Da li su kajkavci Hrvati ili zaseban narod?

[Frontiersman]

Oćemo sad da otvramo temu Vlastimirovića ili ćemo da zaključimo da su Srbi bili narod od srednjeg veka zajedno sa još tri evropska naroda?

Srećno sa tim. Bićeš usamljen u toj ideji.

 

[Škutor Kićo]

podatak kako u Ukrajini(ili bar u Galiciji) pričaju ikavicom isto ka i mi u Dalmacij

To je poznata stvar

Gdje je god u slavenskome jeziku k, oni govore i (kao i Rusini a gdješto i Česi i Slovaci) npr.: vira, dite, did, nisam itd. Po ovome sad možemo znati kako je došlo te

 

[Mrkalj]

Pogledajte prilog 1789251

Baška ploča - falsifikat iz 16. veka

Dubrovački molitvenik ili Dubrovački ćirilski molitvenik je srpski katolički molitvenik „tipa časoslov”, štampan ćirilicom 1512. u Veneciji.
Srpski filolog Milan Rešetar, koji je ponovo izdao knjigu 1938. godine, definiše njen jezik kao srpski, ali napominje da se upotrebljavana ćirilica razlikuje od jezika rane pravoslavne štampane knjige (raški jezik) i bliža je onom koji koriste katolici i muslimani (srpskoslovenski jezik).

Kašićeva gramatika - ilirska srpska štokavska gramatika po narudžbi jezuitskog generala Klaudija Akvavive. Vatroslav Jakić o Kašćevoj gramatici: Vatroslav Jagić će 1884. godine reći: „To je gramatika narodnog srpskog jezika, srednjeg između štokavizma i čakavizma"

Vrančićev rečnik - iliski, videti u predgovoru da se odnosi ina Bosnu i na Srbiju:

Vrančić: "Ovo je razlog zbog kojeg sam dalmatinski, pretpostavio svim drugim idiomima slovenskoga jezika (koji širi svoje grane pružajući se nadaleko po celoj Evropi, od Jadranskoga mora u Aziju, sve do nepoznatih severnih obala): najčišći je od svih ostalih, kao i toskanski među italijanskima. Dalmaciju pak ne ograničavam na one vrlo uske granice, koje su joj danas postavile nepovoljne prilike, nego na one kojima je nekoć bila omeđena. Imala je naime s juga Jadransko more, sa severa reke Dravu i Dunav, sa zapada Nemce i Italijane, a s istoka Makedonce i Tračane. Sada se deli na Dalmaciju, Hrvatsku, Bosnu, Slavoniju, Srbiju i Bugarsku. Onu čistotu svojega jezika, koju sada imaju, Poljaci i Česi primili su iz ovih krajeva zajedno sa svojim prvim vođama, Lehom i Čehom. Odavde vuče svoje poreklo i Sveti Jeronim, koji je Latinima i ljudima svojega naroda protumačio i novim pismom zapisao svete knjige. Odavde je i onaj Ćiril, koji je kasnije to isto iskazao drugim pismom, kojim se danas posvuda služe ne samo Dalmatinci, koji ispovedaju grčku veru, nego i Ruteni ili Moskovite i Vlasi."

 

[Škutor Kićo]

Prije 19. stoljeća samo određena elita i intelektualci nekog naroda gaje sličnu svijest,

Samo u Carstvu Austrijskome, osobito u Madžarskoj, Srbi imaju višu klasu ili svoju gospodu

Ocigledno je to bila malena grupica

 

[Škutor Kićo]

Baška ploča - falsifikat iz 16. veka

Za cije potribe je pravljen?

 

[Škutor Kićo]

Vrančićev rečnik - iliski, videti u predgovoru da se odnosi ina Bosnu i na Srbiju

OSim sta se zove dalmatinski di je cakavski

 

[Škutor Kićo]

srednjeg između štokavizma i čakavizma"

To je scakavizam hrvatski govor

 

[Mrkalj]

OSim sta se zove dalmatinski di je cakavski

Vrančić lepo u predgovoru piše da je i Srbija u Dalmaciji.

 

[Mrkalj]

To je scakavizam hrvatski govor

Ne, to je рičка, samo, ti si još mali pa ne znaš šta je to.

