„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Иначе у 19. веку смо и ми имали бум и котисмо се ко Шиптари...Негде крајем устанака било је цца 300.000 у "пашалуку", да би до краја века број порастао на преко 3.000.000 (мада треба узети у обзир и досељавања и проширења)

Можда би помогло то што сам помињао попис из 1498 год, Ниша и околних села. Није ме мрзело да то систематизујем па ако некога интересује ево:

На попису је 67 насељених места.

Турци су пописивали само домаћинства, тако су у ова 67 места пописали 2864 домаћинства.

По ослобођењу од Турака 1878 год за ова места подаци су:
број домаћинстава 3486
број становника 42094

За нека места није дат број домаћинстава у попису по ослобођењу, па када се она изузму добија се да је просечно домаћинство тада имало 7.94 чланова.

Ако тај број чланова по домаћинству применимо на турски попис (што може бити непрецизно) добија се да је тада у тих 67 места живело 27689 људи.

Да ли вам се ове бројке чине разумним?
 
U srednjovekovnoj Bosni je od 500 000 do milion stanovnika..
Najgusce naseljeni delovi Dusanovog Carstva su Makedonija-Epir i Duklja.


Kingdom of Bosnia

Due to a variety of factors (such as frequent boundary shifts and a relative isolation from the rest of Europe) there are no detailed statistics dealing with Bosnia's population during the Middle Ages. It is generally estimated that the population of the Kingdom of Bosnia at the height of its power was between 500,000 and 1,000,000 people[1]] There were very few significant urban centers in Bosnia at this time, and even these paled in comparison to the far more urbanized areas along the nearby Dalmatian coast. Among the more notable cities were Jajce, Srebrenica, and Visoko. The overwhelming majority of the population was rural and the social organization of Medieval Bosnia developed into what was called Zadruga. In this system, communities were organized by a few families of common interests usually situated in a cluster housing formation. Leaders of the community were selected according to their age and high ethical standards. Zadruga was primarily an agrarian community greatly dependent on natural resources.

http://en.wikipedia.org/wiki/Demographic_history_of_Bosnia_and_Herzegovina
 
U srednjovekovnoj Bosni je od 500 000 do milion stanovnika..
Najgusce naseljeni delovi Dusanovog Carstva su Makedonija-Epir i Duklja.


Kingdom of Bosnia

Due to a variety of factors (such as frequent boundary shifts and a relative isolation from the rest of Europe) there are no detailed statistics dealing with Bosnia's population during the Middle Ages. It is generally estimated that the population of the Kingdom of Bosnia at the height of its power was between 500,000 and 1,000,000 people[1]] There were very few significant urban centers in Bosnia at this time, and even these paled in comparison to the far more urbanized areas along the nearby Dalmatian coast. Among the more notable cities were Jajce, Srebrenica, and Visoko. The overwhelming majority of the population was rural and the social organization of Medieval Bosnia developed into what was called Zadruga. In this system, communities were organized by a few families of common interests usually situated in a cluster housing formation. Leaders of the community were selected according to their age and high ethical standards. Zadruga was primarily an agrarian community greatly dependent on natural resources.

http://en.wikipedia.org/wiki/Demographic_history_of_Bosnia_and_Herzegovina
Тај податак је иначе узет са овог сајта:
http://www.bosna-hercegovina.info/povijest.htm
И нигде не говори на чему се базира та претпоставка...
 
Можда би помогло то што сам помињао попис из 1498 год, Ниша и околних села. Није ме мрзело да то систематизујем па ако некога интересује ево:

На попису је 67 насељених места.

Турци су пописивали само домаћинства, тако су у ова 67 места пописали 2864 домаћинства.

По ослобођењу од Турака 1878 год за ова места подаци су:
број домаћинстава 3486
број становника 42094

За нека места није дат број домаћинстава у попису по ослобођењу, па када се она изузму добија се да је просечно домаћинство тада имало 7.94 чланова.

