„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Slaven, to znaci da ti imas pravo reklamirati Radica a da on nema ovog drugog?

Svako ima teoretska prava reklamirati što god hoće, dok god nije neki zabranjeni sadržaj čije je reklamiranje kažnjivo propisima Republike Srbije i ima novčana sredstva za tako nešto, ukoliko kontaktira nadležne na mjestu predviđenom za reklamiranje i dostavi im predlog o postavljanju odgovarajućeg reklamnog sadržaja.

Ja to do sada nisam koristio, a koliko mi je poznato, nije ni on.
 
Poslednja izmena:
Radić je najobičniji švindler što pokazuju i njegove knjige odnosno, kako je Milanović rekao na prošlom sajmu: "Radić piše herz romane o Vizantiji" i to kad se pogleda- to je upravo tako, jedna odvratna resvica. Pod 2 on uopšte ne piše o istoriji Srba nego o omiljenim mu Romejima po principu copy/paste; jedini naš savremeni istoričar je pomenuti Milanović, napisao je samo 3 knjige, kojih 1000 strana ali je zadnja knjiga Pisani izvori i komentari o povesti Srba sa hronologijom biser bisera- koliko ja znam on je jedini danas u stanju da prevodi sa latinskog i starogrčkog o čemu svedoči preko 2300 citata iz 300 tinjak izvora iz njegove zadnje knjige i, to je sve prvi put pred srpskim čitaocem. Pisanija raskrinkanog, tandorije i ostalih Bb ljubavnika je potpuno neutemeljena a oni svoju osionost i te kako ispoljavaju što govori o neizgrađenom moralno- karakternom stavu dotičnih.z:mrgreen:

Pre će biti da taj Milanović radi po principu copy/paste.
 
Slaven, to znaci da ti imas pravo reklamirati Radica a da on nema ovog drugog?

Знаш ли ти шта је контекст? Радића Славен није ни увео у расправу, а кад је писао о њему, писао је као реплику ради побијања одређених тврдњи. Основна намена његовог поста није била реклама, што се за супертрупера не може рећи.
 
Случајно натрчах на српског романтичара- чудака из Шкотске- који у тротомној Енциклопедији религија, помиње да су Алани тврдили да су настали од Срба-"древне расе"z;), као и "народи" бивше Југе+Албанци+Рутени (Лемко)

James Forlong (1824-1904)http://www.eoht.info/page/James+Forlong
GW161H210


alani_od_srba.png


https://books.google.rs/books?id=Fp...AQ6AEwAg#v=onepage&q=serapis akkadian&f=false
 
Случајно натрчах на српског романтичара- чудака из Шкотске- који у тротомној Енциклопедији религија, помиње да су Алани тврдили да су настали од Срба-"древне расе"z;), као и "народи" бивше Југе+Албанци+Рутени (Лемко)

James Forlong (1824-1904)
;)
 
Veoma dobro Srebrena :)

Da li možeš da staviš stranicu 268, jer meni neće da otvori, a interesuje me šta piše dalje, jer se radi o Srbima.

Šta je ovde još interesantno, odnosno važno što se tiče Srba. U tom dokumentu međuostalom piše: "The Bosnians, Croats, Ruthenians, Montenegrins, Albanians, and Herzegovinians are all of Serb stock".

Znači pored svih navedenih "naroda", odnosno pripadnika navedenih teritorija (Bosna, Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska) i Albanci, kao pripadnici/živalj teritorije Albanije pripadaju Srbima - potiču od Srba i zato ih nazivaju antičkim imenom u srednjem veku. Tako je bilo i sa Bugarima u srednjem veku, na čijoj teritoriji je večinski živalj bio Slovenski/Srpski.

Eto vam odgovor na postavljeno pitanje zašto se osim Srba i drugi pripadnici odnosno živalj pomenutih teritorija u srednjem veku naziva antičkim imenom. Zato što na tim teritorijama živi večinski srpski/slovenski živalj.


Imamo taj primer u prošlosti (srednji vek) sa Hrvatima, Bugarima, Albancima,...i imamo taj primer u sadašnjosti sa Bosancima, Hercegovcima, Crnogorcima,... samo logika momci i činjenice
;)

Ma kakav crni odgovor; autor jednostavno griješi. U odrednici ne pruža nikakve argumente ili izvore za tu tvrdnju.
 
Ma kakav crni odgovor; autor jednostavno griješi. U odrednici ne pruža nikakve argumente ili izvore za tu tvrdnju.

Porfirogenit, kada piše o doseljenju Srba na Balkansko poluostrvo, odnosno Helmsko poluostrvo (odlučio sam da počnem pisati ime ovog poluostrva slovenskim nazivom, jer smo "mi" Sloveni i zato što je antično ime tog poluostrva Haemsko poluostrvo) "...jednostavno greši. U odrednici ne pruža nikakve argumente ili izvore za tu tvrdnju".
 
Porfirogenit, kada piše o doseljenju Srba na Balkansko poluostrvo, odnosno Helmsko poluostrvo (odlučio sam da počnem pisati ime ovog poluostrva slovenskim nazivom, jer smo "mi" Sloveni i zato što je antično ime tog poluostrva Haemsko poluostrvo) "...jednostavno greši. U odrednici ne pruža nikakve argumente ili izvore za tu tvrdnju".

Čovječe, citirana Enciklopedija je iz 1906. godine.
Šta je taj znao da mi ne znamo sad na forumu? Ništa. I ne greši čovjek prosto zato što ne navodi odakle mu to što piše, već što pouzdano znamo da to nije tačno.

E pa sada ako je tebi nešto što se napiše u 21. stoljeću bitnije od nečega prije hiljadu i po godina, onda se moraš vratiti na neke od stvari koje sam ti bio slao (dokle si stigao, uzgred?).

P. S. Svi slovenski jezici koriste Balkan; nepotrebno izbjegavati izraz. To je tako slovenska riječ po prostoj stvari, iako je turska pozajmica (umjesto koje si stavio grčku).
 