Bitno da Jagić kaže da je Kašićeva gramatika "gramatika srpskog narodnog jezika". Šta ti misliš - koga je briga? Ah da, nikog.

 

[Frontiersman]

Samo u Carstvu Austrijskome, osobito u Madžarskoj, Srbi imaju višu klasu ili svoju gospodu

Ocigledno je to bila malena grupica

Ne, u tu klasu spada i sveštenstvo SPC iz Osmanskog carstva, Venecije i Crne Gore.

 

[Škutor Kićo]

Vrančić lepo u predgovoru piše da je i Srbija u Dalmaciji.

Mislis mletacka republika je drzala taj dio, a srbi su dosli tek kao vojna lica

 

[Škutor Kićo]

Bitno da Jagić kaže da je Kašićeva gramatika "gramatika srpskog narodnog jezika"

Bitno da karadzic kaze da ikavicu imas samo u hrvata, a sad me siti kako je kasic izgovarao glass jat?

 

[Škutor Kićo]

, u tu klasu spada i sveštenstvo SPC iz Osmanskog carstva, Venecije i Crne Gore.

Zasto svoju crkvu onda nisu zvali srpska patrijarsija nego pecka?
Ako nisi osvijescen nacionalno, onda stavljas u prvi plan zemljopisne termine

 

[Mrkalj]

Zasto svoju crkvu onda nisu zvali srpska patrijarsija nego pecka?

Zbog Karlovačke patrijaršije.

 

[Mrkalj]

Bitno da karadzic kaze da ikavicu imas samo u hrvata, a sad me siti kako je kasic izgovarao glass jat?

https://books.google.rs/books?id=13...ges&cad=2#v=onepage&q=Zarcalo dvhovno&f=false

Evo malo friško digitalizovanog Vartolomeja Kašića Bogdaničića, da razgali srpsku dušu.

Title	Zarçalo dvhovno od pocetka, i sfarhe xivota coviecanskoga Razdieglieno, i razreyeno u Petnaes Razgovora, à ù stoo, i pedeset dubbia, alliti Sumgna poglavitieh. Vcignenieh meyu Mesctrom, i gnegoviem Vcenijkom
Author	Mauro Orbini
Published	1614
Original from	National Library of the Czech Republic
Digitized	25 Apr 2016

Uzmnožitomu i plemenitomu gospodinu Radi Sladojeviću,
Pridrago pozdravljenje.

Kada primih gospos. tvoju knjigu, videći tvoju volju, i želju veliku od pomoći, i koristi svega našega naroda slovinskoga, veoma sam se obeselio. Jere mi se ono jest zgodilo, što sam od vele vrjemena želio; je da bi Gosp. Bog nadahnuo kogagod plemenita, i moguća krstjanina za duhovnu pomoć od mnozijeh duša, koje ginu, ne imajući ni Svetoga pisma za svoje utišenje (utehu, prim. Mrkalj), ni od druge koje vrste pismo ispisano od koga godire razumna naučitelja bogoslovca.

Istom se nahode mnoge knjige od svjetovnijeh popivkinja (pesama, prim. Mrkalj), pjesni ispraznijeh, komedija bludnijeh, i libara malo vrijednijeh od ljubavi telesne, i zemaljske. A od ljubavi duhovne Božje, i nebeske jedva u našemu jeziku nahodimo libro, koje nas pismom svojijem užeže u srcu, da se obratimo k našemu Stvoritelju Bogu, neka ga, poznavši njegovo prislavno, prilipo, i pridobro veličanstvo od ljubavi, njega požudimo voljom, obljubimo dušom, a srcem zagrlimo, kako smo držani.

Kojimi dakle riječma mogu ja Gosp. tvo: zahvaliti na ovomu veselju momu, koje mi se jest uzmnožilo pridragom tvojom knjigom, budući mi se zajedno s njom očitovalo pričisto ovo Zrcalo duhovno, koje će biti mnozijem dušam bogoljubnijem veoma korisno? Ako bih ja sam zahvalio, bila bi moja odveć malena hvala; bolje će biti, da, zahvalivši Bogu darovniku od dobra svakoga, Tvomu Gosp. tolikrat zahvale, kolikrat pročtivši ga, u srcu svomu duhovno naslađenje oćute, od svete vjere prosvetljenje, pokripljenje od ufanja, i od Božje ljubavi uzmnoženje.