Ако тај број чланова по домаћинству применимо на турски попис (што може бити непрецизно) добија се да је тада у тих 67 места живело 27689 људи.

Да ли вам се ове бројке чине разумним?
Имај на уму да је по ослобођењу око 1/3 становништва, (Турци, Албанци, потурчењаци) што самовољно, што силом исељено из Ниша са околином. Рецимо 1873. само у Нишу је било ~5500 домаћинстава.
 
Evropski deo Rimskog Carstva je brojao preko 31 milion stanovnika..
Balkan je najgusce naseljeni deo Rimskog Carstva..


http://en.wikipedia.org/wiki/Classical_demography

Жутим и зеленим нијансама су означене области којима је Рим директно управљао за време Августа, тј у доба на које се односи она процена од 31,6 милиона становника.
Augusto_30aC_-_6dC_55%25CS_jpg.JPG


Као што се да видети, у питању је територија целе Иберије, целе Италије са острвима, дањашње Француске, Бенелукса, Швајцарске, западног дела Немачке, као и већег дела Балкана (али не и цео Балкан).
 
Evropski deo Rimskog Carstva je brojao preko 31 milion stanovnika..
Balkan je najgusce naseljeni deo Rimskog Carstva..

http://en.wikipedia.org/wiki/Classical_demography

А онда дође шака Словена и све то растера у п**** материну. Део асимилова, део поби, део протера и тако... Тако је Балкан постао словенски, само ето, нигде није ништа записано...
 
А онда дође шака Словена и све то растера у п**** материну. Део асимилова, део поби, део протера и тако... Тако је Балкан постао словенски, само ето, нигде није ништа записано...
Кад већ волимо Википедију.

http://en.wikipedia.org/wiki/Medieval_demography
Late Antiquity

Late Antiquity saw various indicators of Roman civilization begin to decline, including urbanization, seaborne commerce, and total population. Only 40% as many Mediterranean shipwrecks have been found for the 3rd century as for the first.[1] During the period from 150 to 400 the population of the Roman Empire is estimated to have fallen from 70 million to 50 million, a decline of more than 20%. Proximate causes of the population decrease include the Antonine Plague, Plague of Cyprian, and the Crisis of the Third Century. European population probably reached a minimum during the Extreme weather events of 535–536 and the ensuing Plague of Justinian. Some have connected this demographic transition to the Migration Period Pessimum, when there was a decrease in global temperatures which impaired agricultural yields.[2]
[edit] Early Middle Ages

The Early Middle Ages saw a continued de-urbanization of the population, but relatively little population growth because of continued political instability with Viking expansion in the north, Arab expansion in the south and to the east Slavs and Magyars. This rural, uncertain life spurred the development of feudalism and the Christianization of Europe. Estimates of the total population of Europe are speculative, but at the time of Charlemagne it is thought to have been between 25 and 30 million, and of this more than half were in the Carolingian Empire that covered modern France, the Low Countries, western Germany, Austria, Slovenia, northern Italy and part of northern Spain. Some medieval settlements were relatively large, with agricultural land and large zones of unpopulated and lawless wilderness in between


И, није "шака Словена", већ миграција која траје 150-200 година. Мањим делом 5., цео 6, и део 7. века се разна словенска племена досељавају на Балкан.
А око тога "нигде ништа није записано", Славен је неколико пута качио "Византијске изворе за историју народа Југославије", у којима има више него неколико списа који сведоче о досељавању Словена са оне стране Дунава.
 
Poslednja izmena:
Можда би помогло то што сам помињао попис из 1498 год, Ниша и околних села. Није ме мрзело да то систематизујем па ако некога интересује ево:

На попису је 67 насељених места.

Турци су пописивали само домаћинства, тако су у ова 67 места пописали 2864 домаћинства.

