Šarić je nedavno dao intervju za regionalni portal
Logično.
INTERVJU – Goran Šarić: “Na Balkanu se razvila prva europska civilizacija”
Goran Šarić, katolički povjesničar i teolog, u fokus javnosti dospio je nakon što je u medijima iznio teze da su Slaveni Indijanci Europe, da se na Balkanu razvila prva europska civilizacija i da se veza između te civilizacije, preko vremena Ilira može pratiti do današnjih stanovnika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Na ključna pitanja naše povijesti odgovara na temelju dugogodišnjih istraživanja arhiva od Vatikana, preko Beča i Dubrovnika. Našu prošlost rekonstruira pomoću nekoliko stotina različitih izvora i koristeći preko 20 znanstvenih disciplina.
Zbog čega sve pada teorija o dolasku Hrvata u 7. stoljeću na ove prostore?
Goran Šarić: Zbog toga što su istraživanja iz dvadesetak znanstvenih disciplina neovisno jedna o drugoj jasno dokazala da u 7. stoljeću nije bilo seobe. I bez da znamo za najnovije znanstvena otkrića, dovoljno je samo malo zdrave logike da se ospori doseljavanje Slavena. Postoje dvije mogućnosti. Da su dolazili u malim grupama ili da je došla velika masa. Ako su dolazili u malim grupama od nekoliko tisuća ljudi koje bi osvojile neki grad, recimo Sisak, onda bi se svi okolni gradovi oko Siska digli, rođaci i sunarodnjaci pokorenih stanovnika Siska bi protjerali i pobili te navodne slavenske osvajače. Ako su dolazili u velikim skupinama, po nekoliko stotina tisuća ljudi, gdje su arheološki tragovi doseljavanja, gdje su zapisi o velikim bitkama, a prije svega gdje su motivi? Što bi moglo natjerati nekoliko stotina tisuća Slavena da napuste plodnu zemlju Ukrajine i dođu na šrktu dalmatinsku zemlju? Možda glad ili napad nekog drugog naroda, ali da bi se takav put od nekoliko mjeseci i tisuća kilometara prešao, potrebne su ogromne zalihe hrane, tegleće stoke, konja i kola, a narod koji ima toliko hrane i stoke, nije gladan i ima dovoljno sredstava da formira vojsku ili je unajmi. Da je neka vojna sila natjerala Slavena na seobu, to bi značilo da su Slaveni vojno inferiorni, a onda najednom ti vojno inferiorni Slaveni osvajaju pola svijeta, od istočne Njemačke do Sibira, od Finske do Jadrana i Grčke?! I koliko je Slavena živjelo iza Karpata, kad su navodno u tako kratkom vremenu naselili tolika nepragledna prostranstva?!
Još je krajem osamdesetih godina 20. stoljeća, jedan od vodećih jugoslavenskih arheologa dr. Đuro Basler na temelju dugogodišnjih arheoloških istraživanja odbacivao ideju velike seobe Slavena. Najveći arheolog sa ovih prostora, pokojni profesor
dr. Đorđe Janković ostao je bez profesorskog zvanja na fakultetu jer je javnost upoznao sa rezultatima svog cijeloživotnog rada. On je otrkio da su Slaveni živjeli na Balkanu i u vrijeme Rima. Da su Slaveni na ovim prostorima i prije 7. stoljeća, tvrdi i vodeći svjetski ekspert za srednjovjekovnu povijest Slavena, dr. Florin Curta, profesor na Sveučilištu u Floridi. Današnja arheologija priznaje da je narod poznat kao Limiganti koji je od 1. stoljeća živio na području Vojvodine slavenskog porijekla. Također, prošle godine je kod Murske Sobote u Sloveniji nađene slavenska keramika, identična onoj u Ukrajini i Češkoj, dvijesto godina starija od navodne seobe Slavena, koja dokazuje da su Slaveni u Sloveniji živjeli daleko prije 7. stoljeća.
Osim arheoloških, ne postoje ni historiografski dokazi za seobu. Ne postoji niti jedno djelo nekog suvremenika navodnih seoba koji bi ih opisao. Da su se zaista dogodile takve tektonske promjene i seobe nezapamćenih razmjera, o njima bi tadašnji autori pisali. Ali nema ni jedne jedine riječi. Upravo suprotno, centralni izvor za rekonstrukciju povijesti ranog srednjeg vijeka, “Anali franačkog kraljevstva” (Annales regni Francorum) spominje Srbe u Dalmaciji u 8. stoljeću, bez ikakve ideje da su oni tu stigli pedesetak godina ranije. U djelu “Čuda svetog Dimitrija” piše o prodoru Slavena u Soluna u 6. stoljeću, ali ne slavenskih došljaka, nego “naših slavenskih susjeda”. Ako su u 6. stoljeću Slaveni susjedi Soluncima, to znači da su i tada živjeli u Makedoniji i na Balkanu, kao i danas. Jordan, povjesničar i biskup iz Donje Mezije (današnja sjeverna Bugarska) 551. godine piše da Slaveni žive sve do Osijeka, opet, ne dajući nam nikakve naznake da su se tek doselili. Zbog toga su i vodeći povjesničari srednjovjekovne povijesti iz Hrvatske poput Nevena Budaka ili Srbije, pokojnog Tibora Živkovića odbacili ideju o nekoj masovnoj seobi Slavena.