Koliko paka za ugoditi molbam tvojijem, da ga činim na svjetlost dati, nastojati ću, kako i nastojim s velicim trudom, imajući brime priveliko na mojijeh plećijeh od posala druzijeh; ništar ne manje usilovati ću se na slavu Božju, i za razgovor od mnozijeh, koji će razgledati u ovomu Zrcalu sami sebe, i pobolšati, videći gnjusobe kojegodire na obrazu od duše svoje.

Naredio sam da se utišti po onomu Nauku, kojim se ima, naški naredno pisati, i čtiti; jere mi je mučno vazda bilo, da svi plemeniti narodi od Europe naredno, od svoga jezika razgovore, i pisma po Nauku pišu; a našinci nehajući se od Nauka, ali ženskim načinom pišući pogrđuju slavni slovinski jezik, ali svak sebi izmišlja slova, nauk, i pismo: i tako se nahodi, toliko načina od pisanja, koliko se nahodi libara, i knjiga napisanijeh. Neka svak znade, kako ima naški slovinski pisati, i neka svak može lasno po nauku pročtiti, što druzi budu upisali, naredio sam, da se na svrhi od ovoga libarca priloži, i stavi u kratko pokupljeni Nauk, koji sam ja nikoliko godišta prije bio naredio u mojoj Gramatici. Ako ne bude ugodan ovi Nauk komugodir aristarku, on će moći slobodno ali iznova napisati drugi, ali će se bezredno u pismu smetati, ali će čovjek po načinu žanskomu s malom časti, naredno pismo svoje pogrditi.

Znam ja ovo dobro, da se ovi nauk sklada veoma s našimi srpskimi slovi, i da ga ja nijesam pokupio, nego s velicim razlogom; imajući naš jezik potrebu od veće slova, neg latinski, ali italijanski. Jošter vidio sam ja slova Ebreja, grčka, španjulska, i ina, tako sam u njih zamirio, i upamtio, što jest bilo potrebno našemu jeziku. Scinim, da će biti korisno pismo ovako, i lasno za čtiti se.

A ono, što me u početku hvališ od otvorenoga stijega, ne pristoji se toliko meni ona hvala, koliko mnogo poštovanomu gospodinu Dum Šimunu Ivana Matkovića, koji jest slavno uzvišio suprot poluvjenikom pravu vjeru krstjansku. Ne ostaje mi drugo za sada, nego moliti Gosp. tvo: da mi zapoviješ, ako sam vrijedan poslužiti tebi, i tvojijem u komugod drugomu poslu tvomu. Nastoj zdravo, veselo i u milosti Božjoj živiti.

Iz Rima na. 20. novembra 1613.
T: G. V. sluga u Isukrstu

Bartolomeo Kašić Bogdaničić
od Reda Družbe Jesusove.

 

[Frontiersman]

Zasto svoju crkvu onda nisu zvali srpska patrijarsija nego pecka?
Ako nisi osvijescen nacionalno, onda stavljas u prvi plan zemljopisne termine

Ko ti je to rekao da su je tako zvali? Podugačka je bila titula poglavara, ali svaki put sadrži u sebi "arhiepiskop pećki i patrijarh srpski".

 

[Škutor Kićo]

Vartolomeja Kašića

Je l stvarno zovete apostola bartolomeja vartolomej?

 

[Ovi jedan]

Baška ploča - falsifikat iz 16. veka

Dubrovački molitvenik ili Dubrovački ćirilski molitvenik je srpski katolički molitvenik „tipa časoslov”, štampan ćirilicom 1512. u Veneciji.
Srpski filolog Milan Rešetar, koji je ponovo izdao knjigu 1938. godine, definiše njen jezik kao srpski, ali napominje da se upotrebljavana ćirilica razlikuje od jezika rane pravoslavne štampane knjige (raški jezik) i bliža je onom koji koriste katolici i muslimani (srpskoslovenski jezik).

