Romanija - "planina kamilice"
Jao koliko gluposti ovde ima. Mrak od metodologije, ako je uopšte i ima. Vide paceri da piše "Romanija" pa pravdaju da su tuda prošli Romani, vide piše "Vlašići" i "Vlašić" pa misle tuda su prošli "Romani", Vide "Vlauslja", misle Romani, vide "Stari Vlah", misle Romani... Vole tu Romaniju više nego leba a preskaču Rmanj.
Znači, šta? Glupaštine.
https://en.wikipedia.org/wiki/Romny
Ovo još romanofonih Vlaha na istoku Ukrajine.
Kamilica, rman (Mikaja i Šulek), rman (Šulek), romonika (Mika}a), romanika (Šulek), ramina (Popović srp.-nem. rječn. iz Šu-lekova imenika bila) itd.
Dakle i etimologiju planine Romanija smo rešili, uz pomoć etimologije Ukrajinske reke Romen i Grada Romnij:
WORD: "Ромен" |
Query method: Match substring
WORD: роме́н
GENERAL: см.
рома́шка.
PAGES: 3,500
WORD: рома́шка
GENERAL: диал.
роме́н,
раме́н, южн. (Даль), укр.
рома́н, блр.
рамо́н,
ро́мон, смол. (Добровольский),
сербохорв. ра̀ман, ра̏менак, род. п. ра̏ме̑нка, также раме́нак, род. п. -е́нка, словен. rmȃn, rоmа̑n "тысячелистник, Achillea millefolium", чеш. rmen "римская ромашка", слвц. rumanček -- то же, польск. roman, rоmаnеk "молочай", rumian "римская ромашка".
ORIGIN: Названия этого лекарственного растения основываются на лат. anthemis rōmāna, chamaemēlum rōmānum. Вост.-слав. слова заимств. явно через польск. посредство, вряд ли через франц. camomille romaine, ср. нем. Romer, Rоmеу (Прицель--Ессен 31), römische Kamille (Марцель 1, 323); см. Маценауэр 407; Преобр. II, 213; Мi. ЕW 281; Брюкнер 468; М.--Э. 3, 476 и сл.; Тиктин 3, 1335. Проявляется также влияние слова
румя́ный и родственных.
PAGES: 3,499-500
RJA:
RAMALEZ
a) chrysanthemum leucanthemum, koju bilku Šulek u svom nem.-hrv. rječniku zove voluje oko i ivanska deklica ili ruža (Wucherblume), a bot. terminologija volov-sko oko (Gemeine Wucherblume). U Lici zovu tu bijku pored raman još i ramen, volov-sko oko, petrov cvijet, rada, stanarica, vrti-pop. Arsenijević. -—•
b) matricaria chamomilla, kojoj bot. termin, utvrđuje ime titrica (Echte Kamille). -—-
c) achillea millefolium koju bot. termin, zove hajdučka trava (Gemeine Schafgarbe). —-
d) anthemis nobilis, kojoj Šulek u svom nem.-hrv. rječniku (s. v. Kamille) donosi ime
romanika, a bol. termin.
jarmen (Romische, edle Kamille). —
Riječ je pozajmjenica iz lat. jezika, i to prema adj. romana (sc. anthemis). Ispor. Miklošić Vergl. Gram. 1, 397 i Štrekel, Archiv f. slav. Phil. 14, 540. Može se uzeti, da je i naziv
jarmen, kojoj ovaj rječnik ne donosi etimologije, istoga postana, kao što su svakako i druge naše izvedenice, koje imaju likove:
ramen (Arsenijević),
ramenak (Vuk),
roman (Mikalja, Medić),
ruman (Lambl i Flora croat. 823 —• chamaemelum),
rman (Mikaja i Šulek),
rman (Šulek),
romonika (Mikalja),
romanika (Šulek),
ramina (Popović srp.-nem. rječn. iz Šulekova imenika bila),
ravan (Lambl, Šulek),
revan (Lambl). Za posledne dvije riječi, u kojima m > v (ispred n) isporedi na pr. Tamnava i Tavnava, tamnica i tavnica (i izvedenice), Lomnica i Lovnica i t. d. — Od slav. jezika dolazi riječ s istim značenem, t. j. naročito kao ime za jednu od četiri naprijed spomenute bijke, u slov.
arman, erman, roman; u rus.
ramen, romen, romanika, u češ.
rmen, rumenek, hermanek; u slov.
rumančok, harmančak; u pol.
rumian, rumianek. Ispor. i lit.
remane. Od rječnika u Mikalinu
(raman, roman, rman, štampano
rriman, romonika, komonika trava, camomilli herba, anthemis, melanthemon leucanthemum, camaemelum), u Bjelostjenčevu
(raman, komonika trava; monacella capuciaria, quia eius flores cucullum capucinorum referunt; v. anthemis, a kod te riječi ima:
trava jabučnak; ima listje kakti
komin, Dalm. komonika, pa nastavla daje pod 10 brojeva lat. nazivima raznih bijki, među kojima i s hrv. nazivom. 5. melanthion seu melanthium, crni korianđer . . . 10. camomilla; nekoji ju i svračjum nogum zovu, et c.), u Stulićevu
(raman, ramna, trava; camomilla, erba; lat. camaemelon), u Vukovu s naznač. akc. (govori se u Dubroniku; vide
ramenak [vidi tamo]) i u Popovićevu srp.-nem. (Hunds-kamille). Lambl 2, 59 daje pored imena
raman s lat. nazivom buphthalmum i sinonime
ruman, ravan, raven; chrysanthemum parthenium, coronarium et chr. segetum, a Šulek u svom imeniku bila donosi s. v.
raman, ravan, rman i rman još dosta velik broj istih i srodnih različnih bijki sa stručnim lat. imenima. Riječ se nalazi i u jednoj našoj ljekaruši: Izažmi soka od trave
ramana (romana), smiješaj ga s ujem ... i maži jutrom. Medić tri Jekar. 15, gdje se u napomeni 81 veli:
raman je što i titrica. 2.
RAMAN, ramna, m. bifka. U građi za ovaj rječnik našla se i jedna potvrda, koja daje riječi sasvim drugo značene, a i drugog je postana nego 1 raman. Pri(j)a nego drače njihove došle bi i uzresle tja do
ramna (ča jest vela drača), to jest pri(j)a nego zloba nihova uzreste . . . srčba božja hoće ih ... vrći u jamu paklenu. Vitajić ist. 173. Primjer je u vezi s psalmom 57, 9 (Priusquam intel-ligerent spinae vestrae
rhamnum ili nem. Ehe euere Dornen reif werden am Dornstrau-che. Luther) i ne može biti drugo nego na naš jezik okrenuta lat. riječ, rhamnus (ramnus), a to je biljka, kojoj je ime beli trn, glog, albus spinus (u Bjelostjenca) ili krkavi-na, Kreuzdorn (Bot. terminologija). 1 Šulek u imeniku bija s. v. podlak poznaje bijku sa stručnim imenom
rhamnus saxatilis. Ispor. u ovom rječniku 2
ramna. 3.
RAMAN, raman, m. ime domaćim životinjama muškoga roda.
https://en.wikipedia.org/wiki/Anthemis_arvensis