"Bečko-berlinska škola" vs novoromantičari II

Ovo je jedan od najstarijih primera upotrebe tog etnonima. Natpis na atičkom grčkog sa jednog parskog mermera, nastao nedugo nakon 264. ili 263. godine pre naše ere:

ἀφ’ οὗ Ἕλλην ὁ Δευκ[αλίωνος Φθι]ῶτιδος ἐβασίλευσε, καὶ Ἕλληνες
ὠνομάσθησαν, τὸ πρότερον Γραικοὶ καλούμενοι, καὶ τὸν ἀγῶνα {Παναθ<η>ναι} [- - -]ΩΙ [ἔτη] XHHΓΓΙΙ, βασιλεύοντος
Ἀθηνῶν Ἀμφικτύονος.
Od kada je Helen, sin Deukalionov, postao kralj Ftiotide — tada su zvali Helenima, a ranije su se zvali Grci — i kada je ustanovljeno takmičenje [...], 1257 godina, dok je Amfiktion bio kralj Atine
То није ваљдa старије од Аристотела или смо престали да бројимо.
 
Они су се на почетку само звали Хелени.

Evo ti kompletnog citata od Aristotela.

αὕτη δὲ οὐκ ἀεὶ κατὰ τοὺς αὐτοὺς τόπους, ἀλλ᾿ὥσπερ ὁ καλούµενος ἐπὶ∆ευκαλίωνος κατακλυσµός· καὶ γὰρ οὗτος περὶ τòν Ἑλληνικὸν ἐγένετο τόπονµάλιστα, καὶ τούτου περὶ τὴν Ἑλλάδα τὴν ἀρχαίαν. αὕτη δ᾿ἐστὶν ἡ περὶ ∆ωδώνηκαὶ τὸν Ἀχελῷον· οὗτος γὰρ πολλαχοῦ τò ῥεῦµα µεταβέβληκεν· ᾤκουν γὰρ οἱ Σελλοὶ ἐνταῦθα καὶ οἱ καλούµενοι τότε µὲν Γραικοὶ νῦν δ᾿Ἕλληνες.
To se ne dešava uvek u istom delu Zemlje: na primer, takozvana Deukalionova poplava dogodila se uglavnom na helenskim prostorima, posebno u staroj Heladi, tj. u oblasti Dodone i reke Aheloj, koja je često menjala tok. Tu su živeli Seloi i narod koji se tada zvao Grcima, a sada se zovu Helenima.

Aristotel govori o tim severnim prostranstvima tj. „Staroj Grčkoj“, što je upotrebljeno donekle u sličnom kontekstu kao i npr. kada mi kažemo danas „Stara Srbija“. Tj. u tradiciji stari izvorni prostor, smer iz kojeg je krenula i dorska najezda tj. ona kasnija plemena koja su se priključila Grcima. Aristotel piše da su pored Sela živeo i narod koji se naziva danas Helenima, a tada Grcima. To ne znači da se odnosi samo na neko izolovano helensko pleme, već da je u prastara vremena to bio stari naziv Helena, koji su tu obitavali pre seoba na jug (seoba koje su danas poznate i iz istorijske lingvistike i arheologije, koje su zaista potvrdile da su proto-Grci došli iz tog pravca).

Takvo tumačenje Aristotelove rečenice komplementarno je i teksti sa natpisa na Parskom mramoru, po kojem je drevno ime Helena bilo Grci.

Аристотел (Meteorologica, 352a):

„οἱ περὶ τὴν Δωδώνην καὶ τὸν Ἀχελῷον Ἑλλήνων ἐκαλοῦντο πρῶτον Γραικοί…“
Γραικός (јд.), Γραικοί (мн.)
Првобитно племе из области Додоне (Епир).

Odakle si ti pokupio ovaj citat?
 
Poslednja izmena:
Evo ti kompletnog citata od Aristotela.

