Црногорци - Срби или посебан народ

Sto su crnogorci

  • Zaseban narod

    glasova: 1 20,0%
  • Srpska regija

    glasova: 2 40,0%
  • Crvena Hrvatska

    glasova: 2 40,0%
  • Ostalo

    glasova: 0 0,0%

  • Ukupno glasova
    5
Možda ovde nađeš neke odgovore
http://www.montenegro.org.au/prezimena.pdf

Zanimljivo da su po ovim istraživačima Drecuni poreklom Šumadinci, iz sela Velika Drenova kod Trstenika.
Prezime Drecun vodi porijeklo iz albanske etimologije. Na albanskom znači đavo, vrag. Kao dobar dio stanovnika Ljubotinja i Drecuni su daljeg albanskog porijekla.

Screenshot (86).png
 
A Poček, Markuš i ostala?
Što se tiče prezimena Markuš, oni navodno vode porijeklo iz prizrenskog naselja Momuša, odatle su u blizini Podgorice navodno i preseljeni u selo Momušiće (danas Momišići, gradsko naselje u Podgorici). I kod sela Momuša vidimo kao i kod prezimena nastavak -uš. Karakterističan je za Vlahe, ali dijelom i Arbanase. Ime Mark/Marko je hrišćansko.
Za Počeke ne znam. Navodno su došli iz Banjske (Srbije) krajem XIV i početkom XV vijeka u Pješivce a u XVII vijeku jedan od njih je došao na Cetinje. To je predanje, ali ga treba uzeti sa velikom rezervom.
Za Kape, tj. kasnije Kapičiće se zna da pripadaju starosjedilačkom stanovništvu na Ugnjima, zajedno sa Beladama, Lagatorima i Zuberima. Nisam ulazio u etimologiju ovih čudnih prezimena. Izuzev djelimično za Lagatore.
Za prezime Tatar baš pojma nemam odakle ono u Crnoj Gori. Ali u srednjem vijeku za poštonošu se odomaćio termin "lagatora" odnosno "tatara". Evo to sam našao u radu Božidara Vukčevića:

"U srednjem vijeku na nasim terenima opsti naziv za postare tj. nosace poste bio je lagator i tatar. Tako, Via Tartaresca treba mozda shvatiti kao "Postarski Put". Samo mjesto moglo je biti nazvano po mjestu gdje su se odmarali konji izmedju zamjena. Zamjene su mogle biti, pocev od Kotora, u Podgorici, Skadru, Ljesu, Dracu itd."

http://www.montenet.org/2002/bozo2.html
 
Što se tiče prezimena Markuš, oni navodno vode porijeklo iz prizrenskog naselja Momuša, odatle su u blizini Podgorice navodno i preseljeni u selo Momušiće (danas Momišići, gradsko naselje u Podgorici). I kod sela Momuša vidimo kao i kod prezimena nastavak -uš. Karakterističan je za Vlahe, ali dijelom i Arbanase. Ime Mark/Marko je hrišćansko.
Za Počeke ne znam. Navodno su došli iz Banjske (Srbije) krajem XIV i početkom XV vijeka u Pješivce a u XVII vijeku jedan od njih je došao na Cetinje. To je predanje, ali ga treba uzeti sa velikom rezervom.
Za Kape, tj. kasnije Kapičiće se zna da pripadaju starosjedilačkom stanovništvu na Ugnjima, zajedno sa Beladama, Lagatorima i Zuberima. Nisam ulazio u etimologiju ovih čudnih prezimena. Izuzev djelimično za Lagatore.
Za prezime Tatar baš pojma nemam odakle ono u Crnoj Gori. Ali u srednjem vijeku za poštonošu se odomaćio termin "lagatora" odnosno "tatara". Evo to sam našao u radu Božidara Vukčevića:

"U srednjem vijeku na nasim terenima opsti naziv za postare tj. nosace poste bio je lagator i tatar. Tako, Via Tartaresca treba mozda shvatiti kao "Postarski Put". Samo mjesto moglo je biti nazvano po mjestu gdje su se odmarali konji izmedju zamjena. Zamjene su mogle biti, pocev od Kotora, u Podgorici, Skadru, Ljesu, Dracu itd."

http://www.montenet.org/2002/bozo2.html
Po Srpskom DNK Projektu Markuši su slovenskog porekla.

markuš.png
 
Po Srpskom DNK Projektu Markuši su slovenskog porekla.