Kašićeva gramatika - ilirska srpska štokavska gramatika po narudžbi jezuitskog generala Klaudija Akvavive. Vatroslav Jakić o Kašćevoj gramatici: Vatroslav Jagić će 1884. godine reći: „To je gramatika narodnog srpskog jezika, srednjeg između štokavizma i čakavizma"

Vrančićev rečnik - iliski, videti u predgovoru da se odnosi ina Bosnu i na Srbiju:

Vrančić: "Ovo je razlog zbog kojeg sam dalmatinski, pretpostavio svim drugim idiomima slovenskoga jezika (koji širi svoje grane pružajući se nadaleko po celoj Evropi, od Jadranskoga mora u Aziju, sve do nepoznatih severnih obala): najčišći je od svih ostalih, kao i toskanski među italijanskima. Dalmaciju pak ne ograničavam na one vrlo uske granice, koje su joj danas postavile nepovoljne prilike, nego na one kojima je nekoć bila omeđena. Imala je naime s juga Jadransko more, sa severa reke Dravu i Dunav, sa zapada Nemce i Italijane, a s istoka Makedonce i Tračane. Sada se deli na Dalmaciju, Hrvatsku, Bosnu, Slavoniju, Srbiju i Bugarsku. Onu čistotu svojega jezika, koju sada imaju, Poljaci i Česi primili su iz ovih krajeva zajedno sa svojim prvim vođama, Lehom i Čehom. Odavde vuče svoje poreklo i Sveti Jeronim, koji je Latinima i ljudima svojega naroda protumačio i novim pismom zapisao svete knjige. Odavde je i onaj Ćiril, koji je kasnije to isto iskazao drugim pismom, kojim se danas posvuda služe ne samo Dalmatinci, koji ispovedaju grčku veru, nego i Ruteni ili Moskovite i Vlasi."

"Odavde vuče svoje poreklo i Sveti Jeronim, koji je Latinima i ljudima svojega naroda protumačio i novim pismom zapisao svete knjige."

Stridon bio je grad u rimskoj provinciji Dalmaciji , nepoznate lokacije, najpoznatiji kao rodno mjesto svetog Jeronima.

Točna lokacija Stridona nije poznata. Moguće je da se Stridon nalazio ili u modernoj Hrvatskoj ili Sloveniji . Moguće lokacije su okolica Ljubljane , Staroda (Slovenija), Sdrina , Štrigove , Zrenja , Zrina (Hrvatska) i mnogih drugih u objema zemljama. Međutim, prema drugim izvorima, poput Frane Bulića u njegovom djelu Stridon (Grahovopolje u Bosni) rodno mjesto Svetoga Jeronima: rasprava povjesno-geografska (1920.) i geografske karte Rimskog Carstva iz 395. godine iz Povijesnog atlasa (1911.) Williama R. Shepherdja , Stridon, koji je bio sjedište biskupije, smješten je na 44,2N, 17,7E, u današnjoj Bosni i Hercegovini , u Grahovskom polju , blizu grada Grahova .

"Odavde je i onaj Ćiril, koji je kasnije to isto iskazao drugim pismom, kojim se danas posvuda služe ne samo Dalmatinci.."

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Doduše malo me ovo buni pošto Ćiril triba bit iz Soluna, al ako je Vrančić Bugare smistija u Dalmaciju onda valjda može i Solun


Nego koja je poanta tvog upisa osim da Vrančić(rođen u Šibeniku) vidi i nas Dalmatince i Hrvate i Slavonce u najmanju ruku ka govornike istog jezika s vama, a ti ovde danima(na drugim temama i godinama) upireš da dokažeš suprotno? Vidia si Srbiju i Dalmaciju u istoj rečenici pa je bilo jače od tebe ili ima neki drugi razloga da sebi zabiješ ovakav autogol?

 

[Škutor Kićo]

slovinski jezik,

Sva je djela nazivao ilirskin ne slavenskin

našimi srpskimi slov

Procitaj predgovor rituala rimskog di se naziva hrvaton

 

[Ovi jedan]

Je l stvarno zovete apostola bartolomeja vartolomej?

