Deca u Srbiji odrastaju na mesnim preradjevinama i brzoj hrani !

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Ko i vi, ima vas sto jedete samo pastete, a ima vas sto jedete i pastete i nareske...

Kako si ti samo tvrdoglavo-uporan, a u svemu tome izuzetno naporan i skoro pa bezobzirno prost i bezobrazan... Džabe ti i život u Americi, i zdrav način života, i veganstvo... ima nešto još, ono malo i tanano, što ljudsko biće čini čovekom...
Smaraš, kad moram tako da ti kažem, sa tim paštetama!
Meso je ipak nešto drugo...
 
Reci to svojim nadredjenima.Prosecan covek u gradu se ne moze prehraniti sa platom.A deci treba zdrav vazduh.Nemaju cak ni dvoriste.

Dve sobe sa vlagom u gradu kostaju jednako kao ova kuca na selu.

zavrsena-1.jpg


Prinos krompira na obradivoj povrsini moze biti i do 3 t/ha.
Čoveče, ne živi se samo od krompira.

Mene zanima tvoja tvrdnja da ti možeš da se u potpunosti prehraniš radeći na 10 ari zemlje. Da ponovim, deluje mi jako zanimljivo, primamljivo i zaista bih voleo da vidim kako to praktično funkcioniše.
 
Čoveče, ne živi se samo od krompira.

Mene zanima tvoja tvrdnja da ti možeš da se u potpunosti prehraniš radeći na 10 ari zemlje. Da ponovim, deluje mi jako zanimljivo, primamljivo i zaista bih voleo da vidim kako to praktično funkcioniše.
dobio si odgovor na predhodnoj stranici,uporno nas terate da se ponavljamo
Ako nije dovoljno 10 jeste 50.Cena plodnog zemljista kosta ko neki prcvajz od sobicka u zadimljenom gradu.Zemlja je danas jeftina,hektar se moze kupiti za 1 000 e.

Paprika "Ljubov dlan"

Plodovi dostizu masu od 180gr do 50gr.Prosecni prinos na otvorenom je od 70 do 80 t/ha.U zatvorenom dostize prinose i do 120 t/ha plodova visokog kvaliteta.


Izracunajte prinos po m2.
 
Kako si ti samo tvrdoglavo-uporan, a u svemu tome izuzetno naporan i skoro pa bezobzirno prost i bezobrazan... Džabe ti i život u Americi, i zdrav način života, i veganstvo... ima nešto još, ono malo i tanano, što ljudsko biće čini čovekom...
Smaraš, kad moram tako da ti kažem, sa tim paštetama!
Meso je ipak nešto drugo...
Zasto gubis vreme na forumu, trci u Evropski parlament objasni ljudima da je meso zdravo, jer tvoje misljenje kao vodeceg experta u svetu moraju da uvaze.
Stvarno sramota sta se prica u Evropskom parlamentu i to jos Euronews prenosi:
Vegetarian superstar Sir Paul McCartney has repeated his call for everyone to cut back on eating meat to fight global warming.
Sir Paul told the European Parliament: “I urge you, each of you, to do your bit, for your people, for their children and for the planet they will inherit. Go meat-free one day. Thank you.” At a ‘less meat = less heat’ hearing, the ‘Meat-Free Monday’ campaign led by the former Beatle suggested that a lower-meat diet could see greenhouse gases vastly reduced. The chairman of the UN intergovernmental panel on climate change, Rajendra Pachauri, joined McCartney in Brussels. In the run-up to international climate change talks in Copenhagen, the singer-environmentalist claimed the livestock sector is responsible for 18 per cent of the world’s greenhouse gas emissions. The medical journal, The Lancet, proposes people should not eat more than 90 grammes of meat per day. By some calculations, on average, people in developed Western countries consume, in a year, their own body weight in meat
http://www.euronews.net/2009/12/03/meat-less-mccartney-campaigns-for-climate/
 
Zasto gubis vreme na forumu, trci u Evropski parlament objasni ljudima da je meso zdravo, jer tvoje misljenje kao vodeceg experta u svetu moraju da uvaze.
Stvarno sramota sta se prica u Evropskom parlamentu i to jos Euronews prenosi:
Vegetarian superstar Sir Paul McCartney has repeated his call for everyone to cut back on eating meat to fight global warming.
Sir Paul told the European Parliament: “I urge you, each of you, to do your bit, for your people, for their children and for the planet they will inherit. Go meat-free one day. Thank you.” At a ‘less meat = less heat’ hearing, the ‘Meat-Free Monday’ campaign led by the former Beatle suggested that a lower-meat diet could see greenhouse gases vastly reduced. The chairman of the UN intergovernmental panel on climate change, Rajendra Pachauri, joined McCartney in Brussels. In the run-up to international climate change talks in Copenhagen, the singer-environmentalist claimed the livestock sector is responsible for 18 per cent of the world’s greenhouse gas emissions. The medical journal, The Lancet, proposes people should not eat more than 90 grammes of meat per day. By some calculations, on average, people in developed Western countries consume, in a year, their own body weight in meat
http://www.euronews.net/2009/12/03/meat-less-mccartney-campaigns-for-climate/
A što ti gubiš vreme ovde?
Idi bato u UN, Evropski parlament, Ministarstvo zdravlja Srbije... svuda gde ti padne na pamet pa urgiraj da se zakonima zabrani ishrana mesom.
 