αὕτη δὲ οὐκ ἀεὶ κατὰ τοὺς αὐτοὺς τόπους, ἀλλ᾿ὥσπερ ὁ καλούµενος ἐπὶ∆ευκαλίωνος κατακλυσµός· καὶ γὰρ οὗτος περὶ τòν Ἑλληνικὸν ἐγένετο τόπονµάλιστα, καὶ τούτου περὶ τὴν Ἑλλάδα τὴν ἀρχαίαν. αὕτη δ᾿ἐστὶν ἡ περὶ ∆ωδώνηκαὶ τὸν Ἀχελῷον· οὗτος γὰρ πολλαχοῦ τò ῥεῦµα µεταβέβληκεν· ᾤκουν γὰρ οἱ Σελλοὶ ἐνταῦθα καὶ οἱ καλούµενοι τότε µὲν Γραικοὶ νῦν δ᾿Ἕλληνες.
To se ne dešava uvek u istom delu Zemlje: na primer, takozvana Deukalionova poplava dogodila se uglavnom na helenskim prostorima, posebno u staroj Heladi, tj. u oblasti Dodone i reke Aheloj, koja je često menjala tok. Tu su živeli Seloi i narod koji se tada zvao Grcima, a sada se zovu Helenima.

Aristotel govori o tim severnim prostranstvima tj. „Staroj Grčkoj“, što je upotrebljeno donekle u sličnom kontekstu kao i npr. kada mi kažemo danas „Stara Srbija“. Tj. u tradiciji stari izvorni prostor, smer iz kojeg je krenula i dorska najezda tj. ona kasnija plemena koja su se priključila Grcima. Aristotel piše da su pored Sela živeo i narod koji se naziva danas Helenima, a tada Grcima. To ne znači da se odnosi samo na neko izolovano helensko pleme, već da je u prastara vremena to bio stari naziv Helena, koji su tu obitavali pre seoba na jug (seoba koje su danas poznate i iz istorijske lingvistike i arheologije, koje su zaista potvrdile da su proto-Grci došli iz tog pravca).

Takvo tumačenje Aristotelove rečenice komplementarno je i teksti sa natpisa na Parskom mramoru, po kojem je drevno ime Helena bilo Grci.



Odakle si ti pokupio ovaj citat?
Дакле нису се никад звали Грци до преода док ниси пали пд римску влст и даље себе не зову грвима већ Хеленима.
И то је то.
Да ли да враћам овде поново пост.
 
Evo ti kompletnog citata od Aristotela.

αὕτη δὲ οὐκ ἀεὶ κατὰ τοὺς αὐτοὺς τόπους, ἀλλ᾿ὥσπερ ὁ καλούµενος ἐπὶ∆ευκαλίωνος κατακλυσµός· καὶ γὰρ οὗτος περὶ τòν Ἑλληνικὸν ἐγένετο τόπονµάλιστα, καὶ τούτου περὶ τὴν Ἑλλάδα τὴν ἀρχαίαν. αὕτη δ᾿ἐστὶν ἡ περὶ ∆ωδώνηκαὶ τὸν Ἀχελῷον· οὗτος γὰρ πολλαχοῦ τò ῥεῦµα µεταβέβληκεν· ᾤκουν γὰρ οἱ Σελλοὶ ἐνταῦθα καὶ οἱ καλούµενοι τότε µὲν Γραικοὶ νῦν δ᾿Ἕλληνες.
To se ne dešava uvek u istom delu Zemlje: na primer, takozvana Deukalionova poplava dogodila se uglavnom na helenskim prostorima, posebno u staroj Heladi, tj. u oblasti Dodone i reke Aheloj, koja je često menjala tok. Tu su živeli Seloi i narod koji se tada zvao Grcima, a sada se zovu Helenima.