Ostalo im od izvođenja pustih vratolomija

 

[Mrkalj]

Tema su kajkavci. Citat sa ustašopedije:

Pogledajte prilog 1789234
https://hr.wikipedia.org/wiki/Juraj_Habdelić

"ON JE POD SLOVENSKIM PODRAZUMIJEVAO KAJKAVSKI GOVOR, A POD HRVATSKIM GOVOR JUŽNO OD KUPE"

PS. Što se Vuka i Sremaca tiče - to je sahranjena tema. Hrobi je pokušao to da brani, ali se završilo kao sa Ćipurovim Elis Ajlendom tj. bugarskom skupštinom:
Vuk kaže, u kondicionalu, da bi mu to rekli Sremci da nije u pesmaricu ubacio i ekvaske pesme. A zašto je ubeđenje Vuka da je tadašnje ubeđenje Sremaca bilo da Hrvaćani govore ijekavski i to sam odgovorio ranije, pre četiri godine: Hrvaćani (Ličani, Kordunaši, Banijci) su jedini Austrijanci, jedini zemljaci Sremaca, koji govore ijekavicu - "hrvatski" (jezik Srba Hrvaćana).
Prvo, segment percepcije Sremaca.
a) Ne "slavonski jezik" zato što su Hrvaćani (Srbi iz Hrvatske) bili isključivo ijekavci, a Slavonci ne.
b) Ne "slavonski jezik" jer ga ni Slavonci nisu tako zvali, već naški i racki.
c) Da "hrvatski" jer se jezik austrijskih Srba ijekavaca iz Banije, Korduna i Like tj. ijekavica Srba Hrvaćana percipira kao "hrvatski" ("horvacki")
d) Pridev "hrvaćanski" ("horvaćanski") bio bi precizniji, ali se, naprosto, nikad nije koristio.

Drugo, segment Vukove percepcije.
a) Radi se o Vukovoj doskočici iz koje normalan proučavalac ne može izvući relevantne činjenice o svesti onih na koje se doskočica odnosi.
b) Radi se o argumentacijskoj prečici tj. Vukovom emocionalnom argumentu u kojem se pravda dajući primer kojim potencijalnu kritiku, u nameri njene diskvalifikacije, predstavlja apsurdom.
c) Apsurd je u tome što Vuk zna da Hrvati ijekavci ne postoje.

Mara Malagurska, Iz knjige Bunjevka o Bunjevcima, 1941:

Srpska ijekavština i „bunjevački Hrvati"

Kad naši Bunjevci hoće da postanu Hrvati, oni prestanu da divane svojom milozvučnom bunjevačkom ikavštinom i počnu divaniti — srpskom ijekavštinom! Na primer: ne kažu »lipo dite«, »bilo mliko«, »liva ruka«, »di si bio«, nego »lijepo dijete«, »bijelo mlijeko«, »lijeva ruka«, »gdje si bio« i t. d. I misle, neznalice, da su se time pohrvatili!

Zlatna prostota: Govoriti srpski, a misliti da je to hrvatski, i da su se baš time pohrvatili! Jer, t. zv. štokavsko-ijekavski dijalekt nije hrvatski, kako naše neznalice i prkos-Hrvati misle, nego čist srpski dijalakt. Dvi trećine srpskoga naroda govori tim dijalektom, (»bijeli snijeg, lijeva ruka, lijepo dijete, gdje, ovdje, ondje«), a samo jedna trećina govori t. zv. štokavsko-ekavskim dijalektom (»beli sneg, leva ruka, lepo dete, gde, ovde, onde« i t. d.) Što znači, da oko 6 miliona Srba govori štokavsko ijekavskim, narečjem, dok samo oko 2,000.000 Srba govore štokavsko-ekavskim.

Crna Gora, Boka Kotorska, Dalmacija, Lika, Bosna i Hercegovina, Sandžak i čila Zapadna Srbija govore ijekavštinom, a samo Vojvodina, istočna Srbija i Južna Srbija govore ekavštinom. Međutim, pravi hrvatski, govorni narodni jezik nije štokavsko-ijekavski, nego čakavsko i kajkavsko-ekavski (rič »što« izgovaraju »ča« i »kaj«, a staro slovensko »jat« izgovaraju kao »e«. Na primer: ne kažu: »šta si kazao«, nego »ča si kazal«; ne »zašto si uzeo« nego »za kaj si zel?«, ali ne kažu »gdje, ovdje, ondje«, nego: »gde, ovde, onde«, i t. d.)

