Sve me ovo podsjeti na onu priču sa Trojom u Gabeli iz osamdesetih kada je meksički "arheolog" tvrdio da ima nepobitne dokaze da je Troja u Hercegovini, čak objavio i knjigu o tome sa tobožnjim dokazima. U tadašnjim senzancionalizmu sklonim sarajevskim medijima dočekali su ga kao veliku zvijezdu, a u Zagrebu su za to vrijeme skupili vodeće stručnjake iz raznih oblasti kojih se Salinas Prajs dotakao u svojoj knizi o Troji i objavili fenomenalnu knjižicu pod naslovom "Troja i ako je steći". U toj knjižici su stavku stavku po stavku razbucali Salinasovu teoriju i pokazali diletantizam pisca u mjeri da su pokazali autorovo nepoznavanje elementarnih znanja iz istorije, lingvistike, grčkog jezika...
Moj komšija gospodin
Jutarnji prdež poklanja sken ove dragocjene knjižice svim učesnicima i to prije postavljanja na svojoj redovnoj stranici...
Sadržaj:
Dubravko Škiljan: Kako je Roberto protrčao kroz Jugoslaviju
Zlatko Šešelj: Salinasov logistički "pied à terre"
Marina Milićević: Što se se dosad čekalo s otvaranjem kamenoloma u Gabeli?
Mithad Kozličić: Neke primjedbe na astronomska i općegeografska razmatranja u knjizi "Homerova slepa publika" R. S. Pricea
Damir Salopek: Kad krokodili govore grčki
Bruna Kuntić-Makvić: Veliki prigodni kviz: Jeste li Trojanac?
Darko Novakovic: Filologija izvanpansionske potrošnje (mungosi i mafijaši na braniku istine o Troji)
Dodatak: Fragmenta Gabellana
Autori:
dr Dubravko Škiljan, izvanredni profesor na Katedri za opću lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu
prof. Zlatko Šešelj, profesor grčkog i latinskog jezika na Osn. šk. "Rudi Čajavec" u Zagrebu
mr Marina Milićević, asistent na Katedri za antičku arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
mr Mithad Kozličić, magistar povijesnih znanosti, poručnik fregate, aktivni pomorski oficir JNA
prof. Damir Salopek, lektor za starogrčki jezik na Katedri za grčki jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu
mr Bruna Kuntić-Makvić, asistent na Katedri za povijest starog vijeka Filozofskog fakulteta u Zagrebu
dr Darko Novaković, docent na Katedri za latinski jezik i rimsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu
"Interpretativno ishodište Salinasovo, lako će uočiti svaki čitalac, uz nekonvencionalnu političku geografiju i izrazito inovativnu etimologiju, tvori klasična, Freudova verzija psihoanalize. Upravo je fascinantno kako je dosadašnja homerologija bila slijepa pred bjelodanom činjenicom da Ilij, tj. Gabela, ima tlocrt faličkog oblika, te da zbog toga ni "Ilijada", koju su laici kroz stoljeća tumačili kao herojski ep, ne može biti to za što se podmeće nego ritualni spjev u slavu muških genitalija. Iz te je perspektive samo po sebi razumljivo veselje Gabelana koji prije ovoga Salinasova otkrića nisu mogli ni slutiti u kakvu su mjestu rođeni i kakve su skladne cjeline nerazdvojan dio. Nešto je naseljeniji, prema karti priloženoj na 89. strani, desni testis, na kojem se nalazi Prijamova palača, pedesetoro sobni dormitorij njegovih sinova, rimsko-turska osmatračnica i lokalna crkva Sv. Stjepana. Lijevi testis, sasvim u skladu s morfološkom razlikom koja postoji i u izvanknjiževnoj stvarnosti, bio je očito manje atraktivna lokacija, i od trojanskih se znamenitosti zasad na njemu sa sigurnošću može uprijeti prstom samo u Aleksandrove odaje (usporedi HSP, str. 89). Središnju faličku poziciju (precizno govoreći, poziciju u kanalu falusa) zauzimaju kuće Hektora (dakako!) i Hekabe, njegove majke (usp. str. 93. i d.). To je istodobno mjesto poznatih Skejskih vrata, koja su, kao i cijeli kanal, dobro poznata našoj javnosti iz antologijske
Slobodne srijede RTV Sarajevo, kad su se gledaoci iz svih krajeva naše zemlje, kao i voditelj emisije, plebiscitarno opredijelili za Troju na našem tlu. Dakako, spomenuti kanal nije i topografska međa Ilija
scilicet Gabele. Nepobitno su još u trojanska vremena zavist sugrađana morali izazivati oni stanovnici Ilija koji su imali sreću da se smjeste na glaviću penisa."
Darko Novaković, str. 86-87.
Troja i kako je steći (A gdje je onda Troja?), Drugo izdanje, Zagreb, 1985.
Srce mi je umalo stalo od nenormalnog smijeha tokom čitanja od prvog do posljednjeg nadahnutog, kraljevskog priloga...
Veliko hvala
investigatoru na letimičnom osvrtu i pregenijalnoj preporuci!