ORGANSKI otpad - smeće ili korisno dobro?
Kada bismo sve otpatke u našoj posudi za smeće razvrstali i odvojeno složili, ustanovili bismo da organski otpad čini čak oko 30% ukupnog otpada u kućanstvu. U organski otpad
ubrajamo sav biorazgradivi otpad, npr. ostatke voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, ostatke čaja (s vrećicama), biljne ostatke iz vrta i sl. Ugledajući se u prirodu, ljudi su od
davnine takav otpad kompostiranjem pretvarali u korisno
dobro. Kompostiranje je, naime, prastara metoda pretvaranja
organskih ostataka tvari u plodni humus. Možemo je
primijeniti u vlastitom vrtu, a korištenjem prikladnog
spremnika za kompostiranje čak i na balkonu.
To je ujedno i najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog
otpada. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju
mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.
KOMPOSTIRATI SE SMIJU:
-otpaci iz vrta: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, -stara zemlja iz -lonaca za cvijeće, usitnjeno granje,
-kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci -voća, kore agruma (usitnjene), talog kave, ostaci čaja, ljuske -jaja,
pepeo -drvenog ugljena ili drva.
PO UZORU NA PRIRODU?
KAKO?
kako osigurati dobre uvjete za kompostiranje
Razgradnja organskog otpada odvija se uz pomoć mikroorganizama uz pri-sustvo kisika.
Na uspješnu razgradnju organskog otpada i na kakvoću
konačnog proizvoda utječu:
- sastav kompostnog materijala
- optimalna vlažnost kompostne hrpe
- prozračnost kompostne hrpe
- temperatura u kompostnoj hrpi
- usitnjenost materijala za kompostiranje