Reci to svojim nadredjenima.Prosecan covek u gradu se ne moze prehraniti sa platom.A deci treba zdrav vazduh.Nemaju cak ni dvoriste.

Dve sobe sa vlagom u gradu kostaju jednako kao ova kuca na selu.

zavrsena-1.jpg


Prinos krompira na obradivoj povrsini moze biti i do 3 t/ha.


Pa da, ne može se prehraniti, ali može kupiti plac i podići ovakvu kuću... još kad da otkaz u gradu i posveti se celodnevnom uzgajanju i proizvodnji hrane, za svoje domaćinstvo....
Samo nemoj da kažeš - neka proda te dve sobe ( sa vlagom ), pa neka kupi plac i kuću, jer - koliko ljudi danas živi u svom stanu/kući? Ja prva ne živim u svojoj kući, tj. nit je u mom, nit u vlasništvu mog muža. Tako da jedino, d'izvineš, gaće sa zadnjice mogu da prodam, samo to posedujem. O ovakvoj kući ( koja mi se nesumnjivo baš svidja :) ) mogu samo da maštam.... što obilato i činim... s tim što u "mom dvorištu" ( jooooj, kako ovo zvuči... ) nebi bila samo baštica sa povrćem, već i deo iza kuće gde bi bili prasići, kokice koje bi kljucale travu i kukuruz, možda i neka ćurka... mali lep voćnjak, onako, u sastavu dvorišta, a ne izdvojen, i lepa klupica ispod trešnje... ispred kuće jedan deo za cveće ( i staklena veranda na kući, za cveće zimi ), i, naravno, deo dvorišta - veliki, za decu: ljuljaška, tobogan, možda i deo sa peskom.... eeeeeh, ali o tome mogu samo da sanjam....
... ali svakako je lako ispaliti jedan ovakav post, kao tvoj, sigurno ne košta koliko košta plac, kuća, bašta... čak šta, pričati je oduvek bilo džab džaba...
 
A što ti gubiš vreme ovde?
Idi bato u UN, Evropski parlament, Ministarstvo zdravlja Srbije... svuda gde ti padne na pamet pa urgiraj da se zakonima zabrani ishrana mesom.
Seko, ja se pozivam samo na izvestaj UN, a ti tvrdis suprotno, znaci hvataj onaj u Paracinu expres u 2.20 pm i pravac UN, da im ti objasnis....LOL
Ovo je smesnije od South Park-a....
 
Paprika neće da raste bez đubriva .
A organsku papriku ne možemo zamisliti bez stajnjaka.

kompost8a.jpg

ORGANSKI otpad - smeće ili korisno dobro?
Kada bismo sve otpatke u našoj posudi za smeće razvrstali i odvojeno složili, ustanovili bismo da organski otpad čini čak oko 30% ukupnog otpada u kućanstvu. U organski otpad
ubrajamo sav biorazgradivi otpad, npr. ostatke voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, ostatke čaja (s vrećicama), biljne ostatke iz vrta i sl. Ugledajući se u prirodu, ljudi su od
davnine takav otpad kompostiranjem pretvarali u korisno
dobro. Kompostiranje je, naime, prastara metoda pretvaranja
organskih ostataka tvari u plodni humus. Možemo je
primijeniti u vlastitom vrtu, a korištenjem prikladnog
spremnika za kompostiranje čak i na balkonu.
To je ujedno i najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog
otpada. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju
mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.
kompost02d.jpg

KOMPOSTIRATI SE SMIJU:
-otpaci iz vrta: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, -stara zemlja iz -lonaca za cvijeće, usitnjeno granje,
-kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci -voća, kore agruma (usitnjene), talog kave, ostaci čaja, ljuske -jaja,
pepeo -drvenog ugljena ili drva.
kTale2.jpg

PO UZORU NA PRIRODU?
KAKO?
kako osigurati dobre uvjete za kompostiranje
Razgradnja organskog otpada odvija se uz pomoć mikroorganizama uz pri-sustvo kisika.
Na uspješnu razgradnju organskog otpada i na kakvoću
konačnog proizvoda utječu:
- sastav kompostnog materijala
- optimalna vlažnost kompostne hrpe
- prozračnost kompostne hrpe
- temperatura u kompostnoj hrpi
- usitnjenost materijala za kompostiranje
 
Kamajlo, prijatelju drž se ti svog stalnog posla.