Poslednja izmena:
Veoma dobro Srebrena :)

Da li možeš da staviš stranicu 268, jer meni neće da otvori, a interesuje me šta piše dalje, jer se radi o Srbima.

Šta je ovde još interesantno, odnosno važno što se tiče Srba. U tom dokumentu međuostalom piše: "The Bosnians, Croats, Ruthenians, Montenegrins, Albanians, and Herzegovinians are all of Serb stock".

Znači pored svih navedenih "naroda", odnosno pripadnika navedenih teritorija (Bosna, Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska) i Albanci, kao pripadnici/živalj teritorije Albanije pripadaju Srbima - potiču od Srba i zato ih nazivaju antičkim imenom u srednjem veku. Tako je bilo i sa Bugarima u srednjem veku, na čijoj teritoriji je večinski živalj bio Slovenski/Srpski.

Eto vam odgovor na postavljeno pitanje zašto se osim Srba i drugi pripadnici odnosno živalj pomenutih teritorija u srednjem veku naziva antičkim imenom. Zato što na tim teritorijama živi večinski srpski/slovenski živalj.


Imamo taj primer u prošlosti (srednji vek) sa Hrvatima, Bugarima, Albancima,...i imamo taj primer u sadašnjosti sa Bosancima, Hercegovcima, Crnogorcima,... samo logika momci i činjenice
(па ћеш на страни 268 у енциклопедији из 1906 (аутор је преминуо 1904) прочитати како Срби још увек практикују отмицу младе и како stuff a wadding (стављају/набијају свитак/савијутак/клупче/сл лешу у нос, уста и уши да га не би запосео зао дух јер ако га запоседне зли дух леш ће постати оно што Мађари зову вампиром...НЕко би после ове експертизе закључио да је вампир мађарска реч...).

ПС
Eto vam odgovor na postavljeno pitanje zašto se osim Srba i drugi pripadnici odnosno živalj pomenutih teritorija u srednjem veku naziva antičkim imenom. Zato što na tim teritorijama živi večinski srpski/slovenski živalj.

Значи, антички етноними се за становнике Балкана/Хелма користе зато што су све то Срби ? Е сад, пошто се архаични етноними користе и за Угре, турке, Французе, становнике Италије, Печенеге, Кумане...јел то значи да су и Турци, Угри, Печенези, Венецијанци...у ствари Срби ???
 
Poslednja izmena:
Овај Форлонг био је војно лице који је живео и радио у колонијалној Индији и сл.
http://en.wikipedia.org/wiki/James_Forlong

Да не буде да те неко спречава да спознаш истину:

Ево првог тома његове тротомне енциклопедије:
https://www.scribd.com/doc/3015795/Forlong-Faiths-of-Man-1

Ево другог:
https://archive.org/stream/faithsmanacyclo01forlgoog#page/n9/mode/2up

Ево трећег у целини:
https://archive.org/details/faithsmanacyclo00forlgoog
(па ћеш на страни 268 у енциклопедији из 1906 (аутор је преминуо 1904) прочитати како Срби још увек практикују отмицу младе и како stuff a wadding (стављају/набијају свитак/савијутак/клупче/сл лешу у нос, уста и уши да га не би запосео зао дух јер ако га запоседне зли дух леш ће постати оно што Мађари зову вампиром...НЕко би после ове експертизе закључио да је вампир мађарска реч...).

Uopšte mi nije jasno šta si hteo da kažeš ovim?


ПС
Eto vam odgovor na postavljeno pitanje zašto se osim Srba i drugi pripadnici odnosno živalj pomenutih teritorija u srednjem veku naziva antičkim imenom. Zato što na tim teritorijama živi večinski srpski/slovenski živalj.

Значи, антички етноними се за становнике Балкана/Хелма користе зато што су све то Срби ? Е сад, пошто се архаични етноними користе и за Угре, турке, Французе, становнике Италије, Печенеге, Кумане...јел то значи да су и Турци, Угри, Печенези, Венецијанци...у ствари Срби ???


Imamo taj primer u prošlosti (srednji vek) sa Hrvatima, Bugarima, Albancima,...i imamo taj primer u sadašnjosti sa Bosancima, Hercegovcima, Crnogorcima,...


Zar nisu Sloveni/Srbi činili večinski živalj u Bugarskoj i Albaniji recimo pre 10. veka?

E pa sada ako je tebi nešto što se napiše u 21. stoljeću bitnije od nečega prije hiljadu i po godina, onda se moraš vratiti na neke od stvari koje sam ti bio slao (dokle si stigao, uzgred?).

Šta bi sa Dalimilovom hronikom? ;)
 
Poslednja izmena od moderatora:
Kaže da je krajnje smiješno da neko uopšte citira tog autora kao tobože nekog stručnjaka za poznu antiku i rano srednjovjekovlje.

Valjda se čuva u i dalje češkoj nacionalnoj biblioteci?


Da vidimo šta ti kažeš za Dalimilovu hroniku:

Joj, ovo srpske patriJote stalno povlače k'o 'rvacke sa L(j)DP. :hahaha:

Molim te objasni mi po čemu je naprimer Porfirogenitov "Spis o narodima", gde se opisuje dolazak Srba na Helmsko poluostrvo relevantniji od Dalimilove hronike?

Evo o čemu se radi. Staroslovenski jezik jeste srpski jezik, jezik Srba.

Radi se o Srbima koji su govorili srpski jezik s jedne i drugim narodima koji su usvajali srpski jezik i tako dobijali epitet slovena, onih koji znaju jezik, govor, s druge strane. Oni koji ga nisu usvojili bili su nemci. Dakle, Srbi nije bio sinonim za (sve) Slovene. Pogrešno poistovećivanje Srba kao naroda sa Slovenima kao narodom bilo je moguće jer je staroslovenski jezik bio jezik Srba, srpski jezik kojeg su ostali narodi učili. Kako znamo da nisu sinonimi? Znamo po tome što se staroslovenski jezik u izvorima koje su pokušali jagićevci da sakriju još naziva i racki jezik i ilirski jezik. Ti izvori kažu da su Srbi posedovali u IX veku prevod Biblije.