По ослобођењу од Турака 1878 год за ова места подаци су:
број домаћинстава 3486
број становника 42094

За нека места није дат број домаћинстава у попису по ослобођењу, па када се она изузму добија се да је просечно домаћинство тада имало 7.94 чланова.

Ако тај број чланова по домаћинству применимо на турски попис (што може бити непрецизно) добија се да је тада у тих 67 места живело 27689 људи.

Да ли вам се ове бројке чине разумним?

Informacije koje ja imam za Niški kadiluk su malo drugačije; prema mojima tu ima skoro četiri hiljade domaćinstava 1498. godine.

U svakom slučaju, problem je što primjenjuješ te brojke na 1498. godinu - to nije realno, krajem XV stoljeća po toliko stanovnika imali su od raje samo stanovnici osmanskih sandžaka sjeverno od Save i Dunava i niko drugi (sem naravno, vlaha); rajetinska domaćinstva su iznosila svega 3-4 osobe po domaćinstvu. z;)
 
Poslednja izmena:
Кад већ волимо Википедију.

http://en.wikipedia.org/wiki/Medieval_demography



И, није "шака Словена", већ миграција која траје 150-200 година. Мањим делом 5., цео 6, и део 7. века се разна словенска племена досељавају на Балкан.
А око тога "нигде ништа није записано", Славен је неколико пута качио "Византијске изворе за историју народа Југославије", у којима има више него неколико списа који сведоче о досељавању Словена са оне стране Дунава.

Порфирогенит наводи тачну годину кад су се Срби доселили, и то није два века, како си написао.

А кад кажеш словенска племена; из ког су народа та племена? Јесу ли и то били Срби?
 
А онда дође шака Словена и све то растера у п**** материну. Део асимилова, део поби, део протера и тако... Тако је Балкан постао словенски, само ето, нигде није ништа записано...

Nije došla 'šaka Slovena', već veliki broj, i to u ogromnom vremenskom periodu u rasponu od nekoliko stoljeća, za koje sve imamo pisane izvore - od Slovena koji učestvuju u hunskim prodorima, odnosno u Hunskom carstvu Atile u prvoj polovini V stoljeća, do seoba Hrvata i Srba u prvoj polovini VII stoljeća, 200 godina kasnije.

A o seobama Slovena postoji ogromni korpus pisanih izvora; zapravo, to je možda jedna od najdokumentovanijih seoba, kada se poredi sa ostalima, tako da su osporavanja potpuno paradoksalna. :zblesav:
Postoji pregršt građe iz koje možeš pročitati informacije o seobama Slovena i pokušati ga rekonstruisati. Ako nam ti Обренe ne vjeruješ, potrebno je samo da i lično pročitaš i uvjeriš se.
 
Порфирогенит наводи тачну годину кад су се Срби доселили, и то није два века, како си написао.

А кад кажеш словенска племена; из ког су народа та племена? Јесу ли и то били Срби?

Не, него разна што именована, што неименована (у смислу не знамо им име, не да га никад нису имали) племена (међу којима је можда било и Срба, но немамо извора који сведоче о томе). Порфирогенит, ако се не варам, наводи да су Срби дошли за време Ираклија, без одређене године. То је време када је Балкан већ добрано насељен разним словенским племенима.

Што се термина племе и народ тиче, имај на уму да у то доба постоји "словинска" свест - тј племена су често недовољо велика/различита од осталих да "постану" народ, али довољно самосвесна.
 
Порфирогенит наводи тачну годину кад су се Срби доселили, и то није два века, како си написао.

To je već jednom zofr napisao ovdje, pa još neko, a ja ću po treći put napisati na ovoj temi - ne navodi car tačnu godinu doseljenja 'Bijelih Srba'.

А кад кажеш словенска племена; из ког су народа та племена?

Iz slovenskog naroda; Starih Slovena.

Јесу ли и то били Срби?