Aristotel govori o tim severnim prostranstvima tj. „Staroj Grčkoj“, što je upotrebljeno donekle u sličnom kontekstu kao i npr. kada mi kažemo danas „Stara Srbija“. Tj. u tradiciji stari izvorni prostor, smer iz kojeg je krenula i dorska najezda tj. ona kasnija plemena koja su se priključila Grcima. Aristotel piše da su pored Sela živeo i narod koji se naziva danas Helenima, a tada Grcima. To ne znači da se odnosi samo na neko izolovano helensko pleme, već da je u prastara vremena to bio stari naziv Helena, koji su tu obitavali pre seoba na jug (seoba koje su danas poznate i iz istorijske lingvistike i arheologije, koje su zaista potvrdile da su proto-Grci došli iz tog pravca).

Takvo tumačenje Aristotelove rečenice komplementarno je i teksti sa natpisa na Parskom mramoru, po kojem je drevno ime Helena bilo Grci.



Odakle si ti pokupio ovaj citat?
Ево ти Аристотел ако желиш да га скинеш.

https://classics.mit.edu/Aristotle/meteorology.html

Аристотел, Метеорологика (Meteorologica), књига I, 352a23–27
Оригинални грчки текст (са Perseus Digital Library):

Дакле не постоји ни један пример да Грци себе зову Грцима као народ а поређење не стоји које ди написао већ би пример био исти као да се данас место Срба зовемо Торлацима не Србима према једном племену на југу Србије или да се данас зовемо Пречанима или пак Тимочанима још боље.
Раније се један народ на истоку Србије звао Тимочанима сада се зове Србима то би било правилно поређење Аристотела.
Тако да вратим онај мој пост јер смо га беспотребно затрпали изгубили време у доказивању нечега што сви који се баве овом облашћу знају.
 
Ево ти Аристотел ако желиш да га скинеш.

https://classics.mit.edu/Aristotle/meteorology.html

Аристотел, Метеорологика (Meteorologica), књига I, 352a23–27
Оригинални грчки текст (са Perseus Digital Library):

Дакле не постоји ни један пример да Грци себе зову Грцима као народ а поређење не стоји које ди написао већ би пример био исти као да се данас место Срба зовемо Торлацима не Србима према једном племену на југу Србије или да се данас зовемо Пречанима или пак Тимочанима још боље.
Раније се један народ на истоку Србије звао Тимочанима сада се зове Србима то би било правилно поређење Аристотела.
Тако да вратим онај мој пост јер смо га беспотребно затрпали изгубили време у доказивању нечега што сви који се баве овом облашћу знају.

Pa šta evo mi da skinem, imam ga. Postavio sam citat. :D

Pitao sam odakle ti ono što si postavio, jer nije dobro (nije dobar citat).
 
Суштина проблема произилази на дисконтуитету од 7. века међутим то ни у једној другој земљи не изазива толику контаверзу и подељеност као код нас.
Грци је средњовековни термин латинског порекла за једно племе које је ступило у контакт са Латинима Грекос.

Грци себе нису звали у антици Грцима нити представљали јединствен конгломерат језички ни културолошки хајмо рећи Хелени. Међутим то су и даље градови полисе савези градова трговачке уније или религиозне које себе афирмишу кроз некакве савезе до времена Македонаца који шире тај кулурни утицај на цео исток где као јединствен културни утицај у читавом свету бивају препознати преко Македонаца.

После дисконтинуитета глобалне космополитске, мултиетниче империје зване Рим касније ромејско царство од неких 1500
година још дисконтинутета од 400-500 година под Турцима они немају никакав проблем нити ми да њихове претке назовемо старим Грцима иако они себе никад тако нису звали нити себе доживљавали..

То би било исто као кад би Палеобалканце назвао старим Србима иако они себе можда тако нису звали ја бих рекао да по уставу наше државе тако нешто дозвољено.

Граици“ никада нису били збирни етноним унутар саме Грчке. То је име које ће касније страни народи (посебно Римљани) применити збирно.

„Хелени“ су почели као једно племе, али су временом постали збирно име за цео грчки народ.