Dalimilova hronika nije bilo kakva kupusara. Ona je samo gurnuta u stranu jer se istoričari nisu usudili da njeno klupko raspletu, a to nam svakako predstoji. Hronika u delu u kojem opisuje postanak češkog jezika jasno razlikuje i kaže:

1. Srbi,
2. srpski jezik,
3. hrvatska zemlja koja govori srpski jezik i
4. u toj zemlji vlak ("leh") - klasna odrednica - koji se zvao Čeh.

Da li se govori se o severnim zemljama ili Balkanu, ostaje da se tačno utvrdi.

kapitola 1

Ot Babylonské věžě a o sedmidcát jazycích

Každý sobě těch vlast ustavi
a ot těch vzněchu sě rozliční nravi.
Ti sobě osobichu země,
jakž dnes má každá jmě.
Mezi jinými Srbové
(30) tu, kdežto biechu Hřekové,
podlé mořě sě ustavichu,
až do Říma sě vzplodichu.


kapitola 2

O počátcě jazyka českého


V srbském jazyku jest země,
jiež Charvátci jest jmě.
V tej zemi bieše lech,
jemuž jmě bieše Čech.

Ko su ti (v)lehi po Vitezoviću?
rittervitezovicvlasi.jpg


Kojim to jednim jezikom govore Vlasi od Jadranskog do Ledenog mora? Odgovorila je Dalimilova hronika. :hvala:


http://forum.krstarica.com/showpost.php?p=13476860&postcount=794

Ili bolje rečeno, zašto se Porfirogenitov "Spis o narodima", gde se opisuje dolazak Srba na Helmsko poluostrvo utvrđuje kao činjenica, a Dalimilova hronika sa druge strane, gde se govori o istoriji srpskog jezika kao veoma značajnog to nije - upošte se ne proučava; odnosno kako ti kažeš:
Joj, ovo srpske patriJote stalno povlače k'o 'rvacke sa L(j)DP. :hahaha:

Ja sada ne znam zašto to tebi nije značajno? Ili nisi Srbin, pa te ne interesuje i ne želiš da bi Srbi imai taj značaj u istoriji (to mogu da razumem), ili si sa druge strane toliko uporno ubeđen da je to prosto tako i ne interesuju te nikakvi ostali dokumenti osim ti koji se odnose na "doseljenje Srba" (što ne mogu da shvatim, ako si istoričar)?

Kako može da se neki događaj koji se nalazi u terciarnom viru i koji temelji na predanju (star 2 veka kada je bio pisan u primarnom viru - ako se ne varam) bude relevantan izvor; odnosno činjenica koja je utvrđena u nauci?
 
Poslednja izmena od moderatora:
Molim te objasni mi po čemu je naprimer Porfirogenitov "Spis o narodima", gde se opisuje dolazak Srba na Helmsko poluostrvo relevantniji od Dalimilove hronike?

Nadam se da sve vrijeme imaš na umu da je jedan od tekstova o kojem govoriš stariji nekih dobrih četiri i po stoljeća od drugoga, no hajde da vidimo - relevantniji po kom pitanju? Uopštena vrednota 32. poglavlja DAI u poređenju sa Dalimilovom hronikom? Književna, paleografska, vrednost kao istorijski izvor..?

Ili bolje rečeno, zašto se Porfirogenitov "Spis o narodima", gde se opisuje dolazak Srba na Helmsko poluostrvo utvrđuje kao činjenica, a Dalimilova hronika sa druge strane, gde se govori o istoriji srpskog jezika kao veoma značajnog to nije - upošte se ne proučava; odnosno kako ti kažeš:

Ja sada ne znam zašto to tebi nije značajno? Ili nisi Srbin, pa te ne interesuje i ne želiš da bi Srbi imai taj značaj u istoriji (to mogu da razumem), ili si sa druge strane toliko uporno ubeđen da je to prosto tako i ne interesuju te nikakvi ostali dokumenti osim ti koji se odnose na "doseljenje Srba" (što ne mogu da shvatim, ako si istoričar)?

Kako može da se neki događaj koji se nalazi u terciarnom viru i koji temelji na predanju (star 2 veka kada je bio pisan u primarnom viru - ako se ne varam) bude relevantan izvor; odnosno činjenica koja je utvrđena u nauci?

Kako može da se neki događaj koji se nalazi u terciarnom viru i koji temelji na predanju (star 2 veka kada je bio pisan u primarnom viru - ako se ne varam) bude relevantan izvor; odnosno činjenica koja je utvrđena u nauci?

Mislim da je nedostupnost Dalimilove hronike, a svakako prevedene, jedan od razloga zbog čega se domaći ljudi nisu bavili istraživanjem tog djela. Taj dokumenat se ne izbjegava, nego spada u mnogobrojne koji pominju Srbe na ovaj ili ovaj način iz ranijega srednjeg vijeka, a jednostavno se niko time ne bavi. Čuo sam da je Živković poslije LjPD i DAI trebalo da se objavi nešto sveobuhvatnije prekopavajući po franačkim izvorima, a svakako su češke hronike trebalo tu negdje da se nađu na kraju podužeg niza. Međutim, to je uvijek ostajalo na margini jer to je prvenstveno češki dokumenat, značajan za češku tradiciju, istoriju i izvore, a za Srbe je od marginalnog značaja (daješ joj isuviše preveliki značaj). Svakako mislim da su se tokom godina Česi i drugi dosta detaljno bavili njime, samo što u ovim krajevima rezultati tih istraživanja mahom nisi poznati niti polje interesovanja. A kao što rekoh, mislim da je šire dostupna u Srbiji tek ovaj praški reprint iz 2005. godine, naravno samo onima koji znaju češki i latinski (na naš ili neki od svjetskih jezika mislim da još nema).