Pogledajte prilog 1205498
Nebitno. Etimologija nije. Sva ta dnk istraživanja treba uzeti sa velikom rezervom, kao da danas nema vanbračne djece i djece za koja se misli da pripadaju jednom ocu a otac im neko sasvim drugi. Nije ni u srednjem vijeku sigurno ništa bilo drugačije. Uz to, ne znači da je neka porodica nasljednik neke porodice sa istim prezimenom iz srednjeg vijeka. Moguće je da neka druga porodica dođe i preuzme prezime preko toponima koji je ostavila neka starija porodica. Pogledajmo ovaj skadarski popis iz XV vijeka, mnogi toponimi u istočnom dijelu Crne Gore nose imena po nekim porodicama (mahom albanskim iako je autoru mnogo teško i preteško to da prizna pa izvodi razne akrobacije da to ublaži :) ). To ne znači da svi današnji stanovnici tih naselja vode porijeklo od tih starih porodica po kojima se nazivaju ta naselja.
 
Što se tiče prezimena Markuš, oni navodno vode porijeklo iz prizrenskog naselja Momuša, odatle su u blizini Podgorice navodno i preseljeni u selo Momušiće (danas Momišići, gradsko naselje u Podgorici). I kod sela Momuša vidimo kao i kod prezimena nastavak -uš. Karakterističan je za Vlahe, ali dijelom i Arbanase. Ime Mark/Marko je hrišćansko.
Za Počeke ne znam. Navodno su došli iz Banjske (Srbije) krajem XIV i početkom XV vijeka u Pješivce a u XVII vijeku jedan od njih je došao na Cetinje. To je predanje, ali ga treba uzeti sa velikom rezervom.
Za Kape, tj. kasnije Kapičiće se zna da pripadaju starosjedilačkom stanovništvu na Ugnjima, zajedno sa Beladama, Lagatorima i Zuberima. Nisam ulazio u etimologiju ovih čudnih prezimena. Izuzev djelimično za Lagatore.
Za prezime Tatar baš pojma nemam odakle ono u Crnoj Gori. Ali u srednjem vijeku za poštonošu se odomaćio termin "lagatora" odnosno "tatara". Evo to sam našao u radu Božidara Vukčevića:

"U srednjem vijeku na nasim terenima opsti naziv za postare tj. nosace poste bio je lagator i tatar. Tako, Via Tartaresca treba mozda shvatiti kao "Postarski Put". Samo mjesto moglo je biti nazvano po mjestu gdje su se odmarali konji izmedju zamjena. Zamjene su mogle biti, pocev od Kotora, u Podgorici, Skadru, Ljesu, Dracu itd."

http://www.montenet.org/2002/bozo2.html
Vrlo mi je zanimljivo što baš na Cetinju ima malo patronimskih prezimena.
 
Ne bih rekao. Tim prije što imamo i još porodica u Ljubotinju koja nose evidentna prezimena iz albanske etimologije. Recimo prezime Šoć, takođe iz Ljubotinja dolazi od istovjetne albanske riječi, što u prevodu znači – muž (od lat. socius). Tamo čak u susjednom Ceklinu (isto Riječka nahija) postoji selo koje se zove Arbanasi.
 
Nebitno. Etimologija nije. Sva ta dnk istraživanja treba uzeti sa velikom rezervom, kao da danas nema vanbračne djece i djece za koja se misli da pripadaju jednom ocu a otac im neko sasvim drugi. Nije ni u srednjem vijeku sigurno ništa bilo drugačije. Uz to, ne znači da je neka porodica nasljednik neke porodice sa istim prezimenom iz srednjeg vijeka. Moguće je da neka druga porodica dođe i preuzme prezime preko toponima koji je ostavila neka starija porodica. Pogledajmo ovaj skadarski popis iz XV vijeka, mnogi toponimi u istočnom dijelu Crne Gore nose imena po nekim porodicama (mahom albanskim iako je autoru mnogo teško i preteško to da prizna pa izvodi razne akrobacije da to ublaži :) ). To ne znači da svi današnji stanovnici tih naselja vode porijeklo od tih starih porodica po kojima se nazivaju ta naselja.
Markus je ime rimskog porekla, a danas veoma rasprostranjeno i kao ime i kao prezime. Kod Mađara ima baš Markuša. Šahista iz Srbije mađarskog porekla Robert Markuš. Ima i Slovena koji se prezivaju Markuškin itd.
Pošto si se dotakao i Šoća i oni su slovenskog porekla i to baš R1a. :)
 
Ne bih rekao. Tim prije što imamo i još porodica u Ljubotinju koja nose evidentna prezimena iz albanske etimologije. Recimo prezime Šoć, takođe iz Ljubotinja dolazi od istovjetne albanske riječi, što u prevodu znači – muž (od lat. socius). Tamo čak u susjednom Ceklinu (isto Riječka nahija) postoji selo koje se zove Arbanasi.
Otkud toliko Arbanasa po staroj Crnoj Gori?
 