Iz nedovoljno istraženih izvora doznajemo da su različite skupine, da, bile srpskog porijekla, odnosno nosile srpsko ime - Hrvati su to mnogo bolje istražili, oni su našli Hrvate i u Makedoniji i Albaniji, pa čak i na Peloponezu iz vremena slovenske vladavine Peloponezom.

No, to su sve samo raznorazna plemena, u ovom slučaju pojedinačna plemena koja su preuzela hrvatski / srpski etnonim sa sjevera, prije onih presudnih plemena koja će se pojaviti između 626. i 641. godine...
 
Жутим и зеленим нијансама су означене области којима је Рим директно управљао за време Августа, тј у доба на које се односи она процена од 31,6 милиона становника.
Augusto_30aC_-_6dC_55%25CS_jpg.JPG


Као што се да видети, у питању је територија целе Иберије, целе Италије са острвима, дањашње Француске, Бенелукса, Швајцарске, западног дела Немачке, као и већег дела Балкана (али не и цео Балкан).

Evropski deo Carstva je brojao oko 31.6 miliona-Italija oko 10 miliona-Francuska 5.5 milona http://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_France#Historical_population_of_metropolitan_France
Spanija je bila retko naseljena u antici-na Balkanu je preko 10 miliona..
I Herodot je pisao da su Tracan najbrojniji narod od Indije do Atlantika..
 
Pobjegli su u gradove, primorja i nepristupačnije predjele (planine).
Pogledaj samo koliko ima 'potomaka' tih starosjedioca danas na Balkanu - 35 miliona Rumuna, Grka i Albanaca...

Rumuni su produkt romanizacije Balkana i migracija na Balkan iz Italije i Male Azije tokom Rimskog-vizantijskog i turskog perioda..
Vlaska u ratovima protiv Turaka je imala oko 10 hiljada vojnika..
Rumuni su danas brojni jer nisu imali velike zrtve u ratovima poslednjih 400 godina..
http://en.wikipedia.org/wiki/Demographic_history_of_Romania
80% danasnjih Grka na Balkanu je doselilo iz Male Azije u 19 i pocetkom 20 Veka..
Albanci su imali veliki natalitet poslednjih 100 godina -pred I svetki rat na Balkanu je bilo oko milion Albanaca.
To su potomci doseljenih Arnauta iz Male Azije i Arberesha iz Italije posle progona muslimana od Vatikana iz Italije -uglavnom pocetkom 14 Veka..
Albanci katolici su od Venecijanskih mornara arbereskog porekla..
 
Poslednja izmena:
I Herodot je pisao da su Tracan najbrojniji narod od Indije do Atlantika..

Da, Herodot kaže da su Tračani drugi najbrojniji narod na svijetu, poslije Indijaca, no ne treba to njegovo uzimati zdravo za gotovo, ta koliko je samo taj Otac laži pretjerivao i preuveličavao?

Nadalje, kakve veze ima nešto iz V stoljeća stare ere sa vremenom koje je došlo 1.800 godina docnije!
Pa nisu Srbi potpuno isto što su nekada bili Tračani!

Evropski deo Carstva je brojao oko 31.6 miliona-Italija oko 10 miliona-Francuska 5.5 milona http://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_France#Historical_population_of_metropolitan_France
Spanija je bila retko naseljena u antici-na Balkanu je preko 10 miliona..

Ne razumijem zašto se ovakve zablude i dalje gaje na ovom forumu...ako meni ne vjerujete, evo, povjerujte Čedomiru Antiću:

Onda, kada su Srbi bili brojniji od Engleza

Da li su veliki ratovi učinili da Srbi, od brojnog naroda iz vremena "srednjovekovne slave", do 21. veka stanu u red malobrojnih evropskih naroda? Koliko je istina u našoj javnosti često iznošena tvrdnja da je u srednjem veku broj Srba (ili makar stanovnika tadašnje Srbije) bio istovetan broju podanika engleskog kralja?