Bože sačuvaj kakvog li pitanja. :D Pa naravno da sve interesuje; valjda je to očigledno. Ako o nekim stvarima vrlo malo komentarišem to znači da nemam puno znanja o tome, pa valjda je bolje ćutati neko pričati koještarije napamet.

Što se tiče poslijednjega, je li ti zaista pitaš kako može biti tako nešto relevantno, a u isto vrijeme smatraš da bi trebalo da vrlo važan bude dokumenat koji prenosi jednu legendarnu povijest o vremenima oko osam stoljeća (ako ne i više) u prošlost? Da li je tvoja logika rezonovanja što je nešto mlađe, to je kredibilnije?
 
Poslednja izmena od moderatora:
Пре свега, довољно је рећи да на српском број 3 гласи три и оде цело ово твоје мудровање к врагу. :manikir:

Грци записују као Τριβαλλοί а хтели су написати .... Браво. :mrgreen:
Мени је погрчено име тог народа везано за старо (српско) име Хелмског полуострва које гласи Тропоље, односно састављено од 3 поља. (Могло је да се односи на облик троугла,, с обзиром да је Хелмско полуострво баш изразитог троугластог облика)..Па ако је ко погрешио у писању, пре бих мењала В односно Б у П, што је ионако чест проблем у грчком записивању са слобом П напр МБ=П.
У сваком случају то није назив који би неко дао сам себи, одн. свом народу.
Једино кад треба да се разликују (као Срби из Босне или Србијанци који неће то буду) разне групе истог народа (ношњи и обичаја) па се назначи да су то Срби из Тропоља(Трипоља), а не неки други Срби са неког другог подручја које је другачијег облика.А и то опет раде који нису из тог народа.

Почела сам,Ахиле, да слушам др Стојића, на самом почетку помиње "Трибалску равницу" - да ли може да се уврсти у хелмски троугао, нисам сигурна, није све равница.
 
Poslednja izmena:
Nadam se da sve vrijeme imaš na umu da je jedan od tekstova o kojem govoriš stariji nekih dobrih četiri i po stoljeća od drugoga, no hajde da vidimo - relevantniji po kom pitanju? Uopštena vrednota 32. poglavlja DAI u poređenju sa Dalimilovom hronikom? Književna, paleografska, vrednost kao istorijski izvor..?

Ako se ne varam najstarija "kopija" DAI jeste iz XI. veka, a Dalimilova hronika iz početka XIV. veka - a to znači 3. veka stariji. Jesam li u pravu?

Kada sam napisao relevantniji - mislio sam na koji način je jedan dokumenat (iako 3. veka stariji) koji je terciarni vir i koji temelji na predanju relevantniji od sekundarnog vira i koji ako se ne varam takođe ima uporišta u predanju. U Dalimilovoj hronici autor čak navodi izvore za svoje tvrdnje, odnosno za događaje koje opisuje (U uvodu autor navodi od svih izvora koje je autor upotrebljavao samo pet hronika: hroniku boleslavsku, prašku, brževnovsku, opatovicku i višehradsku (k tom tekstu još dodaje i hroniku moravsku i namačku - http://sr.wikipedia.org/sr-el/Далимилова_хроника). Ne znam da li je ovo tačno ali tako piše u wikipediji.

"Uopštena vrednota 32. poglavlja DAI u poređenju sa Dalimilovom hronikom? Književna, paleografska, vrednost kao istorijski izvor..?"

Vrednost kao istorijski izvor? Po čemu jeste "priča" o doseljavanju Srba na Helmsko poluostrvo činjenica utvrđena u današnoj nauci, a srpski jezik (u Dalimilovoj hronici) kao jedan od najznačajnijih u stvaranju drugih jezika, odnosno preuzimanje srpskog jezika od strane drugih naroda nije činjenica utvrđena u današnoj nauci?

Da li je zbog toga što je prvi dokumenat stariji 3. veka ili je nešto drugo u pitanju?


Mislim da je nedostupnost Dalimilove hronike, a svakako prevedene, jedan od razloga zbog čega se domaći ljudi nisu bavili istraživanjem tog djela. Taj dokumenat se ne izbjegava, nego spada u mnogobrojne koji pominju Srbe na ovaj ili ovaj način iz ranijega srednjeg vijeka, a jednostavno se niko time ne bavi. Čuo sam da je Živković poslije LjPD i DAI trebalo da se objavi nešto sveobuhvatnije prekopavajući po franačkim izvorima, a svakako su češke hronike trebalo tu negdje da se nađu na kraju podužeg niza. Međutim, to je uvijek ostajalo na margini jer to je prvenstveno češki dokumenat, značajan za češku tradiciju, istoriju i izvore, a za Srbe je od marginalnog značaja (daješ joj isuviše preveliki značaj). Svakako mislim da su se tokom godina Česi i drugi dosta detaljno bavili njime, samo što u ovim krajevima rezultati tih istraživanja mahom nisi poznati niti polje interesovanja. A kao što rekoh, mislim da je šire dostupna u Srbiji tek ovaj praški reprint iz 2005. godine, naravno samo onima koji znaju češki i latinski (na naš ili neki od svjetskih jezika mislim da još nema).

Hvala na odgovoru. Znači niko neče da se bavi tom dokumentom. Potrebno je postaviti pitanje: ZAŠTO?

"...daješ joj isuviše preveliki značaj..." Čoveče, ovde se govori o srpskom jeziku:
Radi se o jezicima. Hoće reći da je staroslovenski=srpski jezik do Čeha stigao iz Hrvatske zemlje. Koliko znam dr Bulču Laslo je něšto pominjao o sličnosti (pravog) hrvatskog sa češkim i slovačkim.

V srbském jazyku jest země,
jiež Charvátci jest jmě.
V tej zemi bieše lech,
jemuž jmě bieše Čech.