Bilo je Sasa u Brskovu. Mada Brskovo je bilo u Raškoj na granici ka Zeti. Nisu izumrli, nisu se odselili, asimilovani su. Danas su njihovi potomci Crnogorci i Srbi.
Arbanasa je tek bilo na teritoriji srednjovjekovne Zete. Prvi spomeni Crne Gore vežu se za Arbanasa Vasilija od Crne Gore. I ostali rabotnici i meropsi iz tih povelja imaju albanska imena. Arbanasi su navedeni u Budvanskom i Kotorskom Statutu, bilo ih je oko tih gradova, pogotovo u Grblju. Čitava plemena imaju kontaminiranu slovensko-arbanašku tradiciju, čitav niz toponima na prostoru Crne Gore je arbanaškog korjena itd. Čak se u XV vijeku i sama Zeta smatra u širem smislu dijelom Albanije, a za Balšiće i Crnojeviće se ponekad u izvorima navodi da su Arbanasi (bar u smislu pripadnosti geografskom pojmu Albanije koji je tada uključivao i Zetu, u etničkom to je već upitno). I oni su u velikoj mjeri asimilovani od strane slovenskog elementa u Zeti sem na krajnjem istoku (kao što su Sloveni u Albaniji asimilovani od strane Arbanasa).
Za Balšiće sam čuo da su slovenizovani Vlasi.
 
Bilo je Sasa u Brskovu. Mada Brskovo je bilo u Raškoj na granici ka Zeti. Nisu izumrli, nisu se odselili, asimilovani su. Danas su njihovi potomci Crnogorci i Srbi.
Arbanasa je tek bilo na teritoriji srednjovjekovne Zete. Prvi spomeni Crne Gore vežu se za Arbanasa Vasilija od Crne Gore. I ostali rabotnici i meropsi iz tih povelja imaju albanska imena. Arbanasi su navedeni u Budvanskom i Kotorskom Statutu, bilo ih je oko tih gradova, pogotovo u Grblju. Čitava plemena imaju kontaminiranu slovensko-arbanašku tradiciju, čitav niz toponima na prostoru Crne Gore je arbanaškog korjena itd. Čak se u XV vijeku i sama Zeta smatra u širem smislu dijelom Albanije, a za Balšiće i Crnojeviće se ponekad u izvorima navodi da su Arbanasi (bar u smislu pripadnosti geografskom pojmu Albanije koji je tada uključivao i Zetu, u etničkom to je već upitno). I oni su u velikoj mjeri asimilovani od strane slovenskog elementa u Zeti sem na krajnjem istoku (kao što su Sloveni u Albaniji asimilovani od strane Arbanasa).
Da li Kuči vode porijeklo od Arbanasa? I odakle toliko Arbanasa po Zeti? Zar nije logičnije da su se grupisali po jednoj teritoriji ( Albaniji), nego da su se rasipali po teritorijama?
 
Ne bih rekao. Tim prije što imamo i još porodica u Ljubotinju koja nose evidentna prezimena iz albanske etimologije. Recimo prezime Šoć, takođe iz Ljubotinja dolazi od istovjetne albanske riječi, što u prevodu znači – muž (od lat. socius). Tamo čak u susjednom Ceklinu (isto Riječka nahija) postoji selo koje se zove Arbanasi.

Ako cmeo doslovno koristiti mudrosti google prevodioca :hahaha:
upij6S.jpg
 
Da li Kuči vode porijeklo od Arbanasa? I odakle toliko Arbanasa po Zeti? Zar nije logičnije da su se grupisali po jednoj teritoriji ( Albaniji), nego da su se rasipali po teritorijama?

Kakvo crno grupisanje, kada su se raštrkali na sve strane; po Peloponezu, po Tesaliji,...daleko od toga da je i sama Albanija bila nekakvo etnički čistije područje.
 

Back
Top