Da Li Iko Zna Ko Je Bio Kruš? I otkud sufiks ac u imenima nasih mesta?

Kаranje nije svađa, nego pogrda.

Таko je. Karati znači grditi ili psovati nekog. Pošto se psovati nekog kod nas najčešće svodi na pretnju jеbanjem, jasno je zašto je karati dobilo kolokvijalno značenje jebаnja. Pored glagola karаti nastaje (ili se prenosi od originalne) i glagolska imenica kаranje odnosno imenica kára (koja je zadržala osnovni, dugouzlazni - a koji bi drugi - akcenat za razliku od em kratkog em silaznog turskog kära). :kafa:
 
Таko je. Karati znači grditi ili psovati někog. Pošto se psovati někog kod nas najčešće svodi na prětnju jеbanjem, jasno je zašto je karati dobilo kolokvijalno značenje jebаnja. Pored glagola karаti nastaje (ili se prěnosi od originalne) i glagolska imenica kаranje odnosno imenica kára (koja je zadržala osnovni, dugouzlazni - a koji bi drugi - akcenat za razliku od em kratkog em silaznog turskog kära). :kafa:

Karati na bugarskom znači voziti. Карайте бавно=возите пажљиво. To piše i na skijalištima pošto i za skijanje koriste istu reč - каранје.

Interesantna je očita veza sa imenicom car=kola? Upotrebljava se u skoro istom obliku i kod nas, gde znači nešto kao taljige, mada retko i više u pesničkoj funkciji. Npr. pesma "Kari Šabanovi" zaboravljenog pesnika Aleksandra-Lesa Ivanovića. Zanimljivo je da je ova pesma uglazbljena (neka korist i od Hrvata z:)I i da je peva Toma Zdravković. Nemaran pretraživač interneta mogao bi zaključiti da je Toma Zdravković i autor tih stihova, a eto nije, nego je to pesnik Ivanović, inače otac šahovskog velemajstora Ivanovića kojeg znamo iz nekadašnjih emisija "Šahovski komentar". z:)

Osim toga, imamo i imenicu "kara" kratkosilaznu u značenju vojne formacije četvrtastog oblika, što verujem da je u nekoj vezi i sa bojom u kartama "karo".

П.С. Већ други пут ми се дешава да ми систем неку реч која није псовка препознаје као псовку, па морам бугарску реч каранје, која значи потпуно десето о чему је овде и реч, да пишем на искривљен начин. Стварно ме нервира ова форумска прохибиција која је ем лицемерна ем бесмислена.
 
Poslednja izmena:
Karati na bugarskom znači voziti. Карайте бавно=возите пажљиво. To piše i na skijalištima pošto i za skijanje koriste istu reč - каранје.

Interesantna je očita veza sa imenicom car=kola? Upotrebljava se u skoro istom obliku i kod nas, gde znači nešto kao taljige, mada retko i više u pesničkoj funkciji. Npr. pesma "Kari Šabanovi" zaboravljenog pesnika Aleksandra-Lesa Ivanovića. Zanimljivo je da je ova pesma uglazbljena (neka korist i od Hrvata z:)I i da je peva Toma Zdravković. Nemaran pretraživač interneta mogao bi zaključiti da je Toma Zdravković i autor tih stihova, a eto nije, nego je to pesnik Ivanović, inače otac šahovskog velemajstora Ivanovića kojeg znamo iz nekadašnjih emisija "Šahovski komentar". z:)

Osim toga, imamo i imenicu "kara" kratkosilaznu u značenju vojne formacije četvrtastog oblika, što verujem da je u nekoj vezi i sa bojom u kartama "karo".

П.С. Већ други пут ми се дешава да ми систем неку реч која није псовка препознаје као псовку, па морам бугарску реч каранје, која значи потпуно десето о чему је овде и реч, да пишем на искривљен начин. Стварно ме нервира ова форумска прохибиција која је ем лицемерна ем бесмислена.

Mislim da je to opet romanska reč. Na italijanskom carro znači kola (vagon, auto, kočija).
 
Таko je. Karati znači grditi ili psovati někog. Pošto se psovati někog kod nas najčešće svodi na prětnju jеbanjem, jasno je zašto je karati dobilo kolokvijalno značenje jebаnja. Pored glagola karаti nastaje (ili se prěnosi od originalne) i glagolska imenica kаranje odnosno imenica kára (koja je zadržala osnovni, dugouzlazni - a koji bi drugi - akcenat za razliku od em kratkog em silaznog turskog kära). :kafa:
grditi i psovati = svadjati se
Kazem vam, pitajte koga god hocete iz krusevacke sumadije, karati = svadjati. Govorim za taj deo nase zemlje, ne za makedonsko "karaj me majko" gde ocigledno znaci grditi.
 