U srpskom jeziku postoji zemlja
koja se zove Hrvatci.
U toj zemlji bio je vlah
koji se zvao Čeh.

Dalje govori kako se jedne noći sa svojih šetoro bratučedi otputio iz zemlje Hrvatca i doněo Česima srpski jezik.

Ako nisi Srbin onda mogu da shvatim da tebi nije od prevelikog značaja ili te upošte to ne interesuje.

Što se tiče poslijednjega, je li ti zaista pitaš kako može biti tako nešto relevantno, a u isto vrijeme smatraš da bi trebalo da vrlo važan bude dokumenat koji prenosi jednu legendarnu povijest o vremenima oko osam stoljeća (ako ne i više) u prošlost? Da li je tvoja logika rezonovanja što je nešto mlađe, to je kredibilnije?

Pa valjda se ova "legendarna povijest" odnosi na vir koji je stariji i bliži događajima (hroniku boleslavsku, prašku, brževnovsku, opatovicku i višehradsku (k tom tekstu još dodaje i hroniku moravsku i namačku).
A "doseljavanje Srba" jeste literatura/vir koji je veoma blizu događaju (dokumenat iz XI. veka koji opisuje događaje iz VII. veka - "oko četiri stoljeća" razlike) ?
 
Poslednja izmena od moderatora:
Radi se o jezicima. Hoće reći da je staroslovenski=srpski jezik do Čeha stigao iz Hrvatske zemlje. Koliko znam dr Bulču Laslo je něšto pominjao o sličnosti (pravog) hrvatskog sa češkim i slovačkim.

V srbském jazyku jest země,
jiež Charvátci jest jmě.
V tej zemi bieše lech,
jemuž jmě bieše Čech.

U srpskom jeziku postoji zemlja
koja se zove Hrvatci.
U toj zemlji bio je vlah
koji se zvao Čeh.

Dalje govori kako se jedne noći sa svojih šetoro bratučedi otputio iz zemlje Hrvatca i doněo Česima srpski jezik.



A otkad lech znaci vlah? Jel' to po profesoru doktoru Mrkalju? Ne! Lech ne znaci Vlah nego Poljak:

http://en.wikipedia.org/wiki/Lechia

Lechia is a historical and/or alternative name of Poland,[1] stemming from the word Lech (which is also a common first name). It is still present in several European languages and some languages of Central Asia and the Middle East:

Lenkija in Lithuanian
Lengyelország in Hungarian
Lehastan in Armenian
Lehistan in Ottoman Turkish
Lahestan/Lehestan in Persian
Lehia in Romanian
The term Lechia derives from the tribe of Lędzianie.[2] See name of Poland and Lechites for details. It is also the derivation for the term Lechitic languages, associated with Poland.

Several Polish sports organizations are named Lechia. The best known example is Lechia Gdańsk. Other examples are Lechia Lwów, Lechia Dzierżoniów, Lechia Zielona Góra and Lechia Tomaszów Mazowiecki. In the People's Republic of Poland, the Nivea branch located in Poznań was named the Pollena-Lechia Cosmetics Factory (Fabryka Kosmetyków Pollena-Lechia).


Ajde da pogledamo sta o tome kazu sami Cesi:

http://cs.wikipedia.org/wiki/Kníže_Lech
Kníže Lech

Lech s bratry: Čechem a Rusem

Lech a Čech dřevoryt z Kroniky Matěje Miechowita
Kníže Lech je legendární postava českých a především polských dějin. Podle pověsti přivedl Poláky do Polska a založil Hnězdno. Zatímco v českých pověstech vystupuje jako bratr slavnějšího Čecha, v Polsku je tomu naopak - je zde přirozeně pokládán za staršího z obou bratrů. Trojici v některých pramenech doplňuje ještě bratr Rus, jenž byl praotcem ruských národů (Rusů, Ukrajinců a Bělorusů).

ili u prevodu (po Google Translate, mrzi me da sve ispravim):

Knez Lech (to mu je licno ime, moja primedba)

Princ Leh je legendarna licnost iz češke i poljske istorije posebno. Prema legendi , doveo u Poljsku i Poljake osnovao Gniezno . Dok je u Češkoj više glasina o čuvenom brata deluje kao Češkoj , Poljskoj , suprotno - tamo je prirodno smatra starijeg od dva brata . Trojice u nekim izvorima pohvalio brat Rus, koji je bio deda ruskih naroda ( Rusa, Ukrajinaca i Belorusa ) .
 
z:D

Biće da nisi pratio ovu i srodne teme toliko.

2015



2014











2013











Ovo je samo tokom protekle dvije godine. I uz sve to ide i uporno laganje propratno.

Dakle luciuse gro poruka koje supertruper postavlja jesu upravo to - uporno, iznova i iznova postavljanje slikica i referisanje na knjige Miodraga Milanovića. Tom prilikom, najveći dio ovih poruka jeste van svakog konteksta, postavljane čisto eto tako da bi u Google pretrazi Milanović izlazio kao autor. Ili jednostavnije rečeno, supertruper zloupotrebljava Forum Krstarice i u najdirektnijoj suprotnosti sa Pravilnikom foruma koristi ga za reklamiranje pomenutog autora i njegovih knjiga. Nećeš tokom svih ovih godina pronaći apsolutno nikakve sižee, prikaze ili odabrane citate koje je postavljao, pa ni prenosio neke od Milanovićevih zaključaka - već samo potpuno banalno ponavljanje, toliko da je više svim učesnicima ovih tema dosadio sa Milanovićem i da ga već svi znamo ovdje.

To je kao što sam rekao u suprotnosti sa Krstaricinim propisima, jer postoji mjesto za reklamiranje, a ovako Krstarica trpi štetu jer za ovo što čini Milanović nije dao ni centa.

http://reklamiranje.krstarica.com/c/cenovnik/

To je i razlog zbog kojeg mu se ovo više ne dopušta.