Ипак, у пракси се још дуго задржава локални идентитет по градовима-државама (Атињани, Спартанци), а „Ἕλληνες“ је више културни и лингвистички идентитет.

Свој језик никад нису звали грчки већ у Александријској епохи Коин-заједнички

Период Назив за језик

Хомерско доба нема збирног назива
Архајски и класични „глас Хелена“, „говор Атине“, по дијалекту
Персијски ратови ὁμόγλωσσον (једнако говорећи)
Платон/Аристотел Ἑλληνικὴ γλῶττα, Ἑλληνίζειν
Елинистичко доба ἡ κοινὴ διάλεκτος, Ἑλληνιστὶ
Римски период Ἑλληνιστὶ, Ἑλληνικὴ γλῶττα, ἡ κοινὴ

Дакле нит су се звали Грцима нит свој језик грчки и они и цео свет зове Хелене старим Грцима чак и Хомерско доба и језик старогрчки и модерно грчки.

Дакле исто би било звати Старосрбима и старосрпски језик Дачана, Трибала, Трачана, Илира, Гета, Беса и тд....

To get my point! Thank you!
 
Poslednja izmena:
Дакле не постоји ни један пример да Грци себе зову Грцима као народ а поређење не стоји које ди написао већ би пример био исти као да се данас место Срба зовемо Торлацима не Србима према једном племену на југу Србије или да се данас зовемо Пречанима или пак Тимочанима још боље.
Раније се један народ на истоку Србије звао Тимочанима сада се зове Србима то би било правилно поређење Аристотела.
Тако да вратим онај мој пост јер смо га беспотребно затрпали изгубили време у доказивању нечега што сви који се баве овом облашћу знају.

Poenta unosa je bila da nije to srednjovekovna reč pozajmljena iz latinskog jezika, već i antički termin, u starogrčkoj tradiciji drevni naziv za Helene, za koje se smatralo da su nosili pre nego što su bili prozvani helenskim imenom.

Evo ti i šta u Apolodorovoj Biblioteci iz I st. pre naše ere piše:

Ἕλληνος δὲ καὶ νύµφης Ὀρσηίδος ∆ῶρος Ξοῦθος Αἴολος. αὐτὸς µὲν οὖν ἀφ᾽αὑτοῦ τοὺς καλουµένους Γραικοὺς προσηγόρευσεν Ἕλληνας, τοῖς δὲ παισὶνἐµέρισε τὴν χώραν: καὶ Ξοῦθος µὲν λαβὼν τὴν Πελοπόννησον ἐκ Κρεούσης τῆς Ἐρεχθέως Ἀχαιὸν ἐγέννησε καὶ Ἴωνα, ἀφ᾽ ὧν Ἀχαιοὶ καὶ Ἴωνες καλοῦνται,∆ῶρος δὲ τὴν πέραν χώραν Πελοποννήσου λαβὼν τοὺς κατοίκους ἀφ᾽ ἑαυτοῦ∆ωριεῖς ἐκάλεσεν, Αἴολος δὲ βασιλεύων τῶν περὶ τὴν Θεσσαλίαν τόπων τοὺςἐνοικοῦντας Αἰολεῖς προσηγόρευσε, καὶ γήµας Ἐναρέτην τὴν ∆ηιµάχου παῖδαςµὲν ἐγέννησεν ἑπτά, Κρηθέα Σίσυφον Ἀθάµαντα Σαλµωνέα ∆ηιόνα Μάγνητα Περιήρην, θυγατέρας δὲ πέντε, Κανάκην Ἀλκυόνην Πεισιδίκην Καλύκην Περιµήδην.
Od Helena i nimfe Orseide rođeni su Dor, Ksut i Eol. On je nazvao Helenima one koji su se dotad zvali Grci, a sinovima je podelio zemlju. Ksut je dobio Peloponez i sa Kreusom, ćerkom Erehtona, rodio je Ahaj i Jona, po kojima su se nazvali Ahajci i Jonci. Dor je dobio zemlju s one strane Peloponeza i stanovnike je po sebi nazvao Dorcima. Eol je vladao oblastima oko Tesalije i stanovnike je nazvao Eoljani, a oženivši se Enaretom, ćerkom Deimaha, imao je sedam sinova – Kreteja, Sizifa, Atamanta, Salmonija, Deiona, Magneta i Perijera – i pet ćerki: Kanaku, Alcionu, Pesidiku, Kaliku i Perimedu.