Gotovo je nemoguće govoriti o naseljenosti Srbije tokom srednjeg veka. U to vrijeme nije postojala mogućnost da budu sprovedeni precizni popisi, baš kao što srednjovekovni čovjek nije bio posebno posvećen tačnosti brojeva o kojima je pisao. Srednjovekovna srpska država je tokom svog "zlatnog doba" često menjala granice, stanovništvo nije imalo razvijenu svest o identitetu, a nije izvesno ni da su se granice baš poklapale sa etničkim. Naravno, u srednjem veku ne može biti reči o nacionalnom identitetu. Konačno, do našeg vremena se očuvao manji broj ionako skromnih i nepreciznih dokumenata o brojnosti stanovništva srednjovekovne Srbije.

Postojeće procene broja stanovnika zato mogu biti samo grube, ali ipak pružaju predstavu. Veruje se da je oko 1450. godine na Balkanu živelo gotovo 4,5 miliona stanovnika. Prema mnogo citiranom osmanskom defteru iz 1455. godine procjenjuje se da je na današnjem Kosovu i Metohiji tada živjelo oko 75.000 stanovnika.

U ostatku despotovine (približno sadašnja Srbija do Save i Dunava), koja je za srednjovekovne prilike i sama bila gusto naseljena, moglo je živeti još 300.000 stanovnika. Dakle, Srbija je u to vreme mogla imati između 350.000 i 400.000 stanovnika. Gornja granica procena broja stanovnika srednjovekovne Srbije prema procenama Sime Ćirkovića kreće se između 660.000 i 800.000.

U Engleskoj, jednoj od najuređenijih srednjovekovnih monarhija, broj stanovnika se od X do XV veka kolebao u rasponu "od 1,25 do 4 ili čak 7 miliona"! Dakle, ni ovi podaci nisu sigurni. Stanovništvo Francuske se od XI do XIV veka učetvorostučilo. Ferdinand Lot je na osnovu kraljevskog popisa iz 1328. godine procenio da je od četiri miliona, koliko ih je bilo u XI veku, poraslo na 17,6 miliona! A onda je Evropu pohodila "crna smrt" - bubonska kuga - i oko 1450. godine stanovništvo Francuske je brojalo oko 12 miliona. Srednjovekovna Rusija je prema procenama početkom XI veka imala šest, 1340. godine osam i 1450. godine šest miliona stanovnika. Ugarska je u tim godinama brojala jedan i po, dva i jedan i po milion stanovnika, a Poljska dva, tri i dva miliona stanovnika.

Ako, uz sve ograde, uporedimo ove procene, stanovništvo Srbije (bez Vojvodine) je danas, u odnosu 1455. godinu, gotovo 13 puta brojnije (oko 400.000 prema nešto manje od 5,4 miliona stanovnika koliko danas stanovnika broji Srbija broji bez Kosova i Metohije). Stanovništvo Francuske je brojnije svega oko 5,2 puta (od 12 miliona sredinom 15. veka do 62 miliona današnjih stanovnika u koje su uračinati i milioni doseljenika). Razlika u broju stanovnika u Engleskoj (bez Škotske, Velsa i S. Irske) je sličnija našem slučaju - od 2,5 do 3 miliona (1450. godine) broj stanovnika porastao je na 51,7 milion (2009. godine), dakle 17,3 puta. Čak i ako uzmemo u obzir da je na Balkanu sredinom 15. veka živelo 4,5 miliona stanovnika, danas na ovom prostoru živi oko 55 miliona stanovnika. Dakle, sa obzirom na burnu istoriju, region je u značajnoj mjeri uspeo da obnovi svoje stanovništvo.

Na drugoj strani, starenje stanovništva i kriza koju ovaj proces izaziva svakako nije direktna posledica ratova, posebno ne onih iz daleke prošlosti.