Slavene od tebe nisam ni očekivao ništa drugo doli malicioznost; govorenje o nečemu ili nekom nije nužno reklamiranje- ergo, ja samo apeliram da se kad se govori o autohtonistima navode pravi autohtonisti i njihova dela a kad to kažem po tisućiti put ću ponoviti da mislim na (redom) Budimira, Novakovića, Nikića, Jovića, Petrovića, Jankovića i- Milanovića. Umesto njih ti uvek poturaš jarčevića, deretića i radićevu svitu pseudoistoričara- i opet pitam što se radić nije osrtrvio na Jovića Momira ili Novakovića- pa zato što su oni 100 puta jači istoričari od njega i nije zdravo udariti na njih; uostalom zalud govoriti, a na budalaštine tandarste mandodorije neću da odgovaram jer on sa dukljaniskih pozicija uvek priča o istoriji srba a to je u startu antisrpska pozicija.

Такве објаве, у којима рекламира поменутога аутора и књиге, су и брисане јер крше правила форума, иначе би било и више примера.

e nek si i ti postavio komentar, koju zadnju knjigu si pročitao o srpskoj istoriji pre nemanjića?!
 
Poslednja izmena od moderatora:
Ako se ne varam najstarija "kopija" DAI jeste iz XI. veka, a Dalimilova hronika iz početka XIV. veka - a to znači 3. veka stariji. Jesam li u pravu?

Ne znam zasto stavljas rijec kopija pod navodnike niti zasto poredis prepis, ali da, u principu si u pravu (nastarija sacuvana).

Kada sam napisao relevantniji - mislio sam na koji način je jedan dokumenat (iako 3. veka stariji) koji je terciarni vir i koji temelji na predanju relevantniji od sekundarnog vira i koji ako se ne varam takođe ima uporišta u predanju. U Dalimilovoj hronici autor čak navodi izvore za svoje tvrdnje, odnosno za događaje koje opisuje (U uvodu autor navodi od svih izvora koje je autor upotrebljavao samo pet hronika: hroniku boleslavsku, prašku, brževnovsku, opatovicku i višehradsku (k tom tekstu još dodaje i hroniku moravsku i namačku - http://sr.wikipedia.org/sr-el/Далимилова_хроника). Ne znam da li je ovo tačno ali tako piše u wikipediji.

Ja opet pitam, relevantiji u kakvom smislu? Sto znaci usamljeno, uopsteno <relevantnije>?

DAI je nastao koriscenjem raznih izvora; slicno mozemo reci i za pomenutu cesku hroniku. Ako zelis da ova dva istorijska izvora poredimo, onda se moraju precizirati i koje konkretno njihove dimenzije. Tako recimo O upravljanju carstvom spada u enciklopedijsku kompilaciju, koja je nastala kao proizvod naucne klike koju je jedan romejski car okupio oko sebe, sadrzavajuci vjerovatno cvijet intelektualne elite. Djelo je izdijeljeno u razlicita poglavlja, obuhvatajuci raznolika relevantna pitanja, pisano sa namjerom da budu uputstva za buducega cara. Djelo nema pretjerani knjizevni znacaj, posebno jer su recenice kakve-takve zbog prirode nastajanja i svrhe i cinjenice da je vjerovatno trebalo da jos bude doradjivano, odnosno ono sto imamo svakako nije konacno djelo (mnogo je sto Porfirogenit sanjao; iako mu je zasluga ogromna, ipak su snovi bili daleko veci od ostvarenoga). DAI nam eventualno vrijedi u lingvistickom smislu kao pisani tekst podosta razumljivim grckim narodnim jezikom srednjeg vijeka. Poznat nam je autor tog djela; car Konstantin VII. Djelo je nastalo sredinom X stoljeca. U slucaju Dalimilove hronike mozda je imenujemo pogresno, vec bi trebalo da je zovemo Pseudo-Dalimilova hronika, zato sto nam je njen autor nepoznat. Posebno je od znacaja djelo za istoriju ceske knjizevnosti, jer je prva knjiga napisana ceskom narodnom (starom) jeziku; nepoznati autor, vjerovatno neki ceski plemic odnosno neki monah u bliskoj vezi sa vlastelom; nastalo je u duhu svoga vremena i pojave narodnih hronika u XIII stoljecu u latinskom svijetu. Napisana je u stihu i sa rimom, sa odredjenom moralizatorskom krajnjom funkcijom; istoricari je koriste za proucavanje jer se smatra da sa dosta pouzdanosti prenosi podatke iz ceske povijesti za period od 1230. do 1310. godine, kada je bilo u pitanju vrijeme blisko samom autoru koji je imao dosta izvora pri ruci, koristio neke pouzdanije podatke iz starijih hronika i uopsteno svoje sjecanje itd...

Vrednost kao istorijski izvor? Po čemu jeste "priča" o doseljavanju Srba na Helmsko poluostrvo činjenica utvrđena u današnoj nauci, a srpski jezik (u Dalimilovoj hronici) kao jedan od najznačajnijih u stvaranju drugih jezika, odnosno preuzimanje srpskog jezika od strane drugih naroda nije činjenica utvrđena u današnoj nauci?

Da li je zbog toga što je prvi dokumenat stariji 3. veka ili je nešto drugo u pitanju?

Porfirogenitova prica nije "naucno utvrdjena cinjenica". Nijedan istorijski izvor nije 'naucno utvrdjena cinjenica' .
Nemamo razloga da bez ikakve doze kritike slijepo usvajamo sta pise kod Porfirogenita u vezi doseljavanja Srba, kao da je on to pisao nekakav naucni rad danasnjom metodologijom.

Hvala na odgovoru. Znači niko neče da se bavi tom dokumentom. Potrebno je postaviti pitanje: ZAŠTO?

Odgovor na pitanje si dobio u istom dijelu poruke koju si i sam bio citirao.