Ovaj citat treba razumeti uporedo sa onim koje donose Aristotel i Parski mramor.

Vidiš li šta piše u Biblioteci? Helen, sin Deukaliona ili po drugoj tradiciji Zevsa, nazvao je Helenima one koji su se do tada zvali Grci. To je, dakle, mitografski prikaz progenitorskog etnonima, koji je povezan sa najvećim bogom Olimpa po jednoj tradiciji, odnosno po drugoj (glavnoj u narativu Biblioteke) sa Titanima, zato što Helen dođe tako Prometejev unuk preko Deukaliona. Dalje tradicija nabraja sve ogranke grčkog naroda, po Helenovim sinovima (Ahajci i Jonci po Ksutu, odnosno Dorci od Dora, te Eolci od Eola). Svi su oni, pak, „Heleni“ (novo ime, po Helenu) odnosno potomci nekada zvanih „Grka“.
 
Poenta unosa je bila da nije to srednjovekovna reč pozajmljena iz latinskog jezika, već i antički termin, u starogrčkoj tradiciji drevni naziv za Helene, za koje se smatralo da su nosili pre nego što su bili prozvani helenskim imenom.

Evo ti i šta u Apolodorovoj Biblioteci iz I st. pre naše ere piše:

Ἕλληνος δὲ καὶ νύµφης Ὀρσηίδος ∆ῶρος Ξοῦθος Αἴολος. αὐτὸς µὲν οὖν ἀφ᾽αὑτοῦ τοὺς καλουµένους Γραικοὺς προσηγόρευσεν Ἕλληνας, τοῖς δὲ παισὶνἐµέρισε τὴν χώραν: καὶ Ξοῦθος µὲν λαβὼν τὴν Πελοπόννησον ἐκ Κρεούσης τῆς Ἐρεχθέως Ἀχαιὸν ἐγέννησε καὶ Ἴωνα, ἀφ᾽ ὧν Ἀχαιοὶ καὶ Ἴωνες καλοῦνται,∆ῶρος δὲ τὴν πέραν χώραν Πελοποννήσου λαβὼν τοὺς κατοίκους ἀφ᾽ ἑαυτοῦ∆ωριεῖς ἐκάλεσεν, Αἴολος δὲ βασιλεύων τῶν περὶ τὴν Θεσσαλίαν τόπων τοὺςἐνοικοῦντας Αἰολεῖς προσηγόρευσε, καὶ γήµας Ἐναρέτην τὴν ∆ηιµάχου παῖδαςµὲν ἐγέννησεν ἑπτά, Κρηθέα Σίσυφον Ἀθάµαντα Σαλµωνέα ∆ηιόνα Μάγνητα Περιήρην, θυγατέρας δὲ πέντε, Κανάκην Ἀλκυόνην Πεισιδίκην Καλύκην Περιµήδην.
Od Helena i nimfe Orseide rođeni su Dor, Ksut i Eol. On je nazvao Helenima one koji su se dotad zvali Grci, a sinovima je podelio zemlju. Ksut je dobio Peloponez i sa Kreusom, ćerkom Erehtona, rodio je Ahaj i Jona, po kojima su se nazvali Ahajci i Jonci. Dor je dobio zemlju s one strane Peloponeza i stanovnike je po sebi nazvao Dorcima. Eol je vladao oblastima oko Tesalije i stanovnike je nazvao Eoljani, a oženivši se Enaretom, ćerkom Deimaha, imao je sedam sinova – Kreteja, Sizifa, Atamanta, Salmonija, Deiona, Magneta i Perijera – i pet ćerki: Kanaku, Alcionu, Pesidiku, Kaliku i Perimedu.