Izgleda da je ta naša reč srodna sanskritskim korenima:think:

Slične su još:
Kurkurah- pas..kod nas je sličnija reč kurjak , vrsta vuka (jak Kur..?)..vuk je inače vrkah
Kur, kurati, glagol -urlati..(Kuriti je duvaniti na jugu kod nas..)
Kurčah i kurčakah, imenice - membrum viril, istureni deo tela (ruka, noga, vrh nosa, penis..). qurac, qurčina, itd..plus mnogo glagola , moram da pišem sa Q umeto sa K ...(naqurčiti , poqurčiti, odqurčiti), prideva (naqurčen, qurčevit), imenica (qurčevina
Kurčakin, pridev- krut, naduven (napr."kurčevit " čovek, onaj što se "kurči")

a u "Rečniku srodnih srpsko-sankritskih reči" Branislave Božinović (prva knjiga, str 134-140) odakle prepisujem stoji i , kako sama kaže , "nedokaziva hipoteza" da se sanskritska imenica Kuravah (Kurave, potomci Kurua..čije ime znači "sam sebi uzdanica") i Kuruh, potomci Kurua (Kuričići,Kurovići )) odnosi na Srbe:super:
Kuru je inače predak "Panduh"-a, Bledolikog od koga teče Arjunska loza nadalje.
Dugačko je za prepisivanje, a zanimljivo je..

Na tu i takvu "svezu" kurčevitih Srba podseti me prekjučerašnji tekst u hrvatskim el. novinama
"Srbi imaju najveće penise u Evropi, prosjek im je čak 17 centimetara" sa istaknutim "ključnim podacima" u antrfileu:
* Penis Srba u prosjeku je velik 17 centimetara dok se u ostatku Europe kreće od 11 do 15 centimetara

Čitajte, i srećna Vam svima Nova :zjelka2:

http://www.index.hr/xmag/clanak/srb...-prosjek-im-je-cak-17-centimetara/532792.aspx
 
Poslednja izmena:
Pala mi je na pamet zanimljiva teorija o imenu nasih gradova i sela i sufiksu ac na kraju njihovih imena. To je primenljivo na bilo koje ime naseg grada ili sela, razlozite samo pa cete da vidite.

Recimo Mladenovac jasno govori da je taj grad Mladenov ac, a nemam pojma sta moze da znaci ac. Jel to nekad bila oznaka za utvrdjenje ili za grad? Jel to znaci Mladenov grad? Ako znaci na kom je to jeziku, taj ac?

Dalje, ono sto mi je privuklo paznju su neka izgubljena nasa imena, kao sto je Kruš. Imamo Kruševac, imamo Krušev Dol, imamo Kruševo i ko zna šta još, a nemamo Kruša.
Na netu ne mogu da nadjem nista sto bi ukazivalo na to ko je bio taj Kruš.

Zna li iko?

Скоро сам био у Пољској...и привукло ми је пажњу то што је много места са завршетком на АЦ
 
Pala mi je na pamet zanimljiva teorija o imenu nasih gradova i sela i sufiksu ac na kraju njihovih imena. To je primenljivo na bilo koje ime naseg grada ili sela, razlozite samo pa cete da vidite.

Recimo Mladenovac jasno govori da je taj grad Mladenov ac, a nemam pojma sta moze da znaci ac. Jel to nekad bila oznaka za utvrdjenje ili za grad? Jel to znaci Mladenov grad? Ako znaci na kom je to jeziku, taj ac?

Dalje, ono sto mi je privuklo paznju su neka izgubljena nasa imena, kao sto je Kruš. Imamo Kruševac, imamo Krušev Dol, imamo Kruševo i ko zna šta još, a nemamo Kruša.
Na netu ne mogu da nadjem nista sto bi ukazivalo na to ko je bio taj Kruš.

Zna li iko?

Kruševac je dobio ime po kamenu krušac koji se vadio iz Zapadne Morave kod sela Jasika blizu Kruševca. Na mestu Kruševca, nije postojao ranije ni jedan grad, već je sagradjen zbog spleda istorijskih okolnosti i odražava centar teritorije Kneza Lazara. Što se tiče nastavka ac i mene interesuje šta označava, mada mislim da označava nečiju svojinu.
 
Крушевац како је добио име?

А ова могућност:

Правдо, руком Творца освештана,
ти које је име свуда свето
до границе зраках свијетлијех,
заштити ме штитом могућијем
од олујах корабљекрушнијех!

Корабљекрушнијех=оне које разбијају бродове, бродоломне.

Реч дакле означава ломљење, разбијање.
 
Крушевац како је добио име?

А ова могућност:

Правдо, руком Творца освештана,
ти које је име свуда свето
до границе зраках свијетлијех,
заштити ме штитом могућијем
од олујах корабљекрушнијех!

Корабљекрушнијех=оне које разбијају бродове, бродоломне.

Реч дакле означава ломљење, разбијање.

