„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Јелте, молим вас? А какве тачно везе ислам, који нам јесте дошао из пустињских забити Арабије (мада сам не бих употребио тај термин), има са Етрурцима? И за туркијске народе, баш као и Мађаре, добро се зна одакле су дошли - а то свакако није Италија.

И о каквом ти 'туранским' народима и језицима говориш? Теорија о постојању неких туранских језика је одавно одбачена, баш као и теорија о алтајским језицима. Обе почивају на тако климавим ногама да их је немогуће бранити, и мало ко то данас чини.

Nema veze islam, već islamofobni Zapad. Teorija je odbačena ne iz naučnih, već političkih razloga, zavođenja koncepta judeohrišćanske superiornosti i dominacije.

Чуј ти њега: индогермански. Види се са ког извора си се напио.

Од сада ћу те звати Деретоглу.

Samo napred. Ne bunim se ni za Mrkaljoglu.

Није на њему да било шта 'признаје', већ да тумачи и доказује. Историчари попут њега неретко стекну утисак да они познају предмет свог истраживања боље него што га заиста познају. Почну да се идентификују с њим, не могу да поднесу да неке ствари просто не знамо - можда их никада нећемо ни знати - и свакакве глупости почну да им падају на памет. А кад мало посениле, те глупости почну и да им излазе из уста.

On uopšte nije istoričar, već arheolog i filolog. A kada smo već kod njega, da se podsetimo šta je rekao:

Gian_Mrkaljo_Mrkaljeli.jpg


P. S. Što se tiče komparacije između ovih teza i Mrkaljevih hipoteza i šta je izvesnije, porazmisli malo o tome što je napisao u vezi starogrčkih polisa. On ih doslovno percipira kao zazidane tvrđave koje su zidovima odvojene od seoskog stanovništva i da tako vode razdvojen društveni život. I to dok Atena obuhvata čitavo atičko poluostrvo, a Lakedajmon dve trećine Peloponeza.
 
Nema veze islam, već islamofobni Zapad. Teorija je odbačena ne iz naučnih, već političkih razloga, zavođenja koncepta judeohrišćanske superiornosti i dominacije.
Одбачена је управо из научних разлога, ер нема ни једног јединог разлога зашто треба бити прихваћена. Заправо, никаква теорија није одбачена, јер то о чему говориш уопште не можемо назвати научном теоријом.

Јудеохришћанска супериорност и постхришћански запад.

Samo napred. Ne bunim se ni za Mrkaljoglu.
Ах, не, у слућају њега би то пре било Мркаљевић.

On uopšte nije istoričar, već arheolog i filolog. A kada smo već kod njega, da se podsetimo šta je rekao:
Нека није. Свеједно се бави се историјским темама. Нису историчари само они који су дипломирали историју.

Ма, може он да говори шта хоће, али неко ко мисли да је могуће класификовати језик који нам је једва познат је јасно скренуо с ума.

Но, нисам убеђен ни да је рекао то што тврдиш да је рекао. Познате су ми (увелико одбачене) теорије о вези између етрурског и мађарског, али још нисам чуо да га неко етрурски повезује са туркијским језицима.

Узгред, овај твој генијални покојник баш и није тако велико име у пољу етрурских студија ван Италије.

P. S. Što se tiče komparacije između ovih teza i Mrkaljevih hipoteza i šta je izvesnije, porazmisli malo o tome što je napisao u vezi starogrčkih polisa. On ih doslovno percipira kao zazidane tvrđave koje su zidovima odvojene od seoskog stanovništva i da tako vode razdvojen društveni život. I to dok Atena obuhvata čitavo atičko poluostrvo, a Lakedajmon dve trećine Peloponeza.
Мркаљ греши, баш као што греште ти и покојник на кога се позиваш.

Највећи део становништва полиса (као политичких заједница) живео је ван полиса (градова). У градовима није живело и 10% становништва. То рурално становништво је учествовало у животу грчких полиса исто колико и урбано, и добро нам је познато да је оно било исто толико хеленско колико и оно у градовима (у питање природе колективног идентитета Хелена, њихово хетерогено порекло итд. је овде непотребно улазити).
 