Dobar primjer je Bugarska. U svetskim ratovima je pretrpela značajno manje gubitke nego Srbija. Bugarska je 1914. godine imala 4,85 miliona stanovnika. Posle ratova u kojima je stanovništvo Srbije višestruko (u Prvom svetskom ratu razlika je bila petostruka, a u Drugom, prema uzdržanijim procenama, dvadesetostruka) stradalo u odnosu na stanovništvo Bugarske, te razdoblja šezdesetogodišnjeg sasvim drugačijeg razvoja dve države, u Srbiji živi oko 6,2 miliona Srba, dok ih je u regionu još gotovo dva miliona. Istovremeno, u Bugarskoj prema popisu iz 2011. godine obitava oko 5,7 miliona Bugara.

Srpski narod je tokom svoje često tragične prošlosti zaista trpeo velike gubitke. Ipak, ne treba prenagliti sa zaključcima i poređenjima, posebno kada nismo sigurni oko istinskog broja stanovnika srednjovekovne Srbije. Teza da su Srbi bili brojni koliko i Englezi, pa su onda stradali u ratovima braneći Evropu, nastala je u novije vreme i imala je pre svega političku funkciju. I drugi narodi su tokom proteklih vekova trpeli velike demografske gubitke (epidemija bubonske kuge - "crna smrt" sredinom 14. veka, Stogodišnji rat, Tridesetogodišnji rat, verski progoni, opšti ratovi). Stanovništvo Srbije je stradalo tokom osmanske najezde, ali se kasnije u demografskom pogledu oporavilo.

Velika pogibija stanovništva Srbije iz Prvog svetskog rata ostavila je posledice koje se i danas osjećaju, baš kao i genocid nad Srbima u NDH. Ipak, od najvećeg uticaja na brojnost srpskog naroda bila je velika socijalna napetost u društvu koje je prebrzo, megalomanski i loše modernizovano. U demografskom pogledu za srpski narod su šezdesete godine 20. veka zato dugoročno bile štetnije nego veliki ratovi.

Nadam se da ovo raščišćava iluzije o prenaseljenosti srednjovjekovne srpske države...

Katolicka Enciklopedija ne pise o seobi Srba na Balkan-samo o seobi ratnickog plemena Hrvata koji su zavladali prostorom Severne Dalmacije-vec naseljene slovenskim plemenima-citaj Srbima..

Evo ti citata sa Katoličke enciklopedije:

In the seventh century the forefathers of the present Serbs, a tribe of the southern Slavs, migrated into the country, which received from them the name of Servia.

P. S. Ne mogu a da ne primijetim, najveći zagovornici autohtonizma i protivnici tzv. '(V)BB škole', upravo se stalno pozivaju na njemačke i rimokatoličke izvore. :D
 
Poslednja izmena:
Ne treba brkati Slovene i Srbe/Sarmate. Srbi su starosedeoci jer Balkan prvo naseljavaju Sarbi (vinčanska i kulture proistekle iz nje), potom dolaze sarmatske Singe (Sindi, Siguni) pa Skiti. Potom sramatske Jazige koje zatiču tzv Tribale ili Ilire (mešavinu Singa i Skita). Kad Alani dolaze oni ime Srbin nameću ostalima. Sloveni dolaze sa Avarima i preuzimaju srpsko ime: Srbi/Sklavini tj. Sloveni.
 
Ne treba brkati Slovene i Srbe/Sarmate. Srbi su starosedeoci jer Balkan prvo naseljavaju Sarbi (vinčanska i kulture proistekle iz nje), potom dolaze sarmatske Singe (Sindi, Siguni) pa Skiti. Potom sramatske Jazige koje zatiču tzv Tribale ili Ilire (mešavinu Singa i Skita). Kad Alani dolaze oni ime Srbin nameću ostalima. Sloveni dolaze sa Avarima i preuzimaju srpsko ime: Srbi/Sklavini tj. Sloveni.

