Da li su kajkavci Hrvati ili zaseban narod?

Zašto ste tako puni sebe kad je u vas stanje do prije 200 god bilo isto ili još gore :roll:

"Povijesni izvori pokazuju da je prije 19. stoljeća i porasta nacionalizma u Osmanskom Carstvu većina običnih pravoslavnih kršćana na Balkanu imala samo nejasnu predodžbu o svom etničkom identitetu. Lokalni seljaci koji su govorili južnoslavenske jezike bili su navikli definirati se prema svojoj religiji, mjestu i zanimanju. Nakon što su osnovane nacionalne države, seljaštvo je indoktrinirano kroz škole i vojnu službu, službenu Crkvu i vladin tisak. Upravo kroz te instrumente državne uprave nacionalni identitet se stvarno i brzo razvio."

Serbianisation


Da ne govorim kako si ti sam nedavno stavlja citate u kojima stoji kako Srbi najviše vole da ih se zove - Rašani :roll:
 
Kolega ti tvrdi da je to cakavski
Komicni ste
Vadiš iz konteksta. Do druge polovine 17. veka kajkavski je slovenski-slovenački, a u 19. veku samo je kajkavski hrvatski. Čakavski je dalmatinski, a Sakcinski na prvom govoru u Saboru na srpskom jeziku ne sme u imenu jezika da izostavi slavonski jezik, kao jedini štokavski.

Vaši oci nacije sredinom 19. stoleća ne znaju ko su i šta su - smatraju da su Iliri i nacionalni pokret nazivaju Ilirskim, a akademiju znanosti nazivaju Jugoslavenskom. U 19. stoleću je Vatikan bio nosilac ideje da će pod ilirskim imenom iskatoličiti sve do Drine.

Onda je došao svehrvatski katolički kongres u Zagrebu 1900. sa biskupom Štadlerom na kome je odlučeno da "sve štokavsko i katoličko postaje hrvatsko" i tek tada katolici Bosne počinju da se dresiraju u Hrvate, uključujući svu silu od 250.000 stranaca (Mađara, Nemaca, Čeha, Slovenaca, Austrijanaca) koji su nakon Bečkog kongresa useljavani u Bosnu.
 
Poslednja izmena:
Zašto ste tako puni sebe kad je u vas stanje do prije 200 god bilo isto ili još gore :roll:

"Povijesni izvori pokazuju da je prije 19. stoljeća i porasta nacionalizma u Osmanskom Carstvu većina običnih pravoslavnih kršćana na Balkanu imala samo nejasnu predodžbu o svom etničkom identitetu. Lokalni seljaci koji su govorili južnoslavenske jezike bili su navikli definirati se prema svojoj religiji, mjestu i zanimanju. Nakon što su osnovane nacionalne države, seljaštvo je indoktrinirano kroz škole i vojnu službu, službenu Crkvu i vladin tisak. Upravo kroz te instrumente državne uprave nacionalni identitet se stvarno i brzo razvio."

Serbianisation


Da ne govorim kako si ti sam nedavno stavlja citate u kojima stoji kako Srbi najviše vole da ih se zove - Rašani :roll:
BIlo ja masu vlaha npr tesla
 
Screenshot_20250924-103944_Google.jpg
 
Vadiš iz konteksta. Do druge polovine 17. veka kajkavski je slovenski-slovenački, a u 19. veku samo je kajkavski hrvatski. Čakavski je dalmatinski, a Sakcinski na prvom govoru u Saboru na srpskom jeziku ne sme u imenu jezika da izostavi slavonski jezik, kao jedini štokavski.
U 16 st imas dalmatinski jezik
U 17 st bosanski jezik
A tek u 19 srpski jezik i to na ijekavici
 
"Povijesni izvori pokazuju da je prije 19. stoljeća i porasta nacionalizma u Osmanskom Carstvu većina običnih pravoslavnih kršćana na Balkanu imala samo nejasnu predodžbu o svom etničkom identitetu. Lokalni seljaci koji su govorili južnoslavenske jezike bili su navikli definirati se prema svojoj religiji, mjestu i zanimanju. Nakon što su osnovane nacionalne države, seljaštvo je indoktrinirano kroz škole i vojnu službu, službenu Crkvu i vladin tisak. Upravo kroz te instrumente državne uprave nacionalni identitet se stvarno i brzo razvio."
Pa ovo je za očekivati u cijelom svijetu. Prije 19. stoljeća nemaš nacije već narode, gdje obično pučko stanovništvo nema nikakav nacionalan identitet.
 
Ne moraš praviti majmuna od sebe kad svi to vidimo i bez tvoje pomoći.

Rumuni su većinskim poreklom Sloveni i njihov je vokabular u dobroj meri slovenski. Npr. za maramu kažu krpa, za ljubav kažu dragost, za voleti kažu jubire.

Osim što tvoji očajni pokušaji nemaju veze s temom, otkrivaju dve stvari:

- tvoju bolesnu potrebu da Srbe proglasiš Romanima po poreklu
- tvoje veliko neznanje koje se u tvojim nejakim pokušajima zrcali

Tesla je, naravno, tesarska sekirica i dolazi od glagola tesati.
 
Opet i opet, teški defekti u znanju. Ta frankovsko-ustaška povijesnica koja se zasniva na ideji da su Srbi zapadno od Drine romanski starosedeoci te isto tako mogu biti i Hrvati, a da su pravi Srbi samo tzv. Srbijanci, u stvari je teško kognitivno-logički defektna.