U poljoprivredi bi skapo gladan oslanjajući se na to tvoje znanje.

Samo se ti smej i nameci ljudima klanicni otpad kao zdrav.
kompost8a.jpg

ORGANSKI otpad - smeće ili korisno dobro?
Kada bismo sve otpatke u našoj posudi za smeće razvrstali i odvojeno složili, ustanovili bismo da organski otpad čini čak oko 30% ukupnog otpada u kućanstvu. U organski otpad
ubrajamo sav biorazgradivi otpad, npr. ostatke voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, ostatke čaja (s vrećicama), biljne ostatke iz vrta i sl. Ugledajući se u prirodu, ljudi su od
davnine takav otpad kompostiranjem pretvarali u korisno
dobro. Kompostiranje je, naime, prastara metoda pretvaranja
organskih ostataka tvari u plodni humus. Možemo je
primijeniti u vlastitom vrtu, a korištenjem prikladnog
spremnika za kompostiranje čak i na balkonu.
To je ujedno i najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog
otpada. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju
mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.
kompost02d.jpg

KOMPOSTIRATI SE SMIJU:
-otpaci iz vrta: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, -stara zemlja iz -lonaca za cvijeće, usitnjeno granje,
-kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci -voća, kore agruma (usitnjene), talog kave, ostaci čaja, ljuske -jaja,
pepeo -drvenog ugljena ili drva.
kTale2.jpg

PO UZORU NA PRIRODU?
KAKO?
kako osigurati dobre uvjete za kompostiranje
Razgradnja organskog otpada odvija se uz pomoć mikroorganizama uz pri-sustvo kisika.
Na uspješnu razgradnju organskog otpada i na kakvoću
konačnog proizvoda utječu:
- sastav kompostnog materijala
- optimalna vlažnost kompostne hrpe
- prozračnost kompostne hrpe
- temperatura u kompostnoj hrpi
- usitnjenost materijala za kompostiranje
 
Seko, ja se pozivam samo na izvestaj UN, a ti tvrdis suprotno, znaci hvataj onaj u Paracinu expres u 2.20 pm i pravac UN, da im ti objasnis....LOL
Ovo je smesnije od South Park-a....
El sam ti ja na nekoj prethodnoj temi već postavljao mali demanti "preterali smo sa poređenjem i pogrešili u proračunu" u vezi toga sa procentima zeleni gasovi protivu fosilnih goriva, kao i link ka samom izveštaju na koji se pozivaš, a koji ne govori i ne predlaže ništa slično tome što ti navodiš? Rekoh, da te pitam jesi li ga pročitao?

Što se teme tiče, u Srbiji deca jedu ono što roditelji mogu da im priušte (ono, nije zgoreg da i ja to ponovim). Povećanje poreza na sve navedeno bi samo dovelo da se na tržištu pojavi pravo smeće koje bi se prodavalo onima koji nemaju za bolje. Jer, iako hrana može da škodi (a ne tvrdim da se radi o pomenutim ranije na temi), to nije ništa naspram gladi. Za one koji žele da se potrude oko svoje dece uvek postoji opcija da ih (i sebe) edukuju o značaju pravilne i umerene ishrane i izbora namirnica, pritom balansirajući sa željama deteta koje bi radije žvaku u šarenom pakovanju nego pola tepsije kolača (to kad im postaviš ili/ili izbor, inače bi oboje i nešto treće, četvrto, peto,... ali dan ije blitva il buranija). Kome je to 'teško' džaba da im se i napominje išta. Oni koji nemaju sredstva opet imaju drugačiji problem, sa šta im deca ne jedu kad su u školi (i kako objasniti detetu kako drug iz klupe ima a ono ne, što je već neka druga priča).
 
Reci to svojim nadredjenima.Prosecan covek u gradu se ne moze prehraniti sa platom.A deci treba zdrav vazduh.Nemaju cak ni dvoriste.

Dve sobe sa vlagom u gradu kostaju jednako kao ova kuca na selu.

[

A šta će onaj ko živi u gradu,radi po 8 i više sati i prosto ne može da još i zemlju obrađuje? Usput budi rečeno kuća sa slike je montažna i nije nimalo jeftina.
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top