Znači, postoje 3 seobe Srba na Balkan, od kojih jedna praistorijska? z:p
 
Имај на уму да је по ослобођењу око 1/3 становништва, (Турци, Албанци, потурчењаци) што самовољно, што силом исељено из Ниша са околином. Рецимо 1873. само у Нишу је било ~5500 домаћинстава.

То је тачно. По ослобођењу Ниш је имао нешто преко 12000 становника и само 401 Турчина.
По попису из 1498 оближње село (сада приградско насеље) Брзи брод је од око 60 домаћинстава имачо само 11 хришћанских.
 
Informacije koje ja imam za Niški kadiluk su malo drugačije; prema mojima tu ima skoro četiri hiljade domaćinstava 1498. godine.

U svakom slučaju, problem je što primjenjuješ te brojke na 1498. godinu - to nije realno, krajem XV stoljeća po toliko stanovnika imali su od raje samo stanovnici osmanskih sandžaka sjeverno od Save i Dunava i niko drugi (sem naravno, vlaha); rajetinska domaćinstva su iznosila svega 3-4 osobe po domaćinstvu. z;)

Податке које сам дао не односе се на нишки кадилук. Односе се на данашњу територију града Ниша, а она се сигурно не поклапа са кадилуком. Предпоставка о броју чланова домаћинства 1498 је само предпоставка. Хтео сам да видим колико је становника могло да буде тада са породицом која је имала број чланова као по ослобођењу.

Иначе твоја предпоставка о 3 до 4 члана је погрешна, да не употребим тежу реч. Као да ниси ни мало размислио, већ одмах писао. Муж и жена су већ 2 члана. По теби имали су само једно дете, можда два. То је недовољан број чланова домаћинства да би се оно одржавало. Ту треба рачунати, у честим случајевима, и једног или два родитеља. У многим домаћинствима су живела заједно и браћа, што још више увећава број чланова домаћинства.

Историја зна у детаље да опише неке битке а није у стању да дође до овако важних података.
 
Иначе твоја предпоставка о 3 до 4 члана је погрешна, да не употребим тежу реч. Као да ниси ни мало размислио, већ одмах писао. Муж и жена су већ 2 члана. По теби имали су само једно дете, можда два. То је недовољан број чланова домаћинства да би се оно одржавало. Ту треба рачунати, у честим случајевима, и једног или два родитеља.

Iznio sam prosjek; bilo je domaćinstava i sa samo jednim članom. Zar ti misliš da je svako domaćinstvo imalo muža i ženu? Ili pak, da su svi brakovi imali djecu?

У многим домаћинствима су живела заједно и браћа, што још више увећава број чланова домаћинства.

Da, zofr, ali ta domaćinstva su bila vlaška.
Za običnu raju, to je potpuno pogrešna predstava.

Svaka muška rajetinska glava je jedna nova poreska jedinica, jedan novi teret; što više ljudi ima u jednom domaćinstvu to su i veće dažbine, i to nemalo, a baštinska zemlja se samo dalje dijeli među ukućane.

Ne, zofr, takva šira porodica teško može opstati - srpska raja pod Turcima uopšte nije živjela u nekim velikim porodičnim zajednicama, već u malenim porodicama, sa svega dvoje djece. To su bila izuzetno teška vremena - svako novo dijete znači još jedna usta za hranjenje, a u početku, znači i u periodu kraja XVI stoljeća o kojem sada raspravljamo, gladi su bile vrlo česte.
Ne znam od koga si čuo da su Srbi živjeli u velikim porodicama, ali to je potpuna neistina; da brat žene ili muža tek živi u istoj kući, pa to ti te je rijetkost, a da babe i djedovi žive s unučadi, to je tek rijetka pojava...

Ovo je inače dosta odgovaralo Osmanlijama, tako nije dolazilo do velikog demografskog rasta hrišćanskih dzimija, te je relativno rijetka naseljenost pomagala i kontrolisanje populacije od čijeg ekonomskog doprinosa je bukvalno zavisilo opstajanje njihova Carstva.
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top