Kao kad skršiš nešto :D
 
Kruševo (Macedonian: Крушево [ˈkruʃɛvɔ] ( listen); Aromanian: Crushuva) also spelled Krushevo, is a town in the Republic of Macedonia. It is the highest town in Macedonia, situated at an altitude of over 4,000 feet (1250 m) above sea level. The town of Kruševo is the seat of Kruševo Municipality.

The name of the town in other languages is:

Aromanian: Crushuva
Turkish: Kruşova, Kuruşova
Greek: Κρούσοβo, Krousovo

Да ли ово помаже?
 
Таko je. Karati znači grditi ili psovati někog. Pošto se psovati někog kod nas najčešće svodi na prětnju jеbanjem, jasno je zašto je karati dobilo kolokvijalno značenje jebаnja. Pored glagola karаti nastaje (ili se prěnosi od originalne) i glagolska imenica kаranje odnosno imenica kára (koja je zadržala osnovni, dugouzlazni - a koji bi drugi - akcenat za razliku od em kratkog em silaznog turskog kära). :kafa:

Нема везе са Турским.
Ако погледате Српско-Санскритски речник наћићете корен кр и глаголе:
карајати, карајате који значе: проузрочити, навести неког да нешто учини.

Овај глагол има неправилну промену и јавља се у два облика, оба имају уметнуто а, само што је изнад једног а две тачке.

Иначе Турци су на путу за Анадолију доста вемена провели у контакту са народима који су говорили Индо-Европским језиком, па отуд код нас многе речи се приписују Турцима иако нису њихове нити је Турски Индо-европски језик.
 
Pala mi je na pamet zanimljiva teorija o imenu nasih gradova i sela i sufiksu ac na kraju njihovih imena. To je primenljivo na bilo koje ime naseg grada ili sela, razlozite samo pa cete da vidite.

Recimo Mladenovac jasno govori da je taj grad Mladenov ac, a nemam pojma sta moze da znaci ac. Jel to nekad bila oznaka za utvrdjenje ili za grad? Jel to znaci Mladenov grad? Ako znaci na kom je to jeziku, taj ac?

Dalje, ono sto mi je privuklo paznju su neka izgubljena nasa imena, kao sto je Kruš. Imamo Kruševac, imamo Krušev Dol, imamo Kruševo i ko zna šta još, a nemamo Kruša.
Na netu ne mogu da nadjem nista sto bi ukazivalo na to ko je bio taj Kruš.

Zna li iko?

Покушај да размишљаш у вези са овим: Пироћанац, Врањанац, Србијанац, Босанац, Белгијанац и т. д. Дакле, овде се ради о одредници да је неко из, или припада нечему, месту, народу држави. Можда ће ти ово помоћи.
 
Покушај да размишљаш у вези са овим: Пироћанац, Врањанац, Србијанац, Босанац, Белгијанац и т. д. Дакле, овде се ради о одредници да је неко из, или припада нечему, месту, народу држави. Можда ће ти ово помоћи.

Ја чак сумњам на одреднице племена које су првобитно код Словена била топономастичка , Моравци : Северци или Северјани (грч. Σεβερειζ), Моравци (грч. Μωραβων), Тимочани, Друговићи (лат. Drogawitz), Сагудати, Велегезити, Вајунити, Брзити или Брсјаци, Милинци, Језерци, Дуљеби, Бодрићи, итд.

Па сад великан или жупан би био моравац , језерац , милинац...и тд. ако би населио другу жупу као великан ли господар био би вероватно овако нешто.
 
Mislim da nam je najvecu pometnju napravio Vuk karadzic uvodjenjem slova h. To pre kod nas nije postojalo u vecini reci. H je bilo V ili nije bilo nista, kao u slucaju hleba koji je bio leb.
Tako da ako je kruh bio kruv, nista od Hlebovca opet.

Йедна од рѣтких паметних ствари койе Вук Караџић учини йе ВРАЋАЊЕ, а не увођење гласа/слова Х. Глас Х се поче губити у србских говорах тек негдѣ од 16тога вѣка. Али не би заборављен баш свуда: коришћаше се и у Вуково врѣме, у йужной Црной Гори (йужно од рѣке Зете), у говору Срба у граду Пећи, као и у Банату, а можда и йош по негдѣ по мало. Тако се по селах старе Црне Горе и данас може чути изворно "о мухах" (мѣстни падеж множине) а не двоструко искварено "о мувама". Губитак гласа Х иначе доведе до нестанка мѣстнога падежа множине у херцеговачких говорах. Вук се два десетлѣћа опираше враћању Ха, али га мораше вратити 1830 и неке йер без тога не бѣше могућ йезички договор са Хрватима. Вук их не могаше натѣрати постати "Рватима".
Што се тиче рѣчи ВАСЪ, и я однекле од ранийе знам да она у стара врѣмена значаше "село" или насељено мѣсто, и да од ње потичу многобройни завршетци у називах мѣста, али не могу наћи изворе.
 

Back
Top