Ovaj citat treba razumeti uporedo sa onim koje donose Aristotel i Parski mramor.

Vidiš li šta piše u Biblioteci? Helen, sin Deukaliona ili po drugoj tradiciji Zevsa, nazvao je Helenima one koji su se do tada zvali Grci. To je, dakle, mitografski prikaz progenitorskog etnonima, koji je povezan sa najvećim bogom Olimpa po jednoj tradiciji, odnosno po drugoj (glavnoj u narativu Biblioteke) sa Titanima, zato što Helen dođe tako Prometejev unuk preko Deukaliona. Dalje tradicija nabraja sve ogranke grčkog naroda, po Helenovim sinovima (Ahajci i Jonci po Ksutu, odnosno Dorci od Dora, te Eolci od Eola). Svi su oni, pak, „Heleni“ (novo ime, po Helenu) odnosno potomci nekada zvanih „Grka“.
То је много млађе од оног што сам ја поставио и потиче из римског периода када је требало објаснити зашто их Римљани зову Грцима и мењају им збирни идентитет.
 
То је много млађе од оног што сам ја поставио и потиче из римског периода када је требало објаснити зашто их Римљани зову Грцима и мењају им збирни идентитет.

Ja sam pomenuo i Parski mramor, kao i Aristotela, a to pripada predrimskoj epohi.

Da im Rimljani menjaju zbirni identitet, nisam ubeđen. Ta reč, kao što rekoh, ne potiče iz latinskog jezika. Koristi je čak i pradavni Hesiod, koji pominje eponimnog Grka u svojoj mitografskoj genealogiji (u Katalogu žena).

Ne menjaju Rimljani identitet, već hrišanstvo ostavlja svoj trag. Helensko ime je bilo povezano izravno sa paganizmom, tako da od III i IV stoleća biva potiskivano i ustupa mesto grčkom.
 
Ja sam pomenuo i Parski mramor, kao i Aristotela, a to pripada predrimskoj epohi.

Da im Grci menjaju zbirni identitet, nisam ubeđen. Ta reč, kao što rekoh, ne potiče iz latinskog jezika. Koristi je čak i pradavni Hesiod, koji pominje eponimnog Grka u svojoj mitografskoj genealogiji (u Katalogu žena).

Ne menjaju Rimljani identitet, već hrišanstvo ostavlja svoj trag. Helensko ime je bilo povezano izravno sa paganizmom, tako da od III i IV stoleća biva potiskivano i ustupa mesto grčkom.
Аристотел говори о једном племену Грекои који се сад зову Хеленои не о читавом народу као што сам написао исто је и са Хеленои за групу Тесалаца али то име прелази од Херодота на читав истоговорећи или један религиозни корпус полиса око Делфа.

Ἕλληνας τε ὁμοαίμονας τε καὶ ὁμόγλωσσας, θεῶν τε ἱδρύματα κοινὰ καὶ θυσίαι, ἤθεά τε ὁμότροπα."

„Јер ми смо Хелени, исте крви и истог језика, с истим храмовима и обредима боговима, и сличним начином живота.“
 
Аристотел говори о једном племену Грекои који се сад зову Хеленои не о читавом народу као што сам написао исто је и са Хеленои за групу Тесалаца али то име прелази од Херодота на читав истоговорећи или један религиозни корпус полиса око Делфа.

Ἕλληνας τε ὁμοαίμονας τε καὶ ὁμόγλωσσας, θεῶν τε ἱδρύματα κοινὰ καὶ θυσίαι, ἤθεά τε ὁμότροπα."