Nastavak u: http://kovceg.tripod.com/mara_malagurska.htm

Elem, mogu te retardirane doskočice i dalje da budu efektne za široke narodne mase po forumima, materijal za šegačenje, ali - neozbiljno je i ne prolazi u naučnim okvirima.

Milovan Vidaković, Lukijan Mušicki i drugi bili su protiv jekavice pa su pisali Vuku da je se okani.

U jednoj svojoj knjizi (“Narodna srpska pesnarica, čast vtora, Beč, 1815., skupio Vuk Stefanović Karadžić”) objašnjava Vuk zašto sve pjesme nije donio u jekavici: “Da sam sve napečatio Hercegovački (npr. djevojka, djeca, vidjeti, lećeti i pr.), onda bi rekli Sremci, a osobito varošani i varoške: pa šta sada nama ovaj nameće Horvatskij jezik.”

Juraj Križanić: Srbi mjesto jat imaju ie: tielo, liepo, viera, striela, sieno. Ali ne znaju jus mali. Hrvati "ni jednije dvoglasnici ne uživajut nigdiže: nego ljubet rizvo i otrazno izrikanje", to jest vole čiste vokale: e mjesto malog jus i i ili e mjesto jat: knez, svet; tilo, lipo, strila; vera, seno.

Asim Peco - Križanićevi pogledi na srpskohrvatski jezik

Kao bitan ukazatelj srpskog karaktera jezuitske prozelitizmene leksikografije i gramatografije sigurno je Srpska gramatika iz 1666.g (1661.) Jurja Križanića, (imenom: Grammatichno izkazanye ob russkom yaziku) jezuitskog misionara iz Obrha kod Ozlja i sibirskog zatočnika, u kojoj se, pored tumačenja na ruskom, beloruskom i poljskom, nalazi i tumačenje na hrvatskom jeziku, čime je ovaj jezuitski misonar jasno ukazao na to šta je kongregacija smatrala hrvatskim jezikom, a sa čim je izjednačavala ilirski jezik.

 

[Mrkalj]

Sva je djela nazivao ilirskin ne slavenskin

Procitaj predgovor rituala rimskog di se naziva hrvaton

Ne postoji takvo mesto u Ritualu rimskom.

 

[Škutor Kićo]

Srpska gramatika iz 1666.g (1661.) Jurja Križanića

Krizanic koji je zivia medu kajkavcima prica srpski? Pa daj uozbiljite se

 

[Mrkalj]

Krizanic koji je zivia medu kajkavcima prica srpski? Pa daj uozbiljite se

Uzbiljite se ti i tvoj tata. Čovek se sam nazivao i potpisivao Juraj Križanič Srbljanin. Živeo je dužeu Sibiru nego u Obrhu kod Ozlja.

I ovde je bitno da Križanič svedoči kako NE POSTOJE HRVATI JEKAVCI, samo EKAVCI i IKAVCI:

Juraj Križanić: Srbi mjesto jat imaju ie: tielo, liepo, viera, striela, sieno. Hrvati niti jedan dvoglas nigde ne koriste već vole čiste vokale: e umesto malog jus i i ili e mjesto jat: knez, svet; tilo, lipo, strila; vera, seno.

Veliko neznanje je tvoj veliki hendikep.

 

[Ovi jedan]

Ne, to je рičка, samo, ti si još mali pa ne znaš šta je to.

Bitno da Jagić kaže da je Kašićeva gramatika "gramatika srpskog narodnog jezika". Šta ti misliš - koga je briga? Ah da, nikog.

Vi imate tih par imena(Jagić, Šafarik) iz 19.st. šta su vam i danas sveto pismo iako je svit od tada otiša miljama naprid i neke njihove teorije su davno odbačene. Al ti i slični ćete po tome jahat iduća dva stoljeća iz neimaštine drugih(modernijh) stručnjaka koji će potvrdit to šta trabunjate.