Mislim da je nedostupnost Dalimilove hronike, a svakako prevedene, jedan od razloga zbog čega se domaći ljudi nisu bavili istraživanjem tog djela. Taj dokumenat se ne izbjegava, nego spada u mnogobrojne koji pominju Srbe na ovaj ili ovaj način iz ranijega srednjeg vijeka, a jednostavno se niko time ne bavi. Čuo sam da je Živković poslije LjPD i DAI trebalo da se objavi nešto sveobuhvatnije prekopavajući po franačkim izvorima, a svakako su češke hronike trebalo tu negdje da se nađu na kraju podužeg niza. Međutim, to je uvijek ostajalo na margini jer to je prvenstveno češki dokumenat, značajan za češku tradiciju, istoriju i izvore, a za Srbe je od marginalnog značaja (daješ joj isuviše preveliki značaj). Svakako mislim da su se tokom godina Česi i drugi dosta detaljno bavili njime, samo što u ovim krajevima rezultati tih istraživanja mahom nisi poznati niti polje interesovanja. A kao što rekoh, mislim da je šire dostupna u Srbiji tek ovaj praški reprint iz 2005. godine, naravno samo onima koji znaju češki i latinski (na naš ili neki od svjetskih jezika mislim da još nema).

Zato.

"...daješ joj isuviše preveliki značaj..." Čoveče, ovde se govori o srpskom jeziku:

Dalimilova hronika ne sadr\i rijeci napisane na srpskom tako da nam nije od znacaja za proucavanje morfologije, sintakse...srpskoga jezika. Ne sadrzi ni nekakve podatke koji bi nam u tom pogledu indirektno bili korisni. Ako mislis na onaj kratki pomen pojma 'srpski jezik', to je interesantno za pominanje ovdje u nekakvoj hrestomatiji i zaista zasluzuje kriticki osvrt (posebno kao dokumentovanje srpskog jezika pocetkom XIV stoljeca), ali izvan toga nema nikakve vrednosti. Svakako da nema u nekakvom nekritickom citanju, kakvo mi se cini da mu ti pridodajes. Svrha srpskog jezika u tim stihovima jeste - rima. Pise da na srpskom jeziku postoji jedna zemlja a ime joj je hrvatska i da je u njoj Ceh, eponimni osnivac ceskog naroda, njihov legendarni praotac. Procitaj malo o legendarnim pripovijestima o Lehu, Cehu i Rusu...

Pa valjda se ova "legendarna povijest" odnosi na vir koji je stariji i bliži događajima (hroniku boleslavsku, prašku, brževnovsku, opatovicku i višehradsku (k tom tekstu još dodaje i hroniku moravsku i namačku).
A "doseljavanje Srba" jeste literatura/vir koji je veoma blizu događaju (dokumenat iz XI. veka koji opisuje događaje iz VII. veka - "oko četiri stoljeća" razlike) ?

Na kritici izvora je da utvrdi odakle je odredjeni podatak bio preuzet, odnosno kako je on nastao. Nije poznato da je Nepoznati Ceh te stihove u kojima se pominje srpski etnonim, odnosno te stihove, preuzeo od nekog starijeg izvora. To djelo nije prepis vec je izvorno, tj. pisano kao rima, tako da vjerovatno taj podatak nije niotkuda ni preuzeo, vec je njegova originalna inovacija.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Ne znam zasto stavljas rijec kopija pod navodnike niti zasto poredis prepis, ali da, u principu si u pravu (nastarija sacuvana).
Ja opet pitam, relevantiji u kakvom smislu? Sto znaci usamljeno, uopsteno <relevantnije>?

DAI je nastao koriscenjem raznih izvora; slicno mozemo reci i za pomenutu cesku hroniku. Ako zelis da ova dva istorijska izvora poredimo, onda se moraju precizirati i koje konkretno njihove dimenzije. Tako recimo O upravljanju carstvom spada u enciklopedijsku kompilaciju, koja je nastala kao proizvod naucne klike koju je jedan romejski car okupio oko sebe, sadrzavajuci vjerovatno cvijet intelektualne elite. Djelo je izdijeljeno u razlicita poglavlja, obuhvatajuci raznolika relevantna pitanja, pisano sa namjerom da budu uputstva za buducega cara. Djelo nema pretjerani knjizevni znacaj, posebno jer su recenice kakve-takve zbog prirode nastajanja i svrhe i cinjenice da je vjerovatno trebalo da jos bude doradjivano, odnosno ono sto imamo svakako nije konacno djelo (mnogo je sto Porfirogenit sanjao; iako mu je zasluga ogromna, ipak su snovi bili daleko veci od ostvarenoga). DAI nam eventualno vrijedi u lingvistickom smislu kao pisani tekst podosta razumljivim grckim narodnim jezikom srednjeg vijeka. Poznat nam je autor tog djela; car Konstantin VII. Djelo je nastalo sredinom X stoljeca. U slucaju Dalimilove hronike mozda je imenujemo pogresno, vec bi trebalo da je zovemo Pseudo-Dalimilova hronika, zato sto nam je njen autor nepoznat. Posebno je od znacaja djelo za istoriju ceske knjizevnosti, jer je prva knjiga napisana ceskom narodnom (starom) jeziku; nepoznati autor, vjerovatno neki ceski plemic odnosno neki monah u bliskoj vezi sa vlastelom; nastalo je u duhu svoga vremena i pojave narodnih hronika u XIII stoljecu u latinskom svijetu. Napisana je u stihu i sa rimom, sa odredjenom moralizatorskom krajnjom funkcijom; istoricari je koriste za proucavanje jer se smatra da sa dosta pouzdanosti prenosi podatke iz ceske povijesti za period od 1230. do 1310. godine, kada je bilo u pitanju vrijeme blisko samom autoru koji je imao dosta izvora pri ruci, koristio neke pouzdanije podatke iz starijih hronika i uopsteno svoje sjecanje itd...