„Јер ми смо Хелени, исте крви и истог језика, с истим храмовима и обредима боговима, и сличним начином живота.“

Italijanska klasičarka Renata Kalće je dala po mom mišljenju prilično konzistentan odgovor. Ona je ukazala na pomalo zanemarivani podatak da je Tukidid svedočio o prisustvu plemena Grka preko puta Eubeje u Istoriji Peloponeskog rada knj. II, gl. 23:

καὶ οἱ μὲν ἄραντες τῇ παρασκευῇ ταύτῃ περιέπλεον, οἱ δὲ Πελοποννήσιοι χρόνον ἐμμείναντες ἐν τῇ Ἀττικῇ ὅσου εἶχον τὰ ἐπιτήδεια ἀνεχώρησαν διὰ Βοιωτῶν, οὐχ ᾗπερ ἐσέβαλον: παριόντες δὲ Ὠρωπὸν τὴν γῆν τὴν Γραϊκὴν καλουμένην, ἣν νέμονται Ὠρώπιοι Ἀθηναίων ὑπήκοοι, ἐδῄωσαν. ἀφικόμενοι δὲ ἐς Πελοπόννησον διελύθησαν κατὰ πόλεις ἕκαστοι.

https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0199:book=2:chapter=23:section=3

Grci iz upravo te oblasti bili su prvi kolonizatori Italije u blizini Latini. Osnovali su Kimu i Pitekusu (tj. postavili temelje Napulju). Pošto su Rimljani prve kontakte imali sa njima, tako bi se i upoznali sa tim etnonimom i dosledno ga primenili na sve Helene.
 
Italijanska klasičarka Renata Kalće je dala po mom mišljenju prilično konzistentan odgovor. Ona je ukazala na pomalo zanemarivani podatak da je Tukidid svedočio o prisustvu plemena Grka preko puta Eubeje u Istoriji Peloponeskog rada knj. II, gl. 23:

καὶ οἱ μὲν ἄραντες τῇ παρασκευῇ ταύτῃ περιέπλεον, οἱ δὲ Πελοποννήσιοι χρόνον ἐμμείναντες ἐν τῇ Ἀττικῇ ὅσου εἶχον τὰ ἐπιτήδεια ἀνεχώρησαν διὰ Βοιωτῶν, οὐχ ᾗπερ ἐσέβαλον: παριόντες δὲ Ὠρωπὸν τὴν γῆν τὴν Γραϊκὴν καλουμένην, ἣν νέμονται Ὠρώπιοι Ἀθηναίων ὑπήκοοι, ἐδῄωσαν. ἀφικόμενοι δὲ ἐς Πελοπόννησον διελύθησαν κατὰ πόλεις ἕκαστοι.

https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.01.0199:book=2:chapter=23:section=3

Grci iz upravo te oblasti bili su prvi kolonizatori Italije u blizini Latini. Osnovali su Kimu i Pitekusu (tj. postavili temelje Napulju). Pošto su Rimljani prve kontakte imali sa njima, tako bi se i upoznali sa tim etnonimom i dosledno ga primenili na sve Helene.
Да то сам поменуо у оном посту иако нисам знао да је то она објавила али се та информација прилично раширила. Друго имамо на италијанском тлу Сабињане који за себе тврде да потичу од Дораца сами Римљани су њихову борбеност приписивали њиховом грчком пореклу. Дакле да су сами Грци умешани у стварање и етногенезу Рима није нека тајна.
Сиракуза на Сицилији је била грчка колонија.
Имамо питагорејско друштво Митре на Сицилији пре настанка града Рима.
 
Пази сад употребићу израз према конвенционалној албанској науци која се и код нас шири у научним круговима додонски Зевс је најстарији, старији од олимпског. Испада да су ти Грекои који су постали Хеленои заправо Протоалбанои који су на крају постали Арванитои!👍😂
 
Пази сад употребићу израз према конвенционалној албанској науци која се и код нас шири у научним круговима додонски Зевс је најстарији, старији од олимпског. Испада да су ти Грекои који су постали Хеленои заправо Протоалбанои који су на крају постали Арванитои!👍😂