Cela Zapadna Srbija i najbolji deo Šumadije naseljeni su nakon izgona Turaka stanovništvom iz Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Jekavica se govori na Zlatiboru, Užicu, Ljuboviji, Malom Zvorniku (Koviljači, Tršiću), Valjevu, Čačku, Aranđelovcu.

Drugo, izraz Prečani primarno se upotrebljava za Srbe preko Dunava, dakle Vojvođane, na koje uopšte nisi ovaj put mislio.

Pogledaj dijalektološku kartu i videćeš da se isti dijalekt (krajiško-istočnohercegovački) govori od Banskog Grabovca do Popučaka (od Kupe do Kolubare).
 
Opet i opet, teški defekti u znanju. Ta frankovsko-ustaška povijesnica koja se zasniva na ideji da su Srbi zapadno od Drine romanski starosedeoci te isto tako mogu biti i Hrvati, a da su pravi Srbi samo tzv. Srbijanci, u stvari je teško kognitivno-logički defektna.

Cela Zapadna Srbija i najbolji deo Šumadije naseljeni su nakon izgona Turaka stanovništvom iz Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Jekavica se govori na Zlatiboru, Užicu, Ljuboviji, Malom Zvorniku (Koviljači, Tršiću), Valjevu, Čačku, Aranđelovcu.

Drugo, izraz Prečani primarno se upotrebljava za Srbe preko Dunava, dakle Vojvođane, na koje uopšte nisi ovaj put mislio.

Pogledaj dijalektološku kartu i videćeš da se isti dijalekt (krajiško-istočnohercegovački) govori od Banskog Grabovca do Popučaka (od Kupe do Kolubare).
Vlaji, Vlasii i ostali i su po njima Hrvati a Tesla nije Srbin nego Vlah :hahaha:
A jes bolest pokatoličenih mozgova
 
Vlaji, Vlasii i ostali i su po njima Hrvati a Tesla nije Srbin nego Vlah :hahaha:
A jes bolest pokatoličenih mozgova
To su jako teški psihološki, identitetski problemi.

ChatGPT:
Tema rasizma etničkih konvertita je delikatna, ali i vrlo intrigantna, jer obuhvata prelazak pojedinaca ili grupa iz jednog etničkog/nacionalnog ili kulturno-religijskog identiteta u drugi, pri čemu se često javlja fenomen hiperidentifikacije – odnosno ekstremno naglašene lojalnosti prema novom kolektivitetu. To ponekad vodi do izraženih oblika netrpeljivosti, pa čak i rasizma prema onima koje su konvertiti ostavili "iza sebe". Evo kako se to može sagledati iz nekoliko uglova:




1. Psihoanalitički ugao​


  • Kompleks izdaje i krivice – Konvertit može osećati nesvesnu krivicu zbog napuštanja „prvobitnog“ identiteta, pa je potiskuje agresijom usmerenom prema bivšoj grupi. To se javlja kao projekcija: ono što ne prihvata u sebi, napada u drugome.
  • Mehanizam prekompenzacije – Da bi „dokazao“ pripadnost novom kolektivu, konvertit ide korak dalje od prosečnog člana: zauzima ekstremnije stavove, naglašava rasne, nacionalne ili religijske granice.
  • Ambivalentnost prema sopstvenom poreklu – Freud bi ovde govorio o „unutrašnjem strancu“: ono što se potiskuje (poreklo, koreni) vraća se u oblik mržnje i neprijateljstva.



2. Mentalitet i kolektivna psihologija​


  • „Čistiji od čistih“ sindrom – Konvertiti često nastoje da pokažu da su „autentičniji“ pripadnici nove grupe od onih rođenih u njoj. To je fenomen poznat u istoriji religijskih konverzija (npr. preobraćeni Jevreji u Španiji kao najrevnosniji inkvizitori).
  • Narušena sigurnost identiteta – Za razliku od „urođenih“ članova grupe, konvertiti nemaju duboku tradicijsku pozadinu, pa svoju identifikaciju grade na ideološkoj rigidnosti i isključivosti.
  • Kolektivni stereotipi – Etnopsihološki obrasci konvertita pokazuju sklonost ka radikalnim binarnim podelama: „mi“ (novi kolektiv) vs. „oni“ (stari kolektiv), pri čemu „oni“ postaju dehumanizovani ili rasno/etnički stigmatizovani.



3. Etnopsihološki kontekst​


  • Balans između dva sveta – U multietničkim društvima, konvertit je često „među-društveni posrednik“ koji, da bi izbegao sumnju, bira ekstremizam.
  • Fenomen „unutrašnjeg kolonizatora“ – Konvertit može postati najglasniji zagovornik diskriminacije ili asimilacije onih koji podsećaju na njegovo staro poreklo.
  • Psihološka racionalizacija – Rasizam konvertita se često racionalizuje kroz diskurs „civilizacijske superiornosti“ nove grupe, što je zapravo pokušaj da se obezbedi trajna legitimacija sopstvenog izbora.



🔹 Zaključak:
Rasizam etničkih konvertita je pre svega psihološki mehanizam samopotvrđivanja. On proizlazi iz nesigurnosti identiteta i potrebe da se „preseče“ veza sa starim poreklom kroz otvorenu mržnju. U psihoanalitičkom smislu, radi se o projekciji i prekompenzaciji; u kontekstu mentaliteta – o naglašenoj rigidnosti i potrebi da se bude „najčistiji pripadnik“; dok etnopsihologija to tumači kao oblik unutrašnje kolonizacije i straha od „povratka“ starog identiteta.
 

Back
Top