Patak, bajke o kojima govoriš (tvrdi povez, mali format) u izdanju su "Narodne knjige". Mogu se i dan-danas kupiti, kao polovne, na pijačnim tezgama.
Ja sam i te kako čitala i Tarzana, pa i Bufalo Bila, Dejvida Kroketa ... uporedo sa romanima Lujze Alkot. "Tarzan" je varijanta "Knjige o džungli" za odrasllije dečake (i poneku devojčicu). I da - sad kad si spomenuo - čini mi se da se uz njega zaista može savladati tehnika brzog čitanja

.
"Devojčica sa šibicama" je, za mene, uvek bila turobna, teška priča ... na koju sam reagovala isto kao što sam reagovala na delove Dikensovih romana ili, kasnije, nekih Zolinih.
Elem ... "Ružno pače" i "Bambi".
Parabole o teškoćama odrastanja, ali i o prihvatanju.
U slučaju ružnog pačeta - priča o socijalizaciji i poruka o tome kako svako od nas negde pripada (osim onog prvog, prilično jasnog sloja koji je postao floskula i uteha ružnjikavoj deci da će izrasti u lepe ljude). "Lepota je u oku posmatrača", "svaka ptica svome jatu leti" - odnosno, ono što nije lepo surogat-majci patki i pačećem društvu, lepo je u labuđem svetu, kome ružno pače zapravo i pripada. Meni je ta bajka takođe bila odbojna, jer nisam mogla da se pomirim sa činjenicom da je neko odbačen samo zato što je drugačiji.
"Bambi" je bajka koja sadrži mnogo više ljubavi nego "Ružno pače". Bambi ima mamu, koja ga voli i brine se o njemu, ima svoje šumske drugare - koji pripadaju različitim vrstama i pri tom ne pridaju značaj različitosti. Idila traje dok lovci ne ubiju Bambijevu majku. Tada prestaje doba nevinosti i počinje doba sticanja iskustva. Majčina smrt je, simbolično, obed inicijacije, prelazak u svet odraslih.
"Bambi" je iznedrio mnoge tematski slične priče za decu o odrastanju, neminovnosti umiranja i krugu života ("Lion King"), ali nijedna - po mom mišljenju - nije prevazišla svoj uzor.