Poslednja izmena:
Но, нисам убеђен ни да је рекао то што тврдиш да је рекао. Познате су ми (увелико одбачене) теорије о вези између етрурског и мађарског, али још нисам чуо да га неко етрурски повезује са туркијским језицима.
.
To je turkocentrična ideja koja datira od turske republike. Povratna sprega koja dokazuje da su Turci drevni vlasnici Male Azije i Balkana.
 
Ако је "изворни" облик топонима Graz очуван јер у њему живе германизовани Словени, како онда негерманизовани Словени нпр. било кога пољскога места с називом Stargard или Starogard нису очували "изворни" облик? Ако потоњу "промену" тумачиш германским утицајем, како онда под германским утицајем Graz није постао *Garz?

Ajmo jošte jednom pokušati grešku u pitanju otkloniti. Znam da možeš!
 
To je turkocentrična ideja koja datira od turske republike. Povratna sprega koja dokazuje da su Turci drevni vlasnici Male Azije i Balkana.

Изгледа да није било комплетне сеобе у Европу из Лидије и Лувије .. по Херодоту, сад на брзака:

But the famine did not cease to trouble them, and instead afflicted them even more. At last their king divided the people into two groups, and made them draw lots, so that the one group should remain and the other leave the country; he himself was to be the head of those who drew the lot to remain there, and his son, whose name was Tyrrhenus, of those who departed.
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0126:book=1:chapter=94

Хетитско царство нико не узима у обзир кад разматра историју Европе, а много је битно, битније него Египат или антички Римо-Грци.
 
Изгледа да није било комплетне сеобе у Европу из Лидије и Лувије .. по Херодоту, сад на брзака:

But the famine did not cease to trouble them, and instead afflicted them even more. At last their king divided the people into two groups, and made them draw lots, so that the one group should remain and the other leave the country; he himself was to be the head of those who drew the lot to remain there, and his son, whose name was Tyrrhenus, of those who departed.
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0126:book=1:chapter=94

Хетитско царство нико не узима у обзир кад разматра историју Европе, а много је битно, битније него Египат или антички Римо-Грци.

Još je interesantnije što se za oko dve trećine reči koje su zajedničke Slovenim i Romanima ili Slovenima i Germanima indogermanistika dovija tako što kaže da su te reči nejasnog porekla ili poreklom nekog izumrlog jezika iz Male Azije.
 
Još je interesantnije što se za oko dve trećine reči koje su zajedničke Slovenim i Romanima ili Slovenima i Germanima indogermanistika dovija tako što kaže da su te reči nejasnog porekla ili poreklom nekog izumrlog jezika iz Male Azije.

To je zbog ideologije; teško im je reći kada bi priznali da su te dve trećine reči turkijskog porekla, pa se mora praviti nešto amorfno i neprecizno, sa namerom da se izbegne ono što je najverovatniji ishod.
 
Uzmi moj spisak reči "Za mame i tate" i možeš pomoću Engleskog etimološkog rečnika online da proveriš svaku englesku reč sa spiska koja te zanima:

https://www.etymonline.com/word/cherry


Evo, kako to, npr. zvuči:

cherry (n.)
pulpy drupe of a well-known type of tree, c. 1300, earlier in surname Chyrimuth (1266, literally "Cherry-mouth"); from Anglo-French cherise, from Old North French cherise (Old French, Modern French cerise, 12c.), from Vulgar Latin *ceresia, from late Greek kerasian "cherry," from Greek kerasos "cherry tree," possibly from a language of Asia Minor. Mistaken in Middle English for a plural and stripped of its -s (compare pea).

- - - - - - - - - -

plow (n.)
late Old English plog, ploh "plow; plowland" (a measure of land equal to what a yoke of oxen could plow in a day); in reference to the implement perhaps from a Scandinavian cognate (such as Old Norse plogr "plow," Swedish and Danish plog), from Proto-Germanic *plogo- (source also of Old Saxon plog, Old Frisian ploch "plow," Middle Low German ploch, Middle Dutch ploech, Dutch ploeg, Old High German pfluog, German Pflug), a late word in Germanic, of uncertain origin. Old Church Slavonic plugu, Lithuanian plūgas "plow" are Germanic loan-words, as probably is Latin plovus, plovum "plow," a word said by Pliny to be of Rhaetian origin.
 