Po tumačenju nekih, nikakvo pleme takvog tipa tamo uopšte nije ni postojalo (jer nema neke potvrde, za razliku od oropijske skupine) već je posledica pučke etimologije tj. igri reči. Seleni/Heleni, igra asocijacija sa dodonskim sveštenicima kako si se tako našta etnografska i jezička osnova kao potvrda tradicije o dorskoj najezdi tj. njihovom severozapadnom poreklu, odnosno kako bi se oni doveli u najdirektniju vezu sa najstarijim svetilištem Zevsa. Tu treba imati na umu da su Argeadi (makedonska kraljevska dinastija) smatrali da su upravo poreklom Dorci, tako da je smeštanje Stare Helade kod najstarijeg Zevsa i u prapostojbinu Doraca bilo nešto savršeno i sa ideološkog stanovišta. A tu se treba prisetiti još i pride i da je Epir bio domovina makedonske kraljice tj. majke Aleksandra Velikog. Stoga je takva neka konstrukcija koja smešta tamo nekakve Helene i pride pominje njihovo navodno drevnije ime nešto što se savršeno „uklapa“.
 
Poslednja izmena:
Po tumačenju nekih, nikakvo pleme takvog tipa tamo uopšte nije ni postojalo (jer nema neke potvrde, za razliku od oropijske skupine) već je posledica pučke etimologije tj. igri reči. Seleni/Heleni, igra asocijacija sa dodonskim sveštenicima kako si se tako našta etnografska i jezička osnova kao potvrda tradicije o dorskoj najezdi tj. njihovom severozapadnom poreklu, odnosno kako bi se oni doveli u najdirektniju vezu sa najstarijim svetilištem Zevsa. Tu treba imati na umu da su Argeadi smatrali da su upravo poreklom Dorci, tako da je smeštanje Stare Helade kod najstarijeg Zevsa i u prapostojbinu Doraca bilo nešto savršeno i sa ideološkog stanovišta. A tu se treba prisetiti još i pride i da je Epir bio domovina makedonske kraljice tj. majke Aleksandra Velikog. Stoga je takva neka konstrukcija koja smešta tamo nekakve Helene i pride pominje njihovo navodno drevnije ime nešto što se savršeno „uklapa“.
Међутим Македонци су покривали више Тракију и можда близу Вардара. Моравсковардарском долином су их одвајали Трибали од те приче.
Халкондилова прича да су Албанци антички Македонци има утолико смисла да су их Бугари ишутирали из Тракије и потиснули у Албанију. Међутим то су већ теорије продуженог континуитета које би биле неприхватљиве нама јербо би ми могли тврдити да смо Кимери, Сирбероси или Синги и да доносимо Бесараби културу на Балкан и мешамо је са домородачком културом Винче.
Јер оно што је за Албанце мејстрим за нас је гротеска и богохуљење по науци.

Треба имати у виду да је Аристотел Трачанин и варварин који је био врло практичан и врло је Платонове идеје спуштао на земљу.
Да није био варварин већ префињени арисократа попут Платона никад не би био учитељ Александра Македонског или Птолемеја јер они никад идеје неког тако префињеног човека уопште не би ни слушали нити би их занимале био би им смешан чикица.
 
Ovo od 24:00 i Saharu je pogrešno. Naziv Velike pustinje nikakve veze nema sa starim egipatskim božanstvom; ime je arapskog porekla.
Može biti. Kako se Sahara zvala u vreme faraona? Umesto jednog imena za celu Saharu, drevni Egipćani su koristili "Dešret" kao opšti naziv za sušne, pustinjske regije koje su graničile sa njihovom plodnom dolinom, sa specifičnim nazivima "Imentet" za zapadnu pustinju i "Iabet" za istočnu pustinju. Termin "Dešret" je najbliži konceptu Sahare u njihovoj geografskoj i kulturnoj slici sveta.

Ko radi ima pravo i da pogreši. Ne greše samo oni koji ne rade ništa.
 
Poslednja izmena:

Back
Top