada, a to je temperatura na kojoj se razvija drveće. Drveće, za razliku od jednostavnih biljaka (alga ili lišaja), bi moglo jednom omogućiti ljudima da dišu na Marsu. Istraživači sada proučavaju šta utiče na drveće da raste iznad određene nadmorske visine, gde temperatura pada i vazduh postaje ređi.

“Stvari ne počinju da se dešavaju sa biološke tačke gledišta dok drveće ne počne da raste. Drveće predstavlja mašine za biosferu. Moguće je da bi Mars mogao imati drveće za 100 godina, ali prvo treba da razumemo šta postavlja liniju drveća na Zemlji,” rekao je McKay.

Mars ima beživotnu kamenu površinu, i pogađa ga intenzivno ultra ljubičasto zračenje i ima izuzetno tanku atmosferu ispnjenu ugljen dioksidom, i još uvek opseda ljudsku maštu koja traži vanzemaljski život. Mnogi veruju da Mars ima leda na svojim polarnim kapama koji bi se mogao istopiti i da njegovo tlo sadrži krucijalne elemente potrebne za život.

Projekat Pico de Orizaba planira da upumpava gasove iz efekta staklenih bašti u atmosferu crvene planete, zatim ubacivanje bakterija za fotosintezu i na kraju i drveća. Projekat bi se stopirao u slučaju da se otkrije život na Marsu.
“Ideja je da se istraži mogućnost kolonizovanja Marsa. Ako postoji život, nemamo prava da ga uništavamo. Ali, ako je Mars pust, mogli bi preneti život sa Zemlje na Mars,” rekao je Navarro-Gonzalez, misleći na preobraćanje ekstremno suve planete u bujni zeleni svet, sa jezerima i planinama bogatim mineralima koje bi u budućnosti mogle snadbevati Zemlju.
 
OVO JA MISLIM_______________
Ako bi neko tražio Mars na Zemlji, naučnici su otkrili da bi uslovi na meksičkom najvišem vulkanu baš odgovarali. Sada se borove šume koje rastu na padinama 13780 stopa visokog i snegom pokrivenog Pico de Orizaba-e ispituju da bi se videlo da li bi drveće moglo rasti na zagrejanom Marsu, kao deo vizije pretvaranja hladne crvene planete u ljudsko stanište u budućnosti.

NASA sarađuje sa meksičkim univerzitetima da vidi da li bi zagrevanjem Marsa pomoću toplotnih gasova, povećanjem vazdušnog pritiska i stvaranjem fotosinteze, mogli stvoriti atmosferu blisku životnim formama koje zahtevaju kiseonik, a drveće bi bilo prvi važan korak. Na Pico de Orizaba-i, koja je najveća meksička planina, drveće raste na većoj nadmorskoj visini nego bilo gde na planeti.

“Izgleda kao naučna fantastika, ali mi misllimo da je izvodljivo,” rekao je Rafael Navarro-Gonzalez, profesor na UNAM Univerzitetu u Meksiko Sitiju, koji 9 godina proučava borove šume na Pico de Orizaba-i. “Svedoci smo zagrevanja naše planete sa gasovma iz staklenih bašti, ali na Marsu bismo mogli to uraditi brže sa moćnijim gasovima,” rekao je on. “Prva ljudska misija na Mars je bila pre 10-15 godina, a proces zagrevanja bi mogao početi 50 godina kasnije,” rekao je Chris McKay, NASA-in naučnik. Efekat staklene bašte gasova kao što su metan i azotni oksid bi mogli podići temperaturu na Marsu do 41 ° F (5° C) od – 67° F (-55° C) kolika je sada, a to je temperatura na kojoj se razvija drveće. Drveće, za razliku od jednostavnih biljaka (alga ili lišaja), bi moglo jednom omogućiti ljudima da dišu na Marsu. Istraživači sada proučavaju šta utiče na drveće da raste iznad određene nadmorske visine, gde temperatura pada i vazduh postaje ređi.

“Stvari ne počinju da se dešavaju sa biološke tačke gledišta dok drveće ne počne da raste. Drveće predstavlja mašine za biosferu. Moguće je da bi Mars mogao imati drveće za 100 godina, ali prvo treba da razumemo šta postavlja liniju drveća na Zemlji,” rekao je McKay.

Mars ima beživotnu kamenu površinu, i pogađa ga intenzivno ultra ljubičasto zračenje i ima izuzetno tanku atmosferu ispnjenu ugljen dioksidom, i još uvek opseda ljudsku maštu koja traži vanzemaljski život. Mnogi veruju da Mars ima leda na svojim polarnim kapama koji bi se mogao istopiti i da njegovo tlo sadrži krucijalne elemente potrebne za život.

Projekat Pico de Orizaba planira da upumpava gasove iz efekta staklenih bašti u atmosferu crvene planete, zatim ubacivanje bakterija za fotosintezu i na kraju i drveća. Projekat bi se stopirao u slučaju da se otkrije život na Marsu.
“Ideja je da se istraži mogućnost kolonizovanja Marsa. Ako postoji život, nemamo prava da ga uništavamo. Ali, ako je Mars pust, mogli bi preneti život sa Zemlje na Mars,” rekao je Navarro-Gonzalez, misleći na preobraćanje ekstremno suve planete u bujni zeleni svet, sa jezerima i planinama bogatim mineralima koje bi u budućnosti mogle snadbevati Zemlju.

Gledala sam emisiju na TV-u o ovome, ali mi to na zalosta necemo docekati da vidimo
 
Moguce je,na Marsu sigurno ima vode(bar ledeni pokrivaci na severu,ma da ima i podzemnih voda).Mozda ima i biljaka,ali one nisu ni malo slicne biljkama na Zemlji.Da jesu,tamo bi bilo kiseonika,umesto metana i gasova koji ispustaju vulkani.Ne verujem da tamo ima zaba,riba-mozda.
 
I da postoje dokazi, ti dokazi nikada nece procureti u javnost. Oni to nas samo bockaju po malo ovakvim slikama i ostalim glupostima da bi nasu zainteresovanost delimicno primirili kako bi sebe zastitili, to je samo njihova taktika. Ne kazem da postoji zivot na Marsu ali glupo je uporedjivati zivot na Zemlji sa drugim planetama. Mi smo stvoreni pod ovim uslovima ne znaci da Zemaljski uslovi moraju da budu ispunjeni i na drugim planetama, to bi bilo usko gledanje. Jos smo mi mali, zatucani i zakrzljali da bi shvatili svemir.
 
Ma molim te, ne mogu da shvatim kako su ljudi podlozni tome da ako nesto znaju onda sve znaju a posle odredjenog vremena se ispostavi da to sto su znali nije nista u odnosu na to sto sada znaju. Sve to sto nauka danasnjice "zna", ja i ti necemo ziveti toliko dugo da bi smo znali ono sto ce tada/nekada znati. I tome jednostavno nema kraja. Zato sam i rekao da smo mi jos mali a uvek ce mo i biti ma koliko "znali" jer tome nema kraja. Covek treba biti oslobodjen predrasuda, ogranicenja nastalih dokaznim materijalom kako bi mogao svoj vidokrug jos vise prosiriti. Postoje brojne situacije koje su se desavle i kose se sa svim zakonima fizike a dokaza nema i bez obzira sto se to desilo ljudi i dalje ne veruju jer su tako nauceni. Barem ja svoj um i razum ne zelim da ogranicavam i ako stojim iza svakog zakona prirode.
 

Back
Top