Uzmi moj spisak reči "Za mame i tate" i možeš pomoću Engleskog etimološkog rečnika online da proveriš svaku englesku reč sa spiska koja te zanima:

https://www.etymonline.com/word/cherry


Evo, kako to, npr. zvuči:

cherry (n.)
pulpy drupe of a well-known type of tree, c. 1300, earlier in surname Chyrimuth (1266, literally "Cherry-mouth"); from Anglo-French cherise, from Old North French cherise (Old French, Modern French cerise, 12c.), from Vulgar Latin *ceresia, from late Greek kerasian "cherry," from Greek kerasos "cherry tree," possibly from a language of Asia Minor. Mistaken in Middle English for a plural and stripped of its -s (compare pea).

- - - - - - - - - -

plow (n.)
late Old English plog, ploh "plow; plowland" (a measure of land equal to what a yoke of oxen could plow in a day); in reference to the implement perhaps from a Scandinavian cognate (such as Old Norse plogr "plow," Swedish and Danish plog), from Proto-Germanic *plogo- (source also of Old Saxon plog, Old Frisian ploch "plow," Middle Low German ploch, Middle Dutch ploech, Dutch ploeg, Old High German pfluog, German Pflug), a late word in Germanic, of uncertain origin. Old Church Slavonic plugu, Lithuanian plūgas "plow" are Germanic loan-words, as probably is Latin plovus, plovum "plow," a word said by Pliny to be of Rhaetian origin.

Tako je to kada se nekon narodu pokušava oteti ili ukriti istorija,. Onde gde se ne može baš izmisliti, tuda se pušta neprecizno, da pluta, iako govorimo o turkijskoj pradomovini:

çäre n. celebration

Trešnje, koje su antički Grci uveli međ' evropske kulture iz Azije, značajna je bila još i kod Hetita. Trešnja označava početak proleće; proslavu najboljeg dela godine.
 
Tako je to kada se nekon narodu pokušava oteti ili ukriti istorija,. Onde gde se ne može baš izmisliti, tuda se pušta neprecizno, da pluta, iako govorimo o turkijskoj pradomovini:



Trešnje, koje su antički Grci uveli međ' evropske kulture iz Azije, značajna je bila još i kod Hetita. Trešnja označava početak proleće; proslavu najboljeg dela godine.

Ne vredi, Slavene. Moraš da misliš to što pričaš, ne da glumiš. Na važi se. :tongue2:
 
A ti, kao, zaista misliš stvari o kojima pišeš?

Na primer, kada vidiš da nešto ne funkcioniše, onda, da bi se stekli uslovi za uspostavljanje nove paradigme moraš napraviti leap of faith ka novom pogledu koji još nije utaban. Iako se sa strane sve odronjava i urušava taj novi put, ti gledaš da li može da se vožnjom slalom-stiplčejs dođe do cilja. Ako se može doći, onda gledaš šta je zatrpalo put i da li se može sa njega otkloniti.

Prema tome, ja sam itekako svestan da neke moje postavke možda ne stoje u celosti tako i tako, ali znam gde su na poostojećim putevima rupe i ne trudim se da zažmurim pred njima i da ih peglam. Tu se razlikujemo.
 
Poslednja izmena:
Na primer, kada vidiš da nešto ne funkcioniše, onda, da bi se stekli uslovi za uspostavljanje nove paradigme moraš napraviti leap of faith ka novom pogledu koji još nije utaban. Iako se sa strane sve odronjava i urušava taj novi put, ti gledaš da li može da se vožnjom slalom-stiplčejs dođe do cilja. Ako se može doći, onda gledaš šta je zatrpalo put i da li se može sa njega otkloniti.

Prema tome, ja sam itekako svestan da neke moje postavke možda ne stoje u celosti tako i tako, ali znam gde su na poostojećim putevima rupe i ne trudim se da zažmurim pred njima i da ih peglam. Tu se razlikujemo.

Da je tako, ne bi kao aždaja napadao vakog ko izrazi drugačije mišljenje ili ti ukaže na neki propust, nakon čega samo preskočiš ili čak tražiš zaobilaznice kako bi osnovna poenta ostala (prilagođavaš sve osnovnoj poenti, odnosno menjaš interpretacije tako da bi ona opstala).
 
Poslednja izmena:
Još je interesantnije što se za oko dve trećine reči koje su zajedničke Slovenim i Romanima ili Slovenima i Germanima indogermanistika dovija tako što kaže da su te reči nejasnog porekla ili poreklom nekog izumrlog jezika iz Male Azije.

A najzanimljivije je što nijedan "stručnjak" neće da se upusti u razmatranje ko je doneo sanskrit Dravidima pre 4000 godina.

- - - - - - - - - -

To verovatno ima ima veze sa devicom proleća, Herom, odakle se dobija kera > kerasos.

edit: Mene sad zanima odakle u Švicarskoj ovaj oblik:
https://en.wiktionary.org/wiki/tscharescha#Romansch

Прунус постаде черешња, и то међу Ретороманима. Можда је то зато што су њихови преци живели око реке Санна која је била притока реке Инн (Оенус - Уње).
 
iz plodnih (černozem)

Sloveni se nisu presselili iz černozemskih krajeva.

Dve zone koncentracija protoslovenskih hidronima, po Lehu Lecjejeviču:

Lecjejevic.png


Oblast evroazijskih stepa je bio kraj nomadskih naroda; pašnjaka koji posluže ulozi dok se horda nomada sezonski ne prebaci na drugi kraj. Tako se živelo u Evropskoj Skitiji, a tako Stari Sloveni živeli nisu. Doduše, jedan deo, što se spustio i u mešavini sa Sarmatima napravio kutluru Anta, blizu tog terena je bio, ali zo je najdalje što se može reći. Po (ako nisam pogrešio) Sedovu:

sed3.gif


I koliko god postojale razlike u gledištima oko drevne slovenske pradomovine i etničkog širenja proto-Slovena (recimo, posebno s obzirom da je Sedov ovde bio vrlo dobrodušan prema Baltima kao što su neki forumaši istakli, umesto u ovom području na istok, prema Pripjatu), jedno je jasno; drevna domovina Starih Slovena nisu evroazijske stepe:

western_eurasian_steppe.jpg


U XVIII stoleću Rusi su konačno izbili na crnomorske obale i porazili Krimski hanat. Tada, otprilike, počinje i intenzivnije naseljavanje i transformacija stepskog područja; proces koji će potrajati sve do Prvog svetskog rata.

Te vrlo plodne stepe bile su tranzitna zona za narode, na putu njihove selidbe i prodora, a činjenica koliko je kasno u istoriji došlo kod njene agrarne transformacije najbolji nam je ukazatelj istorijskih tokova (odnosno, zašto su Sloveni odlučili da prate put svih ostalih zajednica iz talasa seoba: na jug/jugozapad, ka Rimu; umesto na jugoistok, u stepe prepune nomada).

Šarićeva je greška što je iza Karpata poistovetio sa južnom (tj. tradicionalno proruskom) Ukrajinom i što je černozem preneo na čitavu Ukrajinu, odnosno na domovinu Starih Slovena...kao i što je prevideo šta su bile, baš, stepe pre modernog doba i kako su bile upotrebljavane.

TLDR: Ovo nisu bili Stari Sloveni:

Untitled-1-34.jpg


..no nešto malčice sličnije ovome:

x1-z2-009-poselok.jpg
 
Poslednja izmena:
Sloveni se nisu presselili iz černozemskih krajeva.

Dve zone koncentracija protoslovenskih hidronima, po Lehu Lecjejeviču:

Lecjejevic.png


Oblast evroazijskih stepa je bio kraj nomadskih naroda; pašnjaka koji posluže ulozi dok se horda nomada sezonski ne prebaci na drugi kraj. Tako se živelo u Evropskoj Skitiji, a tako Stari Sloveni živeli nisu. Doduše, jedan deo, što se spustio i u mešavini sa Sarmatima napravio kutluru Anta, blizu tog terena je bio, ali zo je najdalje što se može reći. Po (ako nisam pogrešio) Sedovu:

sed3.gif


I koliko god postojale razlike u gledištima oko drevne slovenske pradomovine i etničkog širenja proto-Slovena (recimo, posebno s obzirom da je Sedov ovde bio vrlo dobrodušan prema Baltima kao što su neki forumaši istakli, umesto u ovom području na istok, prema Pripjatu), jedno je jasno; drevna domovina Starih Slovena nisu evroazijske stepe:

western_eurasian_steppe.jpg


U XVIII stoleću Rusi su konačno izbili na crnomorske obale i porazili Krimski hanat. Tada, otprilike, počinje i intenzivnije naseljavanje i transformacija stepskog područja; proces koji će potrajati sve do Prvog svetskog rata.

Te vrlo plodne stepe bile su tranzitna zona za narode, na putu njihove selidbe i prodora, a činjenica koliko je kasno u istoriji došlo kod njene agrarne transformacije najbolji nam je ukazatelj istorijskih tokova (odnosno, zašto su Sloveni odlučili da prate put svih ostalih zajednica iz talasa seoba: na jug/jugozapad, ka Rimu; umesto na jugoistok, u stepe prepune nomada).

Šarićeva je greška što je iza Karpata poistovetio sa južnom (tj. tradicionalno proruskom) Ukrajinom i što je černozem preneo na čitavu Ukrajinu, odnosno na domovinu Starih Slovena...kao i što je prevideo šta su bile, baš, stepe pre modernog doba i kako su bile upotrebljavane.

TLDR: Ovo nisu bili Stari Sloveni:

Untitled-1-34.jpg


..no nešto malčice sličnije ovome:

x1-z2-009-poselok.jpg

Нису сви могли бити земљорадници, иначе не би у седмом веку продрли као пљачкаши до ромејских острва у Средоземном Мору.
 
Нису сви могли бити земљорадници, иначе не би у седмом веку продрли као пљачкаши до ромејских острва у Средоземном Мору.

Slika je onako odabrana, kao primer iz života (a možda i nedostatka kosookih Kumana :lol: ), a ne da ukaže na pacifizam.

Ako hoćeš, evo ti:

e5951fcd64eef36758a8d77a81cb9827.jpg


Nije baš najreprezentativnija slika, ali jasna je poenta.

Stari Sloveni nisu bili kosooki nomadi.

P. S. Kad smo već kod toga, deder nešto o svojoj prađedovini i kakva je to zemlja (i kako se tamo živelo) bi mogao dodat'. :mrgreen:

State_of_Cuman-Kipchak_(13.)_en.png
 
Poslednja izmena:
Slika je onako odabrana, kao primer iz života (a možda i nedostatka kosookih Kumana :lol: ), a ne da ukaže na pacifizam.

Ako hoćeš, evo ti:

e5951fcd64eef36758a8d77a81cb9827.jpg


Nije baš najreprezentativnije, ali jasna je poenta.

Stari Sloveni nisu bili kosooki nomadi.

P. S. Kad smo već kod toga, deder nešto o svojoj prađedovini i kakva je to zemlja (i kako se tamo živelo) bi mogao dodat'. :mrgreen:

State_of_Cuman-Kipchak_(13.)_en.png

Први спомени Словена у шестом веку и касније говоре да су упадали у Источно Римско Царство на пљачкашке походе. Баш због тога су их Источни Романи (Ромеји) нападали у оној познатој епизоди на левој страни Дунава где Словени су се сакрили под водом, дисали кроз трске, и изненадили ромејску војску. Такође у том раном периоду Словени се спомињају више пута као ратници који упадају, пљачкају, поробљавају ромејско становништво.

Слика о Словенима као мирољубивим ратарима је много скорашњија, можда не старија од модерног периода историјске науке. А и Порфирогенитова прича да је Ираклије позвао Србе и Хрвате је написана вековима након појаве Словена на Балкану. Штавише, вероватно прича је измишљена да би се створио утисак да су Ромеји добровољно пристали на губитак дела њиховог царства. Вероватније је да су Ромеји били под јаким притиском и од Перзије и од Арабије па нису имали војну моћ да спрече прво упад Авара а затим упад Словена.

Нажалост о мојим славним косооким и крвожедним куманским прецима не знам превише, али увек волим да гледам овај балет:

 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top