Porfirogenitova prica nije "naucno utvrdjena cinjenica". Nijedan istorijski izvor nije 'naucno utvrdjena cinjenica' .
Nemamo razloga da bez ikakve doze kritike slijepo usvajamo sta pise kod Porfirogenita u vezi doseljavanja Srba, kao da je on to pisao nekakav naucni rad danasnjom metodologijom.



Odgovor na pitanje si dobio u istom dijelu poruke koju si i sam bio citirao.



Zato.



Dalimilova hronika ne sadr\i rijeci napisane na srpskom tako da nam nije od znacaja za proucavanje morfologije, sintakse...srpskoga jezika. Ne sadrzi ni nekakve podatke koji bi nam u tom pogledu indirektno bili korisni. Ako mislis na onaj kratki pomen pojma 'srpski jezik', to je interesantno za pominanje ovdje u nekakvoj hrestomatiji i zaista zasluzuje kriticki osvrt (posebno kao dokumentovanje srpskog jezika pocetkom XIV stoljeca), ali izvan toga nema nikakve vrednosti. Svakako da nema u nekakvom nekritickom citanju, kakvo mi se cini da mu ti pridodajes. Svrha srpskog jezika u tim stihovima jeste - rima. Pise da na srpskom jeziku postoji jedna zemlja a ime joj je hrvatska i da je u njoj Ceh, eponimni osnivac ceskog naroda, njihov legendarni praotac. Procitaj malo o legendarnim pripovijestima o Lehu, Cehu i Rusu...



Na kritici izvora je da utvrdi odakle je odredjeni podatak bio preuzet, odnosno kako je on nastao. Nije poznato da je Nepoznati Ceh te stihove u kojima se pominje srpski etnonim, odnosno te stihove, preuzeo od nekog starijeg izvora. To djelo nije prepis vec je izvorno, tj. pisano kao rima, tako da vjerovatno taj podatak nije niotkuda ni preuzeo, vec je njegova originalna inovacija.


Hvala na odgovorima.
 
Poslednja izmena od moderatora:
»Odmah dalje na severu, između Dubrovnika i Kotora, prostirala se oblast Tribunium, Tribunia, docnije Tribigna, grčki Τερβοννιι naseljena Terbunijatima ili Tribunjanima, slovenski (Tribin) ali u titulama srpskih kraljeva napisana svagda u pogrčenoj formi vizantijskih kancelarija kao Tpaвoyни (i Tpeвoyни, Tpoвoyни). Biće da je ovo ime ilirskoga porekla pa su ga Sloveni preinačili (sa odjekom na tribiti)« (Jireček, 1988, str. 65).

LITERATURA
Jireček K. Istorija Srba – politička istorija do 1537. god. knjiga I; preveo i dopunio Jovan Radonić. Beograd: IRO Prosveta; 1988.


Da li je ime ove Travunije povezano sa plemenom Tribali (http://sr.wikipedia.org/sr/Трибали) ?
 
Slavene od tebe nisam ni očekivao ništa drugo doli malicioznost; govorenje o nečemu ili nekom nije nužno reklamiranje- ergo, ja samo apeliram da se kad se govori o autohtonistima navode pravi autohtonisti i njihova dela a kad to kažem po tisućiti put ću ponoviti da mislim na (redom) Budimira, Novakovića, Nikića, Jovića, Petrovića, Jankovića i- Milanovića. Umesto njih ti uvek poturaš jarčevića, deretića i radićevu svitu pseudoistoričara- i opet pitam što se radić nije osrtrvio na Jovića Momira ili Novakovića- pa zato što su oni 100 puta jači istoričari od njega i nije zdravo udariti na njih; uostalom zalud govoriti, a na budalaštine tandarste mandodorije neću da odgovaram jer on sa dukljaniskih pozicija uvek priča o istoriji srba a to je u startu antisrpska pozicija.

Tacno je da govorenje o necemu ili nekome nije nuzno reklamiranje; bas tako recimo Mrkalj i drugi, medju njima i ja, pomenusmo Radivoja Radica u kontekstu koji nije vezan za reklamazu, vec u sklopu diskusije o njegovoj zasluzi i poziciji koju bi trebalo da zauzima u danasnjoj srpskoj istoriografiji. Medjutim, to nije slucaj sa tvojim stavljanjem Miodraga Milanovica u usta, zato sto ti to iznova i iznova cinis, postavljajuci velike slike njegovih djela i stalno pricajuci o njima - a da zapravo uopste nisi tokom svih ovih godina nikada pisao o konkretnim stvarima, tj. o tome koji su to revolucionarni podaci koje je Milanovic otkrio. U takvom smislu, to ostaje presipanje iz supljeg u suplje - jedna isprazna prica, sa vrlo transparentno reklamiranjem kao glavnom svrhom pominjanja. Ukoliko te sjecanje sluzi, jos si nudio knjige drugima na popust!

To sto se u prvom redu pominju Deretic, Antic i Jarcevic je posljedica proste cinjenice da su oni najeminentniji predstavnici srpske autohtonisticke skole. Oni su uopsteno najpoznatiji, najpoznatiji autori kod samih postovalaca pravca novoromanticara i njegovi najprodavaniji autori. Vjerujem ja da Miodrag Milanovic nesto zaradjuje od svoje rabote (mada, s obzirom da je spao na slanje drugih da ga protiv pravila reklamiraju po internetskim forumima, ne bih rekao da od tih knjiga on ima hljeba) i da ima svoj fan klub, ali on je neizmjerno iza pomenutog trojca, i to u svakom smislu, sem sto je nesto ovako kao pojava mirniji covjek pa se lakse da prozboriti sa njim kolokvijalno uz koje picence, tj. da ne izbiju kojekakve psihoze.

A sto se tice tvoje liste, malo je ispremetana. Iz meni nepoznatih razloga u popis novoromanticara strpao si i jednoga Milana Budimira, pa uslovno govoreci i Djordja Jankovica, a Radivoj Radic ispade 'pseudoistoricar'...jos kad bi to uspio objasniti, trebalo bi ti medalju dati...
 
Poslednja izmena od moderatora:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top