Dr. Olga Oštrić, najveća hrvatska etnologijnja zaključila je da ne postoji ni jedan trag nekog velikog doseljavanja u fizičkoj i duhovoj baštini na ovim prostorima. Da su se Slaveni doselili na Balkan u 7. stoljeću, to bi ostalo i u usmenom predanju. Ali nikakve predaje ni kod Slavena, ni kod okolnih naroda o seobi Slavena nema, ali zato do danas postoje predaje u našem narodu o rimskim carevima, Trajanu sa kozjim ušima, Galeriju, caru govedaru, o mladićima koji idu u rimske legije. Posebno je zanimljiva predaja o Atili. I danas je u Istri Atila najomraženija ličnost sa kojom bake plaše svoje unuke. Atila je Istru poharao 441. godine, dvijesto godina prije navodnog dolaska Slavena. Odakle Istrijanima sjećanje na Atilu, ako nisu bili tamo? Na otoku Svecu, a i drugdje po Dalmaciji postoje predaje o Teuti, ilirskoj kraljici. Kako narod na Svecu zna za Teutu, ako su došli gotovo tisuću godina nakon njezine smrti? Čak i da zna, zašto bi im bila važna neka kraljica koja je poražena od Rima? Na otoku Mljetu i danas postoji predaja o apostolu Pavlu, a on sam u 15. glavi poslanice Rimljanima piše da je propovjedao u Iliriku.
Hipotezu o doseljavanju Slavena osporila su i saznanja iz antropologije, što mi je osobno potvrdio najveći antropolog sa ovih prostora, akademik Srboljub Živanović, četrnaesti čovjek koji je doktorirao u SFRJ i ugledni britanski profesor, direktor “European Institute of Early Slavonic Studies” iz Londona. On je vršio forenzičke analize kostura od kamenog doba, pa sve do vremena Ilira i Rima, i nedvosmileno je utvrdio da se radi o ljudima koji su naši preci. Još od kamenog doba na lubanjama sa ovih prostora uočavamo proces brahikranizacije, odnosno kratoglavosti, lubanja se u kontinuitetu smanjuje. Taj proces bi svakako bio poremećen da se u 7. stoljeću ovdje doselilo nekoliko stotina tisuća došljaka.
Koja je to zajednička povijest Slavena i Balkana i od kada ona seže?
Goran Šarić: Zajednička povijest Slavena seže bar desetak tisuća godina u nazad, još od prve Europske, a možda i svjetske civilizacije, koje sa razvila na Dunavu. Tu su se prema svemu sudeći susrele dvije populacije ili dva plemena, mirnih panonskih ratara i ratobornih dinarskih stočara. Od kada su se stopile u jedan etnos, možemo govoriti o praslavenima i protoslavenskom jeziku. Najveći svjetski paleolingvist, prof. dr.
Mario Alinei piše da su tehnološke inovacije u Podunavlju omogućile nagli demografski rast stanovništva i razvoj jezika i kulture. Alinei je ustvrdio da su Južni Slaveni bili originalni pokretači nove zemljoradničke revolucije, zanata, umjetnosti, religije, jezika i prvih urbanih kultura Europe, ovdje na Balkanu. Alineieve teze definitivno su potvrdila genetička istraživanja objavljena u prestižnom časopisu Nature, u drugom mjesecu 2018. Zaključak studije u kojoj je sudjelovalo i deset hrvatskih znanstvenika, a provedena je na 225 genoma izoliranih iz prapovijesnih koštanih ostataka s brojnih nalazišta širom Balkana, je da je prva civilizacija koja je imala razvijenu poljoprivredu, stočarstvo, obradu keramike, gradnju kuća i sjedilački način života u Europu stigla sa Balkana prije 8000 godina.
Nađeni su brojni lokaliteti Dunavske civilizacije, najstariji je Lepenski vir u Đerdapskoj klisuri, slijede Starčevo, Vinča i Blagotin u Srbiji, Vučedol i Danilo-Hvarska kultura u Hrvatskoj, Butmirska u Bosni i Hercegovini, Cakran-Dunavec u Sjevernoj Albaniji, itd. Bila je to briljantna civilizacija koja je svoje tragove ostavila od Alpa do Crnog Mora, od Ukrajine do Jadrana, a njezin epicetar je bio na Dunavu, nekoliko kilometara od današnjeg Beograda. Njezina dostignuća su nama na Balkanu gotovo potpuno nepoznata. U školama učimo o Sumeru, Akadu, Babilonu, Egiptu, Asiriji, Grčkoj i Rimu, ali ne i o Dunavskoj civilizaciji koja im je prethodila. Dr. Harold Harman, vodeći svjetski sumerolog i ekspert za drevne civilizacije u svojoj knjizi “Zagonetka dunavske civilizacije” piše da se prva civilizacija nije razvila u Sumeru, nego ovdje, na Balkanu. I zaista, prvi kotač sa osovinom ne nalazimo u Iraku, nego pored Ljubljane, prvu kuću na svijetu sa centralnim grijanjem kod Iloka, u Bapskoj, prvu peć za kruh i prvi urbanistički plan na svijetu u Blagotinu, prvi kalendar kod Smederevske Palanke, prvo topljenje rude u Srbiji i Bugarskoj, čak i prvo protopismo na brojnim lokalitetima po Srbiji i Rumunjskoj. Poznati američki lingvist dr.
Shan Winn je na tom protopismu doktorirao. Kada su prije sto deset godina otkopali Vinču, arheolozi su mislili da je riječ o nekoj koloniji Grčke ili Rima, ali kada su stigli rezultati datiranja shvatili su da su Grčka i Rim nastali na razvalinama Dunavske, odnosno Vinčanske civilizacije.
Mačka koja jede pored? Pomalo originalno, ali prilično bizaran estetski izbor za emisiju (jednim delom i pogrešan). Kritici stilskog uređenja emisije bih dodao i da baš izgleda da se Milanović nije baš najbolje pripremio za nju (proveravanje puškica, pauze, Igra kraljeva, nagli